Znanstvenci PMF-a o položaju eukariota

Asistent Josip Skejo i profesor Damjan Franjević iz Laboratorija za evoluciju Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su članak o evolucijskom položaju eukariota u stablu života, iz kladističke i filogenetičke persektive. Rad je objavljen u prestižnom časopisu Frontiers in Microbiology.

Slika. A-C. Pregled monofiletskih skupina i apomorfija koje im pripadaju te D. Shematski prikaz evolucije žvota od zajedničkog od pretka svih živih bića (LUCA), preko hibridnog postanka eukariota (LECA) do modnerne raznolikosti. Preuzeto iz Skeje i Franjevića (2020).

 

Što se zna o porijeklu eukariota?

Iako danas gotovo savršeno razumijemo složenu građu eukariotske stanice i dalje se vode mnoge rasprave kako je i kada do te složenosti došlo. Porijeklo eukariota i njihov položaj u stablu života gorući su problemi biologije. Eukariotska stanica prepoznatljiva je po organelima koje prokariotske stanice nemaju. Najpoznatiji su jezgra, mitohondrij i Golgijev aparat. „Je li mitohondrij ključan za postojanje eukariotske stanice? Je li za građu eukariota važniji doprinos arheja ili bakterija? Koliko je eukariotska stanica posebna u stablu života?", samo su neka od i dalje neodgovorenih pitanja. U ovom eseju profesor Franjević i asistent Skejo dali su osvrt na eukariogenezu – postanak prve stanice koja ima jezgre, mitohondrije i endoplazmatski retikulum.

 

Hibridizacije su u prirodi česte

Skejo i Franjević u radu navode kako je eukariogeneza (postanak eukariota) samo jedan od mnogih polifiletskih događaja u evoluciji života, tj. jedna od mnogih hibridizacija, a osim toga daju komentare na nedavno uvedenu taksonomsku kategoriju – Eukaryomorpha, koja objedinjuje Asgard arheje i domenu Eukarya u jednu skupinu. Hibridizacija je sveprisutna u eukariotskom stablu života, a kao primjere autori navode postanak organela – kloroplasta (primarna i sekundarna endosimbioza), viših taksi – lišajeva (organizam sastavljen od nekoliko vrsta gljiva i cijanobakterija ili zelenih algi) ili vrsta – moderni čovjek (hibrid nekoliko izumrlih vrsta).

 

Koji je glavni zaključak članka?

Kao jedan od glavnih zaključaka, Skejo i Franjević navode da se u biološkoj klasifikaciji ni jedan organizam hibridnog porijekla ne može sa jednim od svoja dva roditelja ujediniti u, evolucijski ispravnu monofiletsku skupinu.

Autor: Ivana Bliznac
Popis obavijesti