OBRANA DOKTORSKOG RADA

Na području Parka prirode Vransko jezero, koji je poslužio kao model očuvanja zaštićenog područja prirode u razvoju turizma, na multidisciplinaran način istraženi su aspekti zaštite prirode i turizma. Definirani su izletnički lokaliteti (Kamenjak, Prosika, Ornitološka postaja, Bašinka-potencijalni) za sustavno motrenje flore u području zadržavanja posjetitelja oko turističkih objekata. Na postavljenim transektima/podtransektima ukupno je popisana 291 biljna svojta. Zabilježeno je 12 endema; 18 strogo zaštićenih; 20 sa kategorijom ugroženosti; 29 novih i 7 alohtono/invazivnih biljnih svojti te su određene biljne svojte predložene za posebno praćenje kao svojte indikatori. Usporednom analizom biljnih svojti između podtransekata utvrđen je jači antropogeni utjecaj na svim početnim transektima na Prosiki, na dva početna transekta na Kamenjaku i na jednom početnom transektu na Ornitološkoj postaji. Na Bašinki utvrđen je antropogeni utjecaj na dva početna transekta najbliža jezeru. Na Orntološkoj postaji najmanji je broj zabilježenih svojti (51); no najveća je zastupljenost svojti sa zaštitom i kategorijom ugroženosti (31,37%), novih (13,73%) i alohtono/invazivnih svojti (9,80%).Uspostavljena je jedinstvena baza podataka primjenom GIS-a za Park prirode Vransko jezero. Rezultati dobiveni usporednom analizom stavova posjetitelja i donositelja odluka u Parkovima Zadarske županije (Nacionalnom parku Paklenica, Parku prirode Telaščica i Parku prirode Vransko jezero) dali su uvid u model ljudi-ekosistem.