In memoriam profesorici Bedalov

Prof.dr.sc. Marija BEDALOV, umirovljena redovita profesorica botanike u Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, preminula je 10. ožujka 2017. godine, u 90. godini života. Pokopana je 13. ožujka 2017. u krugu obitelji, na mjesnom groblju u svom rodnom Kaštel Kambelovcu.
Profesorica Marija Bedalov rođena je 15. lipnja 1927. u Kaštel Kambelovcu, gdje je završila osnovnu školu, a gimnaziju je završila u Splitu. Studirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1951. i diplomirala. Magistrirala je 1966. godine s temom »Flora otoka Velog Drvenika«, a doktorirala 1974. s disertacijom pod naslovom »Citotaksonomska i horološka istraživanja araceja u Jugoslaviji«.

Nakon desetogodišnjeg rada kao profesor srednje škole (Split 1952— 1962), Marija Bedalov započinje svoju znanstvenu i nastavnu djelatnost, kao asistent na katedri za sistematsku botaniku i geobotaniku Botaničkog zavoda Biološkog odjela PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu. Za docenta je izabrana 1979., za izvanrednog profesora 1982., a za redovitog profesora 1989. Na tom je radnom mjestu ostala do umirovljenja 1992. godine. U početku rada na PMF-u vodila je botaničke praktikume i terensku nastavu, a nakon izbora u znanstveno-nastavna zvanja bila je voditeljica kolegija Opća botanika i Morfologija bilja na diplomskim studijima biologije te kolegija Principi i metode sistematske botanike na postdiplomskom studiju biologije.

Znanstvena djelatnost M. Bedalov obuhvaćala je područje biljne taksonomije, flore i geobotanike te se i njeni znanstveni radovi mogu razvrstati u tri skupine:

1. Citotaksonomska, taksonomska i horološka istraživanja pojedinih predstavnika porodica Araceae, Liliaceae, Amaryllidaceae, Scrophularia- ceae i Euphorbiaceae. S tom tematikom objavila je preko 30 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom. Naročiti je doprinos dala citotaksonomskim istraživanjima porodice Araceae, npr. do tada neistraženih balkanskih vrsta rodova Biarum, Arisarum, Dracunculus, Calla i Acorus. Podrobno je istraživala europske vrste roda Arum, kojem je posvetila najveći dio svog znanstvenoga istraživanja.

2. Floristička istraživanja. Ukupno 15 radova iz ovog područja bave se vaskularnom florom hrvatskih primorskih krajeva (posebno otoka Veli Drvenik, Kornatskog otočja, otoka Šolte i planine Mosor).

3. Vegetacijska istraživanja. Odnose se prvenstveno na vegetacijske, ekološke i geobotaničke analize primorskog pojasa Hrvatske te je s ovom tematikom objavila 13 znanstvenih radova.

Znanstveni doprinos M. Bedalov razvoju botanike na Sveučilištu u Zagrebu, ogleda se kroz njenu brojnu i opsežnu međunarodnu suradnju te vrijedne rezultate, naročito citotaksonomskih istraživanja. Naime, nakon deset godina rada u školi, M. Bedalov se započela baviti znanstvenim radom te mu se u potpunosti posvetila i uspjela pridonijeti znanosti rezultate priznate i danas u međunarodnim razmjerima. Bila je na usavršavanjima kod istaknutih botaničkih stručnjaka tog vremena, među kojima su npr. F. Sušnik iz Ljubljane, C. Favarger (Neuchätel, Švicarska), T. Becher (København, Danska), P. Bianco i suradnici (Bari, Italija), M. Fischer (Beč, Austrija). Izuzetno je često bila na studijskim boravcima u inozemstvu, npr. u Sofiji, Budimpešti, Beču, Berlinu, Madridu, Pragu, Ateni, Firenci, Edinburgu, Washington itd., gdje je imala prilike uspostaviti znanstvene kontakte s mnogim istaknutim kolegama u struci. S obzirom na stečeno iskustvo u međunarodnim institucijama, M. Bedalov primjenjivala je u rješavanju taksonomskih problema različite moderne metode (morfološke, komparativno-anatomske, citološke, ekološke, fitocenološke, palinološke i dr.) te se razvila u poznatog stručnjaka, naročito za citotaksonomiju i taksonomiju araceja. Stoga je još uvijek vrlo cijenjena u međunarodnoj botaničkoj zajednici, a njezini se rezultati često i danas citiraju u znanstvenim publikacijama drugih autora.

Zbog svega što je profesorica Marija Bedalov učinila za hrvatsku znanost i nastavni rad na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sigurni smo da će njen doprinos zauvijek ostati utkan u korijene modernih taksonomskih i florističkih istraživanja te joj izražavamo, u ime svih kolega u struci, ali i mnogobrojnih studenata koji su imali prilike od nje učiti, iskrenu zahvalnost.