Opcije pristupačnosti Pristupačnost
Herbarijske zbirke

 

Povijest 
U sastavu Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu nalaze se dvije službeno registrirane (tj. zavedene u Index Herbariorum) sveučilišne herbarijske zbirke: Herbarium Croaticum (ZA) i Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO). Ovo su dvije najstarije i najveće zbirke u Hrvatskoj.
Prva zbirka predstavlja kolekciju herbarijskih primjeraka sakupljenu od strane raznih istraživača tijekom 200 godina, dok je druga zbirka plod dugogodišnje djelatnosti profesora Ive Horvata i njegove supruge Marije.
Zbirka Herbarium Croaticum (ZA) uspostavljen je 1880. godine (no najstariji primjerci su iz 1820-ih) i najstariji je i najveći herbarij u Republici Hrvatskoj. Povijesno ova zbirka predstavlja kontinuiranu botaničku znanstvenu djelatnost još od Ilirskog preporoda kada je čak i prije osnutka Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine postojala skupljena obilna građa za botaničku zbirku čiju osnovu je predstavljao herbar Josipa Hosta. Osnutkom Narodnog muzeja ova botanička zbirka dopunjena je herbarom Huga von Klinggräffa, a zatim se povećavala kolekcijama brojnih skupljača od kojih su najznačajniji Josip Schlosser, Ljudevit Vukotinović, Mato Vodopić, Franz Petter, Antun Pavić, Slavoljub Wormastiný, Augustin Grubišić, Matija Botteri, Ana Maria Smith, Elise Braig, Maria de Cattani i Josip Pančić. Osnutkom Sveučilišta i imenovanjem Bohuslava Jiruša 1875. godine prvim profesorom botanike herbarijska zbirka Narodnog muzeja po želji Spiridiona Brusine te odlukom tadašnje vlade prelazi u vlasništvo Sveučilišnog Botaničko-fiziološkog zavoda, danas Botaničkog zavoda PMF-a. U prvo vrijeme Botaničko-fiziološki zavod i zbirka bili su smješteni unutar dvije prostorije na drugom katu zagrebačke Gornjogradske gimnazije, a zatim su 1882. godine preseljeni u današnju zgradu Rektorata. 1920. godine zbirka je preseljena u zgradu na današnjem Marulićevu trgu br. 20 gdje se i danas nalazi. Od tog vremena pa do danas zbirka se povećavala većim ili manjim doprinosom više generacija domaćih te nekih stranih istraživača između kojih su poznatiji Vale Vouk, Ivo Horvat (materijal izvan njegove zasebne zbirke; ZAHO), Stjepan Horvatić, Karlo Bošnjak, Ivan Soklić, Josip Linardić, Ante Ercegović, Fran Kušan, Stjepan Urban, Zora Klas, Ivo Pevalek, Zlatko Pavletić, Bogdan Korica, Radovan Domac, Ljerka Marković, Ljudevit Ilijanić, Marija Bedalov, Nedeljka Šegulja, Ivan Šugar i Miško Plazibat.
Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO) uspostavljen je 1918. godine i sadrži oko 78 000 herbarijskih primjeraka pretežno vaskularnog bilja sakupljenog na području Hrvatske, ali i Balkanskog poluotoka te nekih europskih zemalja. Zbirka se prvobitno nalazila na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je prof. Horvat radio od 1947. do 1963. godine, zatim se nalazila u prostorijama bivše Jugoslavenske, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok je 1998. godine preseljena na Marulićev trg br. 9a gdje se i danas nalazi.

Zbirka danas
Zbirka je smještena na Trgu Marka Marulića 20a, u dijelu južnog krila na 2. katu. Broji preko 200 000 herbarijskih primjeraka i sastoji se od tri zasebne cjeline: 
•    herbarija svjetske flore (Herbarium Generale), 
•    herbarija hrvatske flore (Herbarium Croaticum sensu stricto), te 
•    kriptogamskog herbarija (Herbarium Cryptogamicum; alge, gljive, lišajevi i mahovine). 
Zbirka ZA se kontinuirano nadopunjuje novim primjercima koje sakupljaju djelatnici Botaničkog zavoda, kao i donacijama biljnog materijala od strane većeg broja hrvatskih i stranih botaničara.
Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO) je smješten na Trgu Marka Marulića 9a, u sklopu Botaničkog vrta. Ova zbirka se sastoji od herbarija vaskularne flore i kriptogamskog herbarija. Sve primjerke unutar ove zbirke sakupio je Ivo Horvat, te se ova zbirka više ne nadopunjuje s novim primjercima.

Djelatnosti
Herbarijske zbirke Biološkog odsjeka PMF-a izvor su informacija za nacionalnu i međunarodnu botaničku zajednicu. Trajno čuvanje primjeraka i omogućavanje pristupa botaničarima kao primarnim korisnicima, te drugim korisnicima, prema općim propisima i standardima, glavni su ciljevi djelatnosti herbarijskih zbirki. U sklopu rada herbarijskih zbirki odvija se:
Sistematizacija i digitalizacija herbarijskih primjeraka
Nadopuna zbirke prikupljanjem uzoraka
Održavanje zbirke učvršćivanjem primjeraka i sustavnom kontrolom štetočina

Herbarijske zbirke ZA i ZAHO i njihov virtualni herbarij s javno dostupnim svim do sada sistematiziranim i digitaliziranim herbarijski primjerci dostupni su na poveznici: http://herbariumcroaticum.biol.pmf.hr

Važnost zbirke
Prirodoslovne zbirke predstavljaju neprocjenjiv izvor informacija u raznovrsnim biološkim istraživanjima. Zbirka osušenih biljnih primjeraka s odgovarajućim pratećim podacima i unutarnjom organizacijom naziva se herbarij. Herbariji služe u prvom redu istraživačima koji se bave sistematskom botanikom i taksonomijom te florom nekog područja i omogućavaju uvid u raznolikost biljnih svojti, bioraznolikosti nekog područja, distribuciju raznolikosti u prostoru, populacijske trendove u vremenu i prostoru, a iznimno očuvani primjerci mogu se koristiti za molekularna i filogenetska istraživanja. Pored znanstvene uloge, herbariji imaju važnu ulogu u nastavi iz botanike, flore i srodnih predmeta jer studentima ukazuju bogatstvo i raznolikost biljnog svijeta.
Jednom godišnje, za vrijeme trajanja manifestacije „Noć Biologije“, koju organizira Biološki odsjek PMF-a, Zbirka je otvorena za građanstvo. Također djelatnici zbirke redovito održavaju raznolike radionice otvorene za javnost u sklopu raznih manifestacija, kao što su „Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma“ i sl.

Kustosi zbirke: dr. sc. Ivana Rešetnik
Vedran Šegota, dipl. ing. biol.