Događanja na PMF-u

22.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
23.
travnja
10:00-11:00,
Kemijski odsjek, predavaonica ZOAKS (023)
24.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica A2

Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Poziv studentima za sudjelovanjem na...

Studentska udruga BEST Zagreb poziva studente da sudjeluju na projektu Local Educational Involvement koji će se održati 12. travnja 2024. u Kino forumu SD-a Stjepan Radić.

Prijaviti se mogu svi studenti s interesom, a za sudjelovanje na projektu potrebno je ispuniti prijavu na poveznici.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Znanstvenik Kemijskog odsjeka Ozren Jović objavio je rad Durbin-Watson partial least-squares regression applied to MIR data on adulteration with edible oils of different origins u uglednom časopisu Food Chemistry (IF 4,0).

Članak ima važan doprinos razvoju kemometrijskih metoda na spektroskopskim podacima. U radu je upotrijebljeno više najnaprednijih kemometrijskih metoda (dwPLS, SiPLS, FB-FiPLS, rPLS) za odabir varijabli i optimizaciju modela za kvantitativno predviđavanje baziranih na regresiji djelomičnim najmanjim kvadratima (engl. PLS). Pokazano je da je na srednjem infracrvenom području dwPLS najučinkovitiji za kvantitativno predviđanje udjela odgovarajućih biljnih ulja u nepoznatim uzorcima. Metoda se temelji na inspekciji autokorelacije samog regresijskog koeficijenta, te se odabiru oni spektralni intervali varijabli koje imaju najvišu serijsku korelaciju, tj. najniži Durbin-Watson (dw) statistik. dwPLS u kombinaciji s FTIR spektroskopijom u srednjem infracrvenom području je pokazan kao izvrstan alat za zaštitu lanenog ulja od mogućeg pokušaja patvorenja uljima niže kvalitete. Dodatnu težinu daje to što se određivao stupanj i vrsta patvorenja uzoraka lanenog ulja različitog geografskog porijekla drugim jestivim biljnim uljima niže kvalitete, pri čemu ulja niže kvalitete (suncokretovo, repičino i sezamovo ulje) dodana u laneno također međusobno variraju po geografskom porijeklu.

Autor: Vladimir Stilinović
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2360639