Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
U petak, 13. siječnja 2017., u 78. godini života preminuo je u Zagrebu professor emeritus Vladimir Simeon, naš istaknuti znanstvenik i profesor, koji je svojim radom i predanošću trajno zadužio kako Kemijski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu tako i širu kemijsku i znanstvenu zajednicu. Profesor Simeon više je godina obnašao dužnost predstojnika Zavoda za fizikalnu kemiju, voditelja Poslijediplomskoga studija kemije, predsjednika Hrvatskoga kemijskog društva te glavnog urednika časopisa Croatica Chemica Acta. Ispraćaj profesora Simeona bit će u utorak, 17. siječnja u 11.40 sati na groblju Mirogoj u Zagrebu.
Simeon, Vladimir, professor emeritus, rođen je u Zagrebu 17. srpnja 1939. Diplomirao je na Kemijsko-tehnološkom odsjeku Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1962.) s temom "Istraživanje ravnoteža u otopinama germanata metodom potenciometrijske titracije", magistrirao je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1965.) s temom "Kelatogena svojstva nekih prirodnih aminokiselina" i doktorirao na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1968.) s temom "Prilog poznavanju termodinamike koordinativnih reakcija nekih derivata EDTA".
Od 1963. je asistent u Institutu za fizikalnu kemiju, od 1964. je asistent u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu (IMI), od 1970. znanstveni suradnik IMI, od 1974. viši znanstveni suradnik IMI te od 1980. znanstveni savjetnik IMI. Habilitirao je 1970. i stekao zvanje naslovni docent. Od 1987. do 2009. redoviti je profesor fizikalne kemije na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1996. izabran je u trajno zvanje redovitog profesora. Od 1988. do 2007. godine bio je predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Nakon odlaska u mirovinu 2009. godine dobiva počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Glavna područja znanstvenog rada V. Simeona su kemija elektrolitnih otopina (ravnoteže, spektrometrija), eksperimentalna kemijska termodinamika (kalorimetrija, potenciometrija), bioanorganska kemija (konstante stabilnosti, spektroskopija, molekulska mehanika), kemometrika (faktorska i regresijska analiza), bibliometrija te kemijska terminologija i nomenklatura. Vodio je tri međunarodna znanstvena projekta i desetak tuzemnih. Objavio je 62 znanstvena rada (od kojih su 51 u kategoriji Current Contents i 11 u drugim međunarodno referiranim časopisma) te knjigu Termodinamika, Zagreb 1980. Kao urednik, te u koautorstvu s drugim kemičarima, objavio je hrvatsko izdanje preporuka Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC 1990) pod naslovom Hrvatska nomenklatura anorganske kemije, Zagreb 1996. Od časopisa u kojima je objavljivao mogu se izdvojiti Nature, Chemical Communications, Physical Chemistry Chemical Physics, Journal of Inorganic & Nuclear Chemistry (danas Polyhedron), Analytica Chimica Acta, Biochimica et Biophysica Acta, Thermochimica Acta, Journal of Coordination Chemistry, Journal of Electroanalytical Chemistry, Journal of Chemometrics. Autor je i poglavlja Equilibria in electrolyte solutions u znanstvenoj monografiji inozemnog izdavača (Interfacial dynamics, Marcel Dekker, New York, 1999.), a kao suradnik Tehničkog rječnika (urednik V. Dabac, 1969.) autor je ca. 3000 natuknica iz područja kemije. Održao je brojna predavanja na raznim institucijama i na međunarodnim znanstvenim skupovima. Uz rad na anorganskoj nomenklaturi, značajan je njegov doprinos u sastavljanju preporuka o fizikalnim veličinama i jedinicama Hrvatskoga kemijskog društva i IUPAC-a.
Na dodiplomskom studiju kemije predavao je kolegije Fizikalna kemija, Termodinamika nepovratnih procesa, Kemijska termodinamika i Elektrokemija. Također je uveo i vodio predmet Računalni praktikum. Na poslijediplomskom studiju bio je nositelj kolegija Asocijacije iona u otopinama elektrolita, Kemijska termodinamika, Statistička termodinamika i nepovrativi procesi, Planiranje pokusa i analiza podataka te Kemometrika. Bio je mentor većem broju diplomskih, 7 magistarskih radova te 6 doktorskih disertacija.
Uz znanstveni, stručni i nastavni rad, V. Simeon je bio aktivno uključen u zbivanja vezana uz kemiju i prirodoslovlje. Kao član Hrvatskoga kemijskog društva bio je član Upravnog odbora i predsjednik (2006.–2008.). U redakciji časopisa Croatica Chemica Acta djelovao je više od 40 godina kao član Uredništva, bio tehnički urednik te glavni i odgovorni urednik (1985.–1994.). Bio je nacionalni predstavnik u IUPAC Commission on Nomenclature of Inorganic Chemistry (1982.–1988.) te voditelj Sveučilišnog poslijediplomskog studija kemije (1987.–1998.). Niz godina bio je član (1995.–2005.) i predsjednik (1999.–2005.) Matičnog povjerenstva Rektorskog zbora za polje kemije, član Vijeća prirodoslovnog područja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, te na Sveučilištu u Zagrebu član povjerenstva za nostrifikaciju diploma. Dobitnik je Nagrade J. J. Strossmayer (1996.), Državne nagrade za znanost (2005.) te Medalje Kemijskog odsjeka (2009.).
.png){kind=link}