Pristupačnost
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Katarina Lisac, Vinko Nemec i Dominik Cinčić u suradnji s Tomislavom Friščićem, Filipom Topićem, Igorom Huskićem, Mihailsom Arhangelskisem, Rickyem Tranom sa Sveučilišta McGill (Montreal, Kanada), Poppy Hindle sa Sveučilišta Cardiff (Cardiff, Ujedinjeno Kraljevstvo) i Andrewom J. Morrisom sa Sveučilišta Birmingham (Birmingham, Ujedinjeno Kraljevstvo) objavili su rad Experimental and Theoretical Investigation of Structures, Stoichiometric Diversity, and Bench Stability of Cocrystals with a Volatile Halogen Bond Donor u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (Q1, IF=4,055).
U radu je opisano eksperimentalno i teorijsko izučavanje strukture i stabilnosti kokristala koji se sastoje od fenazina i akridina kao akceptora halogenske veze i oktafluor-1,4-dijodbutana kao donora halogenske veze. Kapljevinom potpomognutom mehanokemijskom sintezom i tradicionalnom sintezom iz otopine priređena su tri kokristala. S akridinom pripravljen je kokristal stehiometrije 2:1 (u korist akridina) dok su s fenazinom pripravljena dva kokristala stehiometrije 1:1 te 2:1 (u korist fenazina).
Stabilnost kokristala eksperimentalno je procijenjena simultanom termogravimetrijskom i razlikovnom termičkom analizom ili razlikovnom pretražnom kalorimetrijom, difrakcijom rentgenskih zraka u praškastom uzorku u stvarnom vremenu tijekom držanja uzoraka na zraku, te teorijski DFT metodom koristeći PBE-D2 funkcional, koji uključuje korekciju za disperzijske učinke. Korištenje difrakcije rentgenskih zraka u praškastom uzorku u stvarnom vremenu omogućilo je usporedbu brzina raspada kokristalâ, te su primijećeni trendovi u stabilnosti bili u skladu sa izračunatim vrijednostima entalpija njihova raspada.
Iako svi pripremljeni kokristali s vremenom gube hlapljivi donor halogenske veze, eksperimentalna i teoretska istraživanja pokazala su da je najstabilniji kokristal s akridinom, što je u skladu s njegovim bazičnim svojstvima. Stehiometrijske varijante kokristala s fenazinom također su pokazale značajnu razliku u stabilnosti pa je tako kokristal omjera 1:1 (fenazin:donor halogenske veze) izrazito niske stabilnosti te se na zraku raspada znatno brže od kokristala omjera 2:1.
Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (CrystEngMOM, IP-2014-09-7367).
.png){kind=link}