Izbornik
 

Adriatic NMR 2018

 

 

17th European Symposium on Organic Reactivity (ESOR 2019)

 


Hrvatsko kemijsko društvo




Broj posjeta:
1528717
Događanja na PMF-u
 
26. 09. 11:00 - 13:00, Kemijski odsjek, P1
Obrana doktorske disertacije: Lidija Brkljačić
26. 09. 11:00 - 12:00, Kemijski odsjek, 023
Diplomski ispit: Kristina Čuljak
26. 09. 12:30 - 13:30, Kemijski odsjek, 023
Diplomski ispit: Marin Popović
27. 09. 11:00 - 12:00, Kemijski odsjek, 304/III
Diplomski ispit: Goran Pipalović
Fizički odsjek, F08
Predstavljanje infrastrukturnog projekta CeNIKS na Fizičkom odsjeku PMF-a
28. 09. 11:00 - 12:00, Kemijski odsjek, 222
Diplomski ispit: Borna Mašić
28. 09. 11:00 - 12:00, Kemijski odsjek, 304/III
Diplomski ispit: Karolina Gucunski
28. 09. 11:30 - 12:30, Kemijski odsjek, P1
Diplomski ispit: Marija Cvetnić
28. 09. 12:30 - 13:30, Kemijski odsjek, 222
Diplomski ispit: David Klarić
28. 09. 14:00 - 15:00, Kemijski odsjek, P1
Diplomski ispit: Demian Kalebić
28. 09. 14:00 - 15:00, Kemijski odsjek, 222
Diplomski ispit: Lora Pereža
10. 9. 2018. u 16:56
Preminuo akademik Drago Grdenić

U petak, 7. rujna 2018., u 100. godini života preminuo je u Zagrebu akademik Drago Grdenić, professor emeritus Kemijskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Akademik Grdenić bio je iznimno zaslužan za razvoj kemijske znanosti i nastave kemije u Hrvatskoj, te je trajno zadužio ne samo Kemijski odsjek već i cijelu kemijsku i znanstvenu zajednicu. Prvi je u nas primijenio metodu rentgenske difrakcije za određivanje kristalne i molekulske strukture (1950.), te s brojnim suradnicima u sljedećim desetljećima osnovao zagrebačku školu strukturne kemije. Obnašao je brojne dužnosti na Prirodoslovno matematičkom fakultetu (dekan 1960.-62.) i Sveučilištu u Zagrebu (rektor 1976.-79.).

Ispraćaj akademika Grdenića bit će u četvrtak, 13. rujna u 12.15 sati na zagrebačkom Krematoriju.

Akademik Drago Grdenić rođen je u Križevcima 31. kolovoza 1919. Diplomirao je kemiju god. 1942. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1942.- 45. borac antifašističkog pokreta i član Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a, a 1945. radio je kao profesor Više pedagoške škole u Splitu. God. 1946.- 48. na postdiplomskom studiju u Moskvi u Institutu organske kemije AN SSSR kod profesora A. N. Nesmejanova i A. I. Kitajgorodskoga, gdje se specijalizirao iz rentgenske kristalografije istraživanjem kristalne strukture alkilživinih halogenida.

God. 1951. doktorirao je s disertacijom Rendgenografska istraživanja nekih organoživinih spojeva na Sveučilištu u Zagrebu, a od 1955. do 56. boravio je na poslijedoktorskom usavršavanju na Sveučilištu u Oxfordu pod vodstvom Dorothy C. Hodgkin (Nobelova nagrada za kemiju 1964.) s kojom je objavio dva rada o strukturi bakterijskog pigmenta feroverdina.

Od god. 1946. radio je kao asistent, od 1952. kao docent, od 1956. izvanredni, a od od 1960. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu za kolegije: Opća kemija, Anorganska kemija, Kristalokemija, Anorganska stereokemija, Rentgenska strukturna analiza, Organometalni spojevi i Povijest kemije. Umirovljen je god. 1985.

God. 1952. osnovao Zavod za opću i anorgansku kemiju PMF-a na Strossmayerovom trgu 14, a 1962. preselio ga u Ulicu kralja Zvonimira 8, gdje je adaptirao i opremio prostorije za kemijsku nastavu i istraživanje (preparativne metode, IR-spektroskopija, rentgenska difrakcija, magnetokemija, mikroanaliza i dr.), te osnovao knjižnicu koja je brojala oko 5200 knjiga.

Bio je član Odbora za izgradnju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, u kojem je od 1952.- 61. vodio Odjel strukturne i anorganske kemije. God. 1960.-74. bio je direktor Sveučilišnog instituta za anorgansku i analitičku kemiju, 1960.- 62. bio je dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a 1976.-79. rektor Sveučilišta u Zagrebu.

1959. postap je izvanredni, od 1973. redoviti član JAZU, god. 1973.-75. njen glavni tajnik. Dopisni član ANUBiH (1975.) i SAZU (1976.). Bio je član Hrvatskoga kemijskog društva (1945.), Royal Society of Chemistry (1955.), American Chemical Society (1959.). Počasni član Hrvatskog prirodoslovnog društva (1980.), počasni savjetnik Instituta Ruđer Bošković (1970.). Odgovorni urednik časopisa Priroda (1948.-55.), predsjednik Hrvatskog kemijskog društva (1970.-72.), član savjeta međunarodnog časopisa Inorganica Chimica Acta (Padova, 1974.- 88.), osnivač i predsjednik Jugoslavenskog kristalografskog centra pri JAZU (1966.-91.) i glavni urednik njegova Godišnjaka.

Među značajnijim znanstvenim otkrićima akademika Grdenića ističu se ustanovljavanje kvadratne antiprizme kao koordinacijskog poliedra u spojevima torija, otkriće alkilživinih oksonijevih i sulfonijevih spojeva te postavljanje pravila o koordinaciji živinog atoma u kristalima živinih spojeva. Definirao je Hofmannovu bazu i ustanovio permerkurirani metan, acetaldehid i octenu kiselinu.

Objavio je tri knjige, 88 znanstvenih i 29 stručnih radova te mnoštvo popularno-znanstvenih čalnaka u časopisu Priroda te nekoliko popularno-znanstvenih knjižica u nakladi Hrvatskog prirodoslovnog društva.

Za svoj znanstveni, stručni i društveni doprinos primio je mnoga odlikovanja i nagrade, između ostalih Republičku nagradu za znanost "Ruđer Bošković" (1961.), Nagradu grada Zagreba (1975.), Republičku nagradu za životno djelo (1985.), Nagradu AVNOJ-a (1988.), Medalju "Božo Težak" Hrvatskog kemijskog društva (1990.), te Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti (2010.). 

Vladimir Stilinović
Tražilica
 
Kontakt
 

Kemijski odsjek
Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Horvatovac 102A
HR-10000 Zagreb

Tel. +385 1 4606 000 (centrala)

E-pošta: ko@chem.pmf.hr


           


Poštovani posjetitelji weba, molimo Vas da sve pogrešne ili zastarjele informacije dojavite na
webmaster@chem.pmf.hr


 

 

Sva prava pridržana. Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilište u Zagrebu