Pristupačnost
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Zavod za opću i anorgansku kemiju Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu priređuje komemoraciju u spomen na našeg professora emeritusa akademika Dragu Grdenića. Komemoracija će se održati u utorak 9. srpnja 2019. u 10 sati u dvorani A1 Kemijskog odsjeka PMF-a, Horvatovac 102a.
Akademik Drago Grdenić rođen je u Križevcima 31. kolovoza 1919. Diplomirao je kemiju god. 1942. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1942.- 45. borac antifašističkog pokreta i član Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a, a 1945. radio je kao profesor Više pedagoške škole u Splitu. God. 1946.- 48. na postdiplomskom studiju u Moskvi u Institutu organske kemije AN SSSR kod profesora A. N. Nesmejanova i A. I. Kitajgorodskoga, gdje se specijalizirao iz rentgenske kristalografije istraživanjem kristalne strukture alkilživinih halogenida.
God. 1951. doktorirao je s disertacijom Rendgenografska istraživanja nekih organoživinih spojeva na Sveučilištu u Zagrebu, a od 1955. do 56. boravio je na poslijedoktorskom usavršavanju na Sveučilištu u Oxfordu pod vodstvom Dorothy C. Hodgkin (Nobelova nagrada za kemiju 1964.) s kojom je objavio dva rada o strukturi bakterijskog pigmenta feroverdina.
Od god. 1946. radio je kao asistent, od 1952. kao docent, od 1956. izvanredni, a od od 1960. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu za kolegije: Opća kemija, Anorganska kemija, Kristalokemija, Anorganska stereokemija, Rentgenska strukturna analiza, Organometalni spojevi i Povijest kemije. Umirovljen je god. 1985.
God. 1952. osnovao Zavod za opću i anorgansku kemiju PMF-a na Strossmayerovom trgu 14, a 1962. preselio ga u Ulicu kralja Zvonimira 8, gdje je adaptirao i opremio prostorije za kemijsku nastavu i istraživanje (preparativne metode, IR-spektroskopija, rentgenska difrakcija, magnetokemija, mikroanaliza i dr.), te osnovao knjižnicu koja je brojala oko 5200 knjiga.
Bio je član Odbora za izgradnju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, u kojem je od 1952.- 61. vodio Odjel strukturne i anorganske kemije. God. 1960.-74. bio je direktor Sveučilišnog instituta za anorgansku i analitičku kemiju, 1960.- 62. bio je dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a 1976.-79. rektor Sveučilišta u Zagrebu.
1959. postap je izvanredni, od 1973. redoviti član JAZU, god. 1973.-75. njen glavni tajnik. Dopisni član ANUBiH (1975.) i SAZU (1976.). Bio je član Hrvatskoga kemijskog društva (1945.), Royal Society of Chemistry (1955.), American Chemical Society (1959.). Počasni član Hrvatskog prirodoslovnog društva (1980.), počasni savjetnik Instituta Ruđer Bošković (1970.). Odgovorni urednik časopisa Priroda (1948.-55.), predsjednik Hrvatskog kemijskog društva (1970.-72.), član savjeta međunarodnog časopisa Inorganica Chimica Acta (Padova, 1974.- 88.), osnivač i predsjednik Jugoslavenskog kristalografskog centra pri JAZU (1966.-91.) i glavni urednik njegova Godišnjaka.
Među značajnijim znanstvenim otkrićima akademika Grdenića ističu se ustanovljavanje kvadratne antiprizme kao koordinacijskog poliedra u spojevima torija, otkriće alkilživinih oksonijevih i sulfonijevih spojeva te postavljanje pravila o koordinaciji živinog atoma u kristalima živinih spojeva. Definirao je Hofmannovu bazu i ustanovio permerkurirani metan, acetaldehid i octenu kiselinu.
Objavio je tri knjige, 88 znanstvenih i 29 stručnih radova te mnoštvo popularno-znanstvenih čalnaka u časopisu Priroda te nekoliko popularno-znanstvenih knjižica u nakladi Hrvatskog prirodoslovnog društva.
Za svoj znanstveni, stručni i društveni doprinos primio je mnoga odlikovanja i nagrade, između ostalih Republičku nagradu za znanost "Ruđer Bošković" (1961.), Nagradu grada Zagreba (1975.), Republičku nagradu za životno djelo (1985.), Nagradu AVNOJ-a (1988.), Medalju "Božo Težak" Hrvatskog kemijskog društva (1990.), te Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti (2010.).
.png){kind=link}