Predavanja

1876. godine Vjekoslav Host je bio prvi nastavnik prirodoslovnih i matematičkih predmeta u hrvatskim srednjim školama obrazovan na Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnoga fakulteta Kr. Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.

 

GEOFIZIKA UŽIVO - 2018

 

PREDAVANJA


Što?

Predavanja će trajati oko 15 min i pokušat ćemo vam približiti neku geofizičku temu na jednostavan  način. Potrudit ćemo se da prikažemo od svega pomalo, pa će tu biti i tema iz seizmologije, meteorologije i fizičke oceanografije.

Kad i gdje?

Predavanja počinju točno u puni sat i održavat će se u predavaonici P2 na prvom katu zgrade Geofizičkog odsjeka PMF-a prema rasporedu prikazanom niže.

Za koga?

Predavanja su prvenstveno namijenjena organiziranim skupinama koje su razervirale svoj termin. Ipak, ako ste u prolazu, možete doći i poslušati - vjerojatno će se naći koje mjesto za vas!

 

 

doc. dr. sc. Ivana Herceg Bulić: Neobične meteorološke pojave

Meteorologija, znanost o atmosferi i vremenu iznimno je zanimljiva i u sebi skriva mnoge fascinantne pojave. Znanstvenici koji proučavaju zakonitosti tih procesa zadivljeni su njihovom  raznolikošću te ih nastoje shvatiti, protumačiti i matematički opisati. Ipak, uvijek iznova nas iznenađuje  čudesnost prirodnih pojava koje možemo vidjeti, čuti ili osjetiti. Neke od njih su toliko rijetke da mnogi za njih nikada nisu čuli, a komoli ih vidjeli uživo. U ovom izlaganju bit će prikazane neke od  rijetkih i neobičnih meteoroloških pojava koje nam pokazuju raskoš i ljepotu prirode koja nas okružuje.

Kad? 10:00 h i 14:00

mr. sc. Ivica Sović: Seizmičke drombulje III

Gdje, kako i zašto nastaju potresi pitanja su koje si postavljamo svaki put kad nas iznenadi trešnja ispod nogu. Što je znanstvena hipoteza a što teorija nije ono o čemu mnogo ljudi razmišlja osim ako se sami ne bave znanošću. Zato će na ovom predavanju biti riječ o znanstvenim hipotezama i teorijama koje objašnjavaju gdje, kako i zašto nastaju potresi.

Kad? 11:00 h i 15:00h

Iva Međugorac, dipl. ing.: Tsunami i meteotsunami

Tsunami je destruktivni val u moru koji može dosegnuti visinu od čak nekoliko desetaka metara. Najčešće ga uzrokuju podvodni potresi, ali i odroni tla, vulkanske erupcije ili još rijeđe udari meteora. Meteotsunami je val u moru nalik tsunamiju, ali ima meteorološko porijeklo - uzrokuju ga brzo-putujući sustavi atmosferskog tlaka. Inače, riječ tsunami potječe iz japanskog jezika a znači lučki val. I jedni i drugi javljaju se u zaljevima diljem svijeta a zabilježeni su i u Jadranu. Na predavanju će se govoriti o mehanizmima nastanka i širenja tsunamija/meteotsunamija, lokacijama u svijetu gdje se najčešće javljaju, gdje ih možemo očekivati u Jadranu te što možemo naučiti iz epizoda koje su se već dogodile.

Kad? 12:00 h

Tomislav Fiket, dipl. ing.: Seizmološki instrumenti: povijesni pregled

Predavanje će predstaviti povijest seizmometra kao ključnog instrumenta u seizmologiji, njegov razvoj kroz povijest, današnje instrumente koje koristimo, kao i dati naznake u kojem smjeru će se instrumentacija razvijati. Ukratko će se objasniti koliko komponenti gibanja tla moramo pratiti. Naglasak će se dati na važnost točnog vremena u seizmologiji. Tijekom predavanja bit će pokazani suvremeni seizmološki instrumenati (Guralp seizmograf i MEMS akcelerograf).

Kad? 13:00 h

 

 

 

 

 

dr. sc. Antun Marki: Ultraljubičasti pogled na ozon

Zna li foton ultraljubičastog (UV) zračenja koji je odaslan sa Sunca što će se s njim dogoditi nakon oko 8 minuta i 20 sekundi putovanja kroz svemir i ulaska u Zemljinu atmosferu?
Vjerojatno ne, ali su promjene i reakcije koje njegova interakcija s molekulima kisika u stratosferi izaziva u atmosferi zapravo takve naravi da štite cjelokupni život na Zemlji. Stvara se ozon koji tvori ozonosferu – zaštitni omotač Zemlje od pogubnih visokoenergijskih UV zraka.
Čovjek je svojom aktivnošću oštetio taj zaštitni sloj, pa kao posljedica nastaje ozonska rupa nad  Antarktikom i mini ozonske rupe u drugim dijelovima Zemlje.
Kakvo je trenutno stanje ozonosfere i kakve su tendencije oporavka – neka su pitanja na koja će biti dan odgovor…

Kad? 16:00 h

univ. bacc. geophys Niko Simić: Uzajamno povratni procesi i klima

Koja je uloga uzajamno povratnih procesa u predviđanju klime? Razni procesi u atmosferi, moru (ili oboje) međusobno se potiču ili guše.
Kako takvi procesi djeluju na buduću klimu i kako otežavaju njeno predviđanje pokušat ćemo odgovoriti konceptualnim pregledom nekoliko takvih primjera.

Kad? 17:00 h

 

 


Repozitorij