Seminari i poslijediplomski kolokviji

Na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu u okviru predavanja izlažu se rezultati pojedinačnih ili grupnih znanstveno-istraživačkih radova iz šireg područja geofizike (meteorologija, primjenjena meteorologija, fizička oceanografija, oceanologija, seizmologija, fizika unutrašnjosti Zemlje, geologija, vulkanologija, primjenjena geofizika, ...), kao i svih ostalih istraživanja koja se oslanjaju na pojave koje proučavaju geofizičari.

Studenti poslijediplomskog doktorskog studija fizike, smjer: geofizika, obavezni su javno obraniti temu svoje radnje, kao i održati predavanja u sklopu obaveznih kolegija doktorskog studija, a kako je definirano izvedbenim planom i programom.

Seminari se održavaju srijedom u 13:15 sati u predavaoni br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a (Horvatovac 95, Zagreb). Predavačima stoje na raspolaganju LCD projektor, grafoskop i diaprojektor.

Poslijediplomski kolokviji su prvenstveno namijenjeni poslijediplomandima, njemu nisu obvezni prisustvovati studenti 3. godine preddiplomskog studija, ali su dobro došli. Pozivaju se i svi ostali zainteresirani.

Molimo zainteresirane koji imaju u pripremi gradivo za predavanje da jave izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom naslov predavanja i najpovoljnije vrijeme za održavanje predavanja.

 

Prijenos seminara uživo

Želite li pratiti Geofizički seminar, a niste u mogućnosti doći na Geofizički odsjek, možete prijenos uživo, kao i njegovu snimku pogledati, na Youtubeovom kanalu Geofizičkog odsjeka PMF-a

 

Snimke seminara

Pojedini seminari prenošeni su uživo, ali se ne nalaze na Youtubeovom kanalu. Njihove snimke možete pogledati preko poveznica s desne strane.


Dana 06.07.2017. (četvrtak) u 15:15 h održat će se na

Geofizičkom odsjeku PMF-a sljedeće izlaganje:
Endi Keresturi
(ZAMG, Beč)
Ansambl prognoze i perturbacije početnih uvjeta

Pozivaju se doktorski studenti i svi zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Od samih početaka numeričkog modeliranja atmosfere sredinom prošlog stoljeća, ljudi su bili svjesni pogrešaka i ograničenja koje takav pristup donosi. Pogreške imamo u mjerenjima, jednadžbama, pretpostavkama modela itd. Ozbiljnost tog problema upotpunjena je Lorenzovim „otkrićem“ kaosa u ranim 60-im godinama prošlog stoljeća. Kaos vodi, uz pogreške u početnim uvjetima, neizbježnom gubitku prediktabilnosti nakon nekog konačnog vremena – dva tjedna kako je procijenio Lorenz. Također, Lorenz je spoznao da se prediktabilnost atmosfere mijenja iz dana u dan te da je naša prognoza nekada pouzdana do 7 ili više dana unaprijed, a nekada do samo 3. Postavilo se pitanje može li se pouzdanost znati unaprijed? Odgovor na prethodna dva problema došla su u vidu ansambl prognoza. Ansambl prognoze vrsta su probabilističkih prognoza u kojima, uz jednu deterministučku prognozu, imamo i konačan broj perturbiranih prognoza. Perturbirati je potrebno sve izvore nesigurnosti, tj. pogrešaka (početni uvjeti, rubni uvjeti, model...). Ovdje ćemo se skoncenitrirati na perturbacije početnih uvjeta za koje su razvijene brojne metode. Glavna razlika među njima način je na koji se perturbacije početnih uvjeta odabiru. Metode će biti ukratko opisane te će biti dan pregled korištenih metoda u svjetskim meteorološkim centrima. Također, pokušat ćemo dati odgovor na pitanje postoji li najuspješnija metoda.

 

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

SEMINARI

Arhiva do 2013