Seminari i poslijediplomski kolokviji

Na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu u okviru predavanja izlažu se rezultati pojedinačnih ili grupnih znanstveno-istraživačkih radova iz šireg područja geofizike (meteorologija, primjenjena meteorologija, fizička oceanografija, oceanologija, seizmologija, fizika unutrašnjosti Zemlje, geologija, vulkanologija, primjenjena geofizika, ...), kao i svih ostalih istraživanja koja se oslanjaju na pojave koje proučavaju geofizičari.

Studenti poslijediplomskog doktorskog studija fizike, smjer: geofizika, obavezni su javno obraniti temu svoje radnje, kao i održati predavanja u sklopu obaveznih kolegija doktorskog studija, a kako je definirano izvedbenim planom i programom.

Seminari se održavaju srijedom u 13:15 sati u predavaoni br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a (Horvatovac 95, Zagreb). Predavačima stoje na raspolaganju LCD projektor, grafoskop i diaprojektor.

Poslijediplomski kolokviji su prvenstveno namijenjeni poslijediplomandima, njemu nisu obvezni prisustvovati studenti 3. godine preddiplomskog studija, ali su dobro došli. Pozivaju se i svi ostali zainteresirani.

Molimo zainteresirane koji imaju u pripremi gradivo za predavanje da jave izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom naslov predavanja i najpovoljnije vrijeme za održavanje predavanja.

 

Prijenos seminara uživo

Želite li pratiti Geofizički seminar, a niste u mogućnosti doći na Geofizički odsjek, možete prijenos uživo, kao i njegovu snimku pogledati, na Youtubeovom kanalu Geofizičkog odsjeka PMF-a

 

Snimke seminara

Pojedini seminari prenošeni su uživo, ali se ne nalaze na Youtubeovom kanalu. Njihove snimke možete pogledati preko poveznica s desne strane.


Dana 23.11.2018. u 14:00 sati održat će se u sklopu kolegija Geofizički
seminar 1 na Geofizičkom odsjeku PMF-a sljedeće izlaganje:
Ivana Marinović
(DHMZ)
Osjetljivost indeksa suše na promjene temperature i količine oborine

Pozivaju se studenti i svi ostali zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni Seminar Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Suša je jedna od prirodnih nepogoda koje uzrokuju najveće štete u poljoprivredi, gospodarstvu i okolišu općenito. Kako bi se ublažile njene posljedice važno je razviti kvalitetan sustav za praćenje suše. Jedan od načina je korištenje indeksa za praćenje suše. U praksi se do sada najviše koristio standardizirani oborinski indeks (eng. Standardized Precipitation Index, SPI) kao univerzalan indeks za praćenje meteorološke suše po preporuci Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2012.). To je relativno jednostavan indeks koji koristi samo podatke o količini oborine i može se računati za različite vremenske skale (npr. za 1, 3, ... 24, ... mjeseca ). Premda je količina oborine najvažnija varijabla za ocjenu suše, na nju utječu i drugi parametri kao što su temperatura zraka, brzina vjetra i relativna vlaga, koji dodatno mogu pojačati ozbiljnost suše. Iz tog razloga su Vicente-Serrano i sur. (2010) predložili novi indeks suše sličan SPI-u, tzv. standardizirani indeks oborine i evapotranspiracije (eng. Stadardized Precipitation and Evapotranspiration Index, SPEI) koji se temelji na razlici količine oborine i potencijalne evapotranspiracije (PET) i prikladan je za detektiranje, praćenje i  istraživanje posljedica globalnog zatopljenja na sušne prilike. Budući da se temelji na vodnoj bilanci, usporediv je s Palmerovim indeksom suše (eng. self-calibrated Palmer drought severity index, sc-PDSI). Spomenuta tri indeksa za praćenje suše izračunata su i uspoređena za postaje s različitim klimatskim karakteristikama. Testirana je osjetljivost pojedinog indeksa na odabir metode za njihov izračun i vremenske skale, kao i na promjene temperature i količine oborine.

 

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

SEMINARI

Arhiva do 2013