Seminari i poslijediplomski kolokviji

Na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu u okviru predavanja izlažu se rezultati pojedinačnih ili grupnih znanstveno-istraživačkih radova iz šireg područja geofizike (meteorologija, primjenjena meteorologija, fizička oceanografija, oceanologija, seizmologija, fizika unutrašnjosti Zemlje, geologija, vulkanologija, primjenjena geofizika, ...), kao i svih ostalih istraživanja koja se oslanjaju na pojave koje proučavaju geofizičari.

Studenti poslijediplomskog doktorskog studija fizike, smjer: geofizika, obavezni su javno obraniti temu svoje radnje, kao i održati predavanja u sklopu obaveznih kolegija doktorskog studija, a kako je definirano izvedbenim planom i programom.

Seminari se održavaju srijedom u 13:15 sati u predavaoni br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a (Horvatovac 95, Zagreb). Predavačima stoje na raspolaganju LCD projektor, grafoskop i diaprojektor.

Poslijediplomski kolokviji su prvenstveno namijenjeni poslijediplomandima, njemu nisu obvezni prisustvovati studenti 3. godine preddiplomskog studija, ali su dobro došli. Pozivaju se i svi ostali zainteresirani.

Molimo zainteresirane koji imaju u pripremi gradivo za predavanje da jave izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom naslov predavanja i najpovoljnije vrijeme za održavanje predavanja.

 

Prijenos seminara uživo

Želite li pratiti Geofizički seminar, a niste u mogućnosti doći na Geofizički odsjek, možete prijenos uživo, kao i njegovu snimku pogledati, na Youtubeovom kanalu Geofizičkog odsjeka PMF-a

 

Snimke seminara

Pojedini seminari prenošeni su uživo, ali se ne nalaze na Youtubeovom kanalu. Njihove snimke možete pogledati preko poveznica s desne strane.


Dana 23.01.2019. u 13:15 sati održat će se na Geofizičkom odsjeku PMF-a sljedeće izlaganje:

Ina Cecić
(ARSO, Ljubljana)


Potres 29. siječnja 1917. kraj Brežica i njegove posljedice

Pozivaju se studenti svih razina studiranja i svi ostali zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Prilikom obilježavanja stogodišnjice potresa kod Brežica predstavljena je monografija »Bilo je res grozljivo, bobnelo in grmelo je pod nami« (Bilo je zaista grozno, tutnjalo je i grmilo pod nama), u kojoj su objavljene opsežne analize potresa i njegovih posljedica. Knjigu su napisali povjesničar Dušan Nečak i seizmolog Ina Cecić, kartografiju je izradio geodet Marko Berus.
         Potres se dogodio 29. siječnja 1917. u 9 sati i 22 minute (8:22 UTC). Maksimalni intenzitet, VIII EMS-98, je zabilježen u naseljima Brežice, Krška vas, Šentlenart i Zakot. Najznačajniji izvor podataka za ocjenjivanje intenziteta potresa u užem epicentralnom području su ovom prilikom pronađeni originalni zapisnici o štetama, koje čuva Arhiv Republike Slovenije (ARS). Iz zapisnika smo dobili detaljan pregled situacije na području s najviše štete, koji nam je omogućio izradu statistike prema zahtjevima EMS-98. Ovo istraživanje je kao potpunu novost donijelo detaljnu kartu štete za grad Brežice, koja prikazuje položaj oštećenih objekata, njihove karakteristike i stupanj oštećenosti. Makroseizmički epicentar potresa je bio 1 km jugozapadno od centra Brežica. Makroseizmička magnituda potresa (Mm) je 5,0. Umrle su dvije osobe, više ljudi je bilo ranjenih, u potresu je oštećeno nekoliko stotina zgrada. Osjetili su ga i u Hrvatskoj, gdje je također bilo manjih šteta.
        Potres 29. siječnja 1917. je s obzirom na intenzitet najjači potres s žarištem u Sloveniji u 20. stoljeću. Od njega je po maksimalnom intenzitetu u Sloveniji (VIII-IX EMS-98 u selu Podbela) bio jači potres 6. svibnja 1976., ali njegovo žarište je bilo izvan slovenskih granica, u Italiji. Iako je potres 12. travnja 1998. bio jači od brežičkog po magnitudi (Mm = 5,3 Mw = 5,6, MWA = 6,0), njegovo žarište je bilo u nenaseljenom području u Julijskim Alpama i maksimalni intenzitet je bio VII-VIII EMS-98 u naseljima Lepena, Magozd, Spodnje Drežniške Ravne i Tolminske Ravne.

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

SEMINARI

Arhiva do 2013