U okviru obilježavanja 150. obljetnice Geofizičkog zavoda u Zagrebu, 2. prosinca 2011. godine, održan je u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu međunarodni znanstveni skup
Geofizički izazovi 21. stoljeća
U uvodnom dijelu programa skup su pozdravili predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović pod čijim je pokroviteljstvom skup i održan, predsjednik Svjetske meteorološke organizacije g. David Grimes, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i predsjednik Regionalne asocijacije VI za Europu Svjetske meteorološke organizacije mr. sc. Ivan Čačić, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Bojan Baletić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) prof. dr. sc. Amir Hamzić, te pročelnica Geofizičkog odsjeka PMF-a prof. dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić. U svojim su govorima čestitali geofizičarima Geofizičkog zavoda na 150 godina neprekinutog mjerenja i na njihovu doprinosu uspostavi i razvoju svih geofizičkih disciplina u Hrvatskoj. Istaknuli su veliku važnost koju geofizička istraživanja imaju u današnjem svijetu suočenom s problemima poput klimatskih promjena i porasta morske razine, te sa sve većom ugroženošću potresima, vulkanskim erupcijama, sušom, poplavama i drugim velikim prirodnim katastrofama. Skupu su prisustvovali i gosti iz Austrije, Italije, Mađarske, Njemačke, Slovenije i Velike Britanije.
Povijesni razvoj Geofizičkog zavoda (koji je danas dio Geofizičkog odsjeka PMF-a) od njegova osnutka 1. prosinca 1861. prikazan je u lijepoj monografiji 'Nulla dies sine observatione – 150 godina Geofizičkog zavoda u Zagrebu' koju je predstavio prof. dr. sc. Mirko Orlić. U knjizi se detaljno opisuje i razvitak pojedinih struka na Zavodu, a uz biografije znanstveno-nastavnog osoblja objavljen je i popis svih zaposlenika (od 1861. do danas) i studenata, kao i cjelokupna bibliografija članova Zavoda.
U drugom dijelu skupa održana su četiri pozvana predavanja uglednih svjetskih geofizičara. Svako od njih bilo je posvećeno jednoj geofizičkoj disciplini, te izazovima koje valja riješiti u neposrednoj budućnosti. Dr. Paolo Papale iz Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju iz Pise govorio je o potrebi interdisciplinarnih istraživanja na globalnoj razini, koja jedina mogu dovesti do značajnog napretka u razumijevanju procesa koji dovode do vulkanskih erupcija i do pouzdane probabilističke procjene opasnosti od erupcije. Predavanje dr. Philipa L. Woodwortha iz Oceanografskog laboratorija Proudman iz Liverpoola odnosilo se na mjerenja i predviđanje dugoročnih promjena morske razine te pojava ekstremnih vodostaja. Prof. Peter Suhadolc sa Sveučilišta u Trstu govorio je o velikim izazovima seizmologije koji uključuju probleme poput poboljšanja predviđanja gibanja tla tijekom potresa, boljeg razumijevanja procesa rasjedanja i odnosa napetosti i deformacija u litosferi, evolucije tektonskih ploča ili interakcije procesa u moru i atmosferi s čvrstom Zemljom. U zaključnom predavanju dr. Tim Palmer iz Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena u Readingu govorio je o vjerojatnosnom simuliranju buduće klime unutar kompleksnog sustava cijele Zemlje. Svi su predavači u zaključku istaknuli potrebu znatnog povećanja gustoće mjernih postaja, te rušenja barijera između pojedinih užih struka jer se uvidjelo da se niti u jednoj geofizičkoj disciplini ne mogu zanemariti signali i utjecaji iz drugih dijelova Zemljina sustava.
U posterskoj su sekciji na 38 postera bili prikazani recentni rezultati istraživanja, prvenstveno hrvatskih geofizičara.
Skup je održan uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujemo.
