Aktivnosti

 Projekt Hrvatske zaklade za znanost

 

VELEBIT od vrha do dna - multidisciplinarno istraživanje
seizmoloških značajki i tektonike područja Velebita

(VELEBIT)

 

 

Sažetak projektnog prijedloga

Područje predloženog multidisciplinarnog seizmološkog i seizmotektonskog istraživanja pokriva dio središnjih-sjeverozapadnih vanjskih Dinarida u Hrvatskoj u okolici Velebita, uključujući dio Jadrana između Velebita i Dugog otoka, te Liku u zalaeđu Velebita do granice s Bosnom i Hercegovinom. Ovo područje iskazuje uočljivo manju seizmičnost od susjednih regija prema SZ i JI. Instrumentalno zabilježeni potresi su plitki, slabi do umjereni, vrlo rijetko magnitude veće od M = 5. Kao takvo, ovo područje se smatra manje zanimljivim s obzirom na potresnu opasnost, te do sada nije bilo predmet detaljnih studija seizmičnosti. Nisku razina seizmičke aktivnosti nije moguće uvjerljivo objasniti niti jednim od predloženih tektonskih modela - u skladu s prevladavajućim razumijevanjem dinamike cirkum-jadranske regije, ova zona niske seizmičnosti ne bi uopće trebala postojati!

Ovim projektom želimo provesti seizmološko i tektonsko istraživanje. Ono uključuje i postavljanje guste mreže seizmografa (Velebit-net) čiji bi podaci trebali omogućiti lociranje položaja žarišta te račun mehanizama rasjedanja i za vrlo slabe potrese, analizu funkcija prijemnika, tomografiju pomoću mikroseizmičkog nemira, procjenu atenuacije i anizotropije... Zajedno s detaljnim tektonskim istraživanjima koja će omogućiti izradu lokalnih i regionalnih, kako plitkih tako i dubokih geoloških profila, te rekonstrukciju tektonske evolucije i polja paleo-naprezanja, nadamo se odgovoriti na neka, a približiti se odgovorima na ostala od sljedećih pitanja:

- Je li recentna niska seizmičnosti u okolici Velebita samo privremena, ili je to značajka povezana sa seizmotektonikom toga prostora koja je bitno drugačija nego u susjednim područjima prema SZ i JI? Je li seizmički hazard u tom području potcijenjen?

- Postoji li uopće reversni Velebitski rasjed, koji se gotovo unisono u literaturi navodi kao glavna seizmogena struktura u ovome dijelu vanjskih Dinarida? Ako postoji, gdje se nalazi, kakva su mu geometrijska i kinematička svojstva i je li još uvijek aktivan i potencijalni seizmogeni izvor?

- Koji su rasjedi u području Velebita seizmogeni i kakva su njihova kinematička obilježja?

- Možemo li povezati prividni manjak seizmičnosti s dubokim strukturama, tj. s nepostojanjem subduciranog dijela Jadranske mikroploče na tomografskim prikazima ovog dijela Dinarida, ili je to možda posljedica drugačije kinematičke prošlosti ovog područja u odnosu na sjevero­zapadni i jugoistočni dio vanjskih Dinarida?

- Kakva je uloga litosfernih procesa u širem području Velebita u sveukupnom razvoju Dinarida i kako se oni povezani sa sadašnjim tektonskim procesima?

- Koliko je dubok Mohorovičićev diskontinuitet u tom području, i možemo li unaprijediti znanje o njegovoj topografiji?

- Što nam prostorna razdioba grupnih brzina površinskih valova govori o vertikalnoj razdiobi brzina prostornih valova u kori?

- Razlikuju li se atenuacijska svojstva i/ili anizotropija seizmičkih brzina u području Velebita i u susjednim područjima?

 

Održani radni sastanci

1. lipnja 2015. – Radni (inicijalni) sastanak

18. rujna 2015. – Radni sastanak

22. prosinca 2015. – Radni sastanak

11. svibnja 2016. – Radni sastanak

15. veljače 2017. – Radni sastanak

22. siječnja 2018. – Radni sastanak

30. siječnja 2019. – Radni (završni) sastanak

22. svibnja 2019. – Predstavljeni rezultati projekta u sklopu Geofizičkog seminara Geofizičkog odsjeka PMF-a


Obavijesti

Voditelj projekta VELEBIT, prof. dr. sc. Marijan Herak  i mr. sc. Ivo Allegretti, rukovoditelj Seizmološke službe, sudjelovali su u znanstvenoj emisiji Treći element na trećem programu HRT-a u kojoj su govorili o tome zašto dolazi do potresa, koliko ih se događa u našoj zemlji i koliko su jaki, kako se određuje epicentar, zašto su neki potresi puno razorniji od drugih, te što sve građani mogu napraviti da bi bili što sigurniji ako žive na trusnim područjima. Razgovarali su i o zagonetkama koje pokušavaju riješiti današnji seizmolozi, poput one zašto nema seizmičke aktivnosti u velebitskom području, a po svemu što znamo trebalo bi je biti. 

Emisiju možete pogledati klikom na poveznicu.

Autor: Iva Dasović

1. lipnja 2015. je održan prvi radni sastanak suradnika na projektu Velebit. Voditelj projekta, prof. dr. sc. Marijan Herak, održao je kraću prezentaciju kojom je predstavio ciljeve projekta. Dogovorene su inicijalne aktivnosti.

Autor: Iva Dasović

Repozitorij