Geofizički seminar 23.01.2019. u 13:15 h

Prilikom obilježavanja stogodišnjice potresa kod Brežica predstavljena je monografija »Bilo je res grozljivo, bobnelo in grmelo je pod nami« (Bilo je zaista grozno, tutnjalo je i grmilo pod nama), u kojoj su objavljene opsežne analize potresa i njegovih posljedica. Knjigu su napisali povjesničar Dušan Nečak i seizmolog Ina Cecić, kartografiju je izradio geodet Marko Berus.
         Potres se dogodio 29. siječnja 1917. u 9 sati i 22 minute (8:22 UTC). Maksimalni intenzitet, VIII EMS-98, je zabilježen u naseljima Brežice, Krška vas, Šentlenart i Zakot. Najznačajniji izvor podataka za ocjenjivanje intenziteta potresa u užem epicentralnom području su ovom prilikom pronađeni originalni zapisnici o štetama, koje čuva Arhiv Republike Slovenije (ARS). Iz zapisnika smo dobili detaljan pregled situacije na području s najviše štete, koji nam je omogućio izradu statistike prema zahtjevima EMS-98. Ovo istraživanje je kao potpunu novost donijelo detaljnu kartu štete za grad Brežice, koja prikazuje položaj oštećenih objekata, njihove karakteristike i stupanj oštećenosti. Makroseizmički epicentar potresa je bio 1 km jugozapadno od centra Brežica. Makroseizmička magnituda potresa (Mm) je 5,0. Umrle su dvije osobe, više ljudi je bilo ranjenih, u potresu je oštećeno nekoliko stotina zgrada. Osjetili su ga i u Hrvatskoj, gdje je također bilo manjih šteta.
        Potres 29. siječnja 1917. je s obzirom na intenzitet najjači potres s žarištem u Sloveniji u 20. stoljeću. Od njega je po maksimalnom intenzitetu u Sloveniji (VIII-IX EMS-98 u selu Podbela) bio jači potres 6. svibnja 1976., ali njegovo žarište je bilo izvan slovenskih granica, u Italiji. Iako je potres 12. travnja 1998. bio jači od brežičkog po magnitudi (Mm = 5,3 Mw = 5,6, MWA = 6,0), njegovo žarište je bilo u nenaseljenom području u Julijskim Alpama i maksimalni intenzitet je bio VII-VIII EMS-98 u naseljima Lepena, Magozd, Spodnje Drežniške Ravne i Tolminske Ravne.