Kratki opis nastanka Mineraloško-petrografskog zavoda

 

(izvori: Spomenica PMF-a (2006); 125 godina MPZ-a (1999))

Gjuro Pilar

Gjuro Pilar

Mijo Kišpatić

Mijo Kišpatić

Fran Tućan

Fran Tućan

Ljudevit Barić

Ljudevit Barić

Miroslav Tajder

Miroslav Tajder

Stjepan Šćavničar

 

 

1828. - Početak prikupljanja raznih predmeta za budući Narodni Muzej.
9.7.1841. - Karl Zipser je darovao veliki sanduk raznih stijena. Major Miho Sabljar je osnovao prirodoslovnu zbirku, a u njezinu formiranju svoj su znatan prilog dala i mnoga naša velika imena toga doba: fra Fran Jukić, Antun Mažuranić, Đuro Haulik, Pavao Hatz, Kajetan Petter, Vjekoslav Štauduhar, Ljudevit Vukotinović, Ljudevit Gaj...
26.2.1846. - kupljena je na dionice palača grofa Drag. Draškovića, kako bi poslužila za budući Narodni Muzej (danas se to zove Narodni dom u Opatičkoj 18). U ožujku iste godine je uz potporu Hrvatskog gospodarskog društva pri­ređena i prva izložba, a za kustosa zbirke je postavljen tajnik Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva gospodin Dragutin Rakovec. On se brinuo za zbirke do svoje smrti 22.11.1854. U prvoj godini izložbu je posjetilo 4856 posjetitelja od 16000 tadašnjih žitelja Zagreba.
U vrijeme izložbe mineraloška zbirka doseže broj od oko 1000 komada. S obzirom da u današnjoj zbirci MPZ Geološkog odsjeka PMF-a ima oko 1500 evidentiranih uzoraka, a u Mineraloškoj zbirci HPM-a oko 12000 i isto toliko neevidentiranih, to predstavlja izuzetnu zbirku!
10.9.1861. - Sabor je na svojoj sjednici prihvatio Pravila o ustrojstvu narodnoga muzeja, podnijevši ih svojom predstavkom od 24.9.1861. kralju i caru na odobrenje.
4.3.1866. - Car i kralj Franjo Josip I odobrio je pravila Narodnoga muzeja, predložena od Hrvatskoga Sabora, čime je osnovan Narodni Muzej, a u isto vrije­me i na istoj sjednici je osnovana i Jugoslavenska akademija (danas HAZU).
1869. - Prirodoslovni odjeli Narodnog muzeja uselili su u zgradu u Demetrovoj 1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zgrade u Demetrovoj ulici 1 i 3

 

29.7.1870. - Gjuro Pilar (1846. - 1893.) je imenovan muzejskim pristavom i preuzeo je brigu oko uređenja geološko-mineraloških zbirki. On je bio prvi prirodoslovac na tome mjestu (prije njega su Rakovec i Vukotinović bili pravnici, a Mijo Sabljar časnik u austrougarskoj armiji).
1873. - Gjuro Pilar je imenovan dopisnim, a od 1875. i redovitim članom Akademije znanosti i umjetnosti.
5.1.1874. - Obnovljen je rad Sveučilišta u Zagrebu, koje je osnovano 1669. godine. Svečano je otvoreno suvremeno Sveučilište u Zagrebu, čiji korijeni datiraju iz 1669.g. Sveučilište čine Pravni, Bogoslovni, te Mudroslovni fakultet, u čijem je sastavu bio i Prirodoslovno-matematički odjel s Katedrom za mineralogiju i geologiju.
26.9.1875. - Počela je s radom Katedra mineralogije i geologije na Mudroslovnom fakultetu imenovanjem Gjure Pilara za redovitog profesora, koji je u ljet­nom semestru 1875/76 počeo nastavu.
1878. - Uveden je uzus po kojem je nositelj Katedre bio ujedno i ravnatelj odgovarajućeg muzeja. Tiskana knjiga Slike iz rudstva, Mije Kišpatića (21.9.1851 -17.5.1926).
1880.     - Tiskana knjiga Slike iz geologije Mije Kišpatića
1881. - Kod glasovitog G. Tschermaka Mijo Kišpatić je izradio svoju disertaciju. Njegova disertacija je među pionirima literature o znanstvenoj klasifikaciji stijena na osnovi kemijskog preračunavanja.
1883. Mijo Kišpatić je imenovan dopisnim, a od 1893. i redovitim članom Akademije znanosti i umjetnosti
15.3.1893. zbog bolesti se povlači Gjuro Pilar, a Mineraloško-geološki muzej se razdvaja na Mineraloški i Geološki, a Mineraloško-geološka katedra na Katedru za mineralogiju i petrografiju, koju je preuzeo Mijo Kišpatić i Katedru za geologiju i paleontologiju koju je preuzeo Dragutin Gorjanović-Kramberger.
1893. - Umro je Gjuro Pilar naš prvi profesor mineralogije, paleontologije, petrografije i astronomije.
1894. - Mijo Kišpatić je postao sveučilišni profesor.
1899. - Ferdo Koch postaje kustos Mineraloško-petrografskog Muzeja.
17.5.1926. - Umro Mijo Kišpatić.
19.4.1918. - Fran Tućan je imenovan izvanrednim profesorom, postaje prvi puta predstojnikom Zavoda i ravnateljem Muzeja.
1930. - Fran Tućan postaje član Akademije znanosti i umjetnosti. 1942. - Ljudevit Barić postaje predstojnikom Zavoda.
1945. - Fran Tućan postaje, drugi puta, predstojnikom Zavoda.
1954. - Miroslav Tajder postaje predstojnikom Zavoda i dolazi do razdvajanja Mineraloško-petrografskoga zavoda i Mineraloško-petrografskoga muzeja. Istovremeno postaje izvanredni, a od 1958. i redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti.
1974.- Stjepan Šćavničar postaje predstojnikom Zavoda na čijem čelu ostaje do 1994. Nakon toga se predstojnici mijenjaju svake dvije godine.
1996. - Zavod useljava u sadašnju zgradu na Horvatovcu 95

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zgrada na Horvatovcu 95

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Diploma Gjure Pilara (Université de Bruxelles, 24.10.1867.)

 

Predstojnici Zavoda:

1875 - 1893    Gjuro Pilar (1846 - 1893)
1893 - 1918    Mijo Kišpatić (1851 - 1918)
1918 - 1942    Fran Tućan (1878 - 1954)
1942 - 1945    Ljudevit Barić (1902 - 1984)
1945 - 1954    Fran Tućan (1878 - 1954)
1954 - 1974    Miroslav Tajder (1909 - 1983)
1974 - 1994    Stjepan Šćavničar (1923 - 2011)
1994 - 1996    Jožica Zupanič (1937 -)
1996 - 1997    Esad Prohić (1950 -)
1997 - 1999    Vladimir Bermanec (1955 -)
1999 - 2001    Esad Prohić (1950 -)
2001 - 2005    Darko Tibljaš (1957 -)
2005 - 2009    Dražen Balen (1967 -)
2009 -            Darko Tibljaš (1957 -)


Sva prava pridržana. Prirodoslovno - matematički fakultet | Sveučilište u Zagrebu