Obavijesti
18.07.2014. u 17:07
NATJEČAJ

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Zagreb, Horvatovac 102a

objavljuje

 

NATJEČAJ

za upis na poslijediplomske sveučilišne studije (doktorske studije) Biologije, Fizike, Geologije, Kemije, Matematike i Interdisciplinarnog doktorskog studija iz oceanologije i za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u akademskoj godini 2014./2015.

 

Tekst natječaja (pdf)

Admin dekanat

Meteorološki tsunamiji u Jadranu

 

Meteorološki tsunamiji su potencijalno razorne oscilacije razine mora koje se javljaju na periodima tsunamija (od nekoliko minuta do nekoliko desetaka minuta). Za razliku od tsunamija koji su seizmološkog porijekla, odnosno koje generiraju potresi, vulkanske erupcije ili odroni zemlje, meteorološke tsunamije generiraju intenzivni atmosferski poremećaji koji su karakterizirani promjenama tlaka zraka od ~2-5 hPa u ~5-10 minuta i/ili rjeđe snažnim vjetrom (> 20 m/s). Premda se javljaju na obalama mora i oceana diljem svijeta, meteorološki tsunamiji razornu snagu postižu samo na određenim lokacijama. Jedna od takvih lokacija je i Jadransko more. U posljednjih 40 godina u Jadranskom moru zabilježeno je šest izrazito jakih meteoroloških tsunamija karakteriziranih valnim visinama iznad 3 m. U ovom seminaru bit će predstavljeni rezultati analize jadranskih meteoroloških tsunamija. Navedeni rezultati uključuju: (1) analizu povijesnih događaja detektiranih iz ~50 godišnjih nizova razine mora mjerenih na mareografskim postajama Rovinj i Dubrovnik; (2) detekciju karakterističnih sinoptičkih uvjeta za kojih se javljaju jadranski meteorološki tsunamiji; (3) detaljnu analizu snažnog meteorološkog tsunamija koji je pogodio otok Ist 22. kolovoza 2007. godine; (4) reprodukciju atmosferskog forsiranja korištenjem numeričkog atmosferskog modela visoke rezolucije; te (5) reprodukciju valova u moru korištenjem barotropnog oceanografskog modela. Prikazat će se i preliminarni rezultati istraživanja više meteoroloških tsunamija koji su 25. i 26. lipnja 2014. godine pogodili niz srednjo-jadranskih uvala, pri čemu su najviše oscilacije razine mora zabilježene u Veloj Luci (valne visine do 3 m).

 

Seminar će se održati u srijedu, 3. rujna 2014. godine, u 13.15 sati, u predavaoni P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

 

Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, smjer Geofizika da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.

Admin dekanat

Measurement of the 58 Ni neutron capture cross section

( Mjerenje udarnoga presjeka za uhvat neutrona na izotopu 58Ni )

 

Udarni presjek za uhvat neutrona na izotopu 58Ni – od važnosti za nuklearnu astrofiziku i tehnologije vezane uz nuklearnu fikizu – mjeren je na n_TOF postrojenju neutronskog vremena proleta u CERN-u. Kao mjerni istrumenti korištena su dva C6D6 tekuća scintilacijska detektora, posebno optimizirana kako bi osigurali najnižu izvedivu neutronsku osjetljivost. Intenzivan snop neutrona s n_TOF postrojenja proteže se 12 redova veličine u energiji – od 10 meV do 10 GeV. Snop se proizvodi izlaganjem masivne olovne spalacijske mete pulsnom protonskom snopu energije 20 GeV, pri čemu se oslobađa približno 2×1015 neutrona po pulsu. Evakuirani cjevovod vodi snop prema eksperimentalnoj prostoriji udaljenoj približno 185 m od spalacijske mete. Mjerenja neutronskih uhvata provode se detekcijom trenutno emitiranih γ-zraka iz 58Ni(n,γ) reakcije. Kinetička energija uhvaćenog neutrona računa se iz njegova vremena proleta, koje se određuje iz vremena detekcije γ-zrake s obzirom na početni signal izazvan snažnim γ-bljeskom uzrokovanim udarom protonskoga snopa o spalacijsku metu. Vjerojatnost uhvata analizirana je u energijskom rasponu od 27 meV do 400 keV. Područje raspoznatljivih rezonanci analizirano je do 122 keV formalizmom R-matrice. Unutar ovog područja izdvojena je i parametrizirana 51 rezonanca u udarnome presjeku za uhvat neutrona. Nadopunivši ove rezultate podacima iz područja neraspoznatljivih rezonanci izračunati su maxwellovski usrednjeni udarni presjeci za zvjezdane temperature od kT = 5-100 keV.

Najnoviji rezultati ukazuju na potrebu za ponovljenim vrednovanjem udarnih presjeka dostupnih u različitim bazama podataka. Rezultati također pokazuju značajan utjecaj na zastupljanost 58Ni u masivnim zvijezdama. Pri izračunu vjerojatnosti uhvata značajna pažnja posvećena je jasnoj identifikaciji izdvojenih doprinosa pozadinskim događajima. Pozadina uzrokovana prirodnim i induciranim zračenjem iz eksperimentalnog okruženja te pozadina uzrokovana uhvatima neutrona na komponentama eksperimentalnog postava lako se mjere. No tzv. neutronska pozadina uzrokovana raspršenjem neutrona na samome mjerenom uzorku po prvi put u povijesti n_TOF postrojenja jasno je identificirana GEANT4 simulacijama visoke preciznosti. Simulirani rezultati uspoređeni su s dostupnim eksperimentalnim podacima, čime je potvrđeno da se s pouzdanošću mogu koristiti za postizanje nove razine preciznosti u analizi mjerenja neutronskih uhvata s n_TOF postrojenja

 

Seminar će se održati u utorak, 2. rujna 2014. godine, u 14.00 sati, u predavaoni F-201 (seminar) Fizičkog odsjeka PMF-a, Bijenička 32, Zagreb.

 

Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, smjer Nuklearna fizika da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.

Admin dekanat

17.12.2010. u 14:46
Uređeno: 04.05.2011. u 13:33

Obrasci za prijavu teme,ocjenu teme i odobravanje teme za stjecanje doktora znanosti

dostavljaju se u Ured za PDS i to:
1. dva potpisana primjerka svakog obrasca (DR.SC.-1 DR.SC.-2 DR.SC-3) u tiskanom
obliku
2. sva tri (DR.SC.-1 DR.SC.-2 DR.SC-3) obrasca u elektroničkom obliku
Obrasci su dostupni u repozitoriju

Obrazac DR.SC.01 (prijava teme doktorske disertacije) ispunjava se ISKJUČIVO

preko baze OBAD na Sveučilištu.

Admin dekanat

DOKUMENTI
Sva prava pridržana. Prirodoslovno - matematički fakultet | Sveučilište u Zagrebu