Što se može studirati na pmf-u?

Studiji koje možete upisati na PMF-u su iz biologije, fizike, geofizike, geografije, geologije, kemije i matematike. Uz to, možemo ih podijeliti u one koji obrazuju za rad u obrazovanju (osnovne i srednje škole), tzv. nastavničke smjerove, i istraživačke koji obrazuju studenta za rad u industriji, privatnom sektoru i znanstvenim istraživanjima.

Svakako bismo htjeli istaknuti potrebu za kvalitetnim i motiviranim nastavnicima u osnovnim i srednjim školama – od njih sve počinje. Nastavnici u tzv. STEM području imaju veliku ulogu u razvoju tog područja jer se preko njih ostvaruje prvi kontakt učenika sa spomenutim strukama. I ne samo to, zbog prirode predmeta koji poučavaju, vrlo su često upravo oni ti koji potiču i/ili zahtijevaju uključivanje malih sivih stanica i kreativnosti u procesu učenja. Već sada u mnogim dijelovima Hrvatske postoji potreba za nastavnicima fizike, informatike, kemije i matematike, što pokazuju i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sveučilište u Zagrebu od akademske godine 2013./2014. dodjeljuje  stipendije studentima nastavničkih smjerova u području STEM-a.


BIOLOGIJA

Biologija je temeljna prirodna znanost koja proučava živi svijet. Obuhvaća sva područja života, od molekularne razine i genetike preko fizioloških procesa i ponašanja jedinke do složenih interakcija unutar ekosustava. Cilj je biološke misli raščlaniti i objasniti odnose unutar svih oblika života i između njih. Iako su podijeljeni na mnoge discipline, svi biolozi ipak imaju nešto zajedničko: proučavaju život!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na Biološkom odsjeku provode se znanstvena istraživanja na mnogim znanstvenim projektima. Istražuje se raznolikost živog svijeta na molekularnoj i staničnoj razini (genetika, imunologija, virologija). Proučavaju se oblici organizama od bakterija, algi i gljiva do biljaka i životinja. Intenzivna su ekološka istraživanja biljnog i životinjskog svijeta koja uključuju terenski i laboratorijski rad, a spoznaje se primjenjuju u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti.


FIZIKA

Fizika je izazov za sva vremena i sve generacije jer proučava svijet oko nas, od najsitnijih djelića tvari do najudaljenijih kutaka svemira. Prateći teorijske i eksperimentalne uspjehe struke, studij fizike vodi mladog čovjeka u samo središte tih zbivanja. Studenti se upoznaju sa zakonitostima prirode: od onih koje vladaju duboko unutar atoma do onih koje određuju ponašanja zvijezda, galaktika i cijelog svemira! Studij se sastoji od predavanja, vježbi i praktične nastave, a produbljuju se i vještine rada s računalima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uz osnovne predmete, postoji bogata lepeza usmjerenih i izbornih predmeta iz područja fizike čvrstog stanja, atomske i molekularne fizike, nuklearne fizike, fizike elementarnih čestica, astrofizike, medicinske fizike, biofizike, filozofije znanosti i dr. Odsjek raspolaže modernom znanstvenom opremom (NMR, elektronski mikroskop, röntgensk difraktometar, SQUID, demonstracijski PET uređaj, klaster-računalo i dr.) na kojoj se provode vrhunska znanstvena istraživanja u koja se studenti mogu uključiti već tijekom studija.

 


GEOFIZIKA

Geofizika je jedna od prirodoslovnih disciplina čiji je predmet izučavanja – planet Zemlja. Bavi se proučavanjem fizikalnih procesa u Zemljinoj atmosferi, oceanima i u njezinoj unutrašnjosti kako bi ih razumjeli, ali i iskoristili, odnosno odgovorili na pitanja kako i zašto. 

Geofizički odsjek PMF-a jedini u Hrvatskoj pruža (visoko) obrazovanje u području geofizike, odnosno seizmologije, fizike čvrste Zemlje, meteorologije, fizičke oceanografije, geomagnetizma i aeronomije.

Na studijima geofizike p(r)oučavaju se procesi u atmosferi, oceanima i čvrstoj Zemlji te njihov utjecaj na okoliš i društvo. Rad u malim skupinama (posebno na višim godinama studiranja) ili samostalno, rješavanje problema analitičkim pristupom, (računalno) programiranje, prezentacija vlastitih postignuća — zbog takvog pristupa geofizičar je uspješan i izvan struke za koju se školovao.

 

 

Studije geofizike potiče studente da se okušaju u istraživanju već tijekom studija — u sklopu znanstvenih i stručnih projekata koji se provode na odsjeku (i u suradnji s drugim ustanovama). Uključujemo naše studente u popularizacijske aktivnosti kako bi razvili komunikacijske vještine i utvrdili svoje znanje.

 


GEOGRAFIJA

Geografija je znanost koja opisuje i tumači geoprostorni sklop, a cilj joj je objasniti zakonitosti u prostornim odnosima. U središtu je njezina zanimanja objašnjenje nastanka, izgleda i značenja dvaju temeljnih prostornih sustava: ekološkog, koji povezuje čovjeka i okoliš, i prostornoga, koji povezuje regiju s drugim regijama, preko interakcije i procesa između njih.  Geografi su vrlo radoznali o svijetu koji ih okružuje. Istražuju razloge zašto se i gdje pojavljuju različite društvene i prirodne pojave te njihov složeni međuodnos. Od posebnog su interesa istraživanja: urbanog i ruralnog razvoja, kulturnih pejzaža i prostornih identiteta, prostornog i regionalnog planiranja, promjena okoliša, percepcije prostora i imaginativne geografije te demogeografska, geomorfološka, geoekološka, klimatološka, hidrogeografska i mnoga druga istraživanja.

 

 

Ciljevi suvremene geografije su pronalaženje zakonitosti u prostornim odnosima na Zemljinoj površini i predviđanje procesa kako bi se riješili aktualni problemi stanovništva.  Posebnost studiranja geografije su terenske nastave, putovanja, studentske razmjene i druženja geografa; koje Odsjek i Klub studenata geografije marljivo organiziraju. Od akademske godine 2005./2006., u skladu s bolonjskim procesom, pokrenuti su preddiplomski i diplomski studiji s većim brojem programa. Svrha je preko naglašene specijalizacije studentima pružiti odgovarajuća znanja i sposobnosti.

 


GEOLOGIJA

Geologija je znanstvena disciplina koja proučava (čvrstu) Zemlju – njezinu građu, postanak i promjene. Proučavaju se građa minerala, postanak stijena, migracija kemijskih elemenata, postanak ležišta mineralnih sirovina, građa, sistematika i način života nekadašnjih životinja i biljaka, evolucija života na Zemlji, procesi u današnjim i nekadašnjim morima, jezerima, pustinjama i ledenjacima, na obalama i planinama te promjene i nestanak pojedinih okoliša. Istražuju se krš i procesi u kršu, podzemna i površinska voda, promjene na Zemljinoj površini, funkcioniranje današnjih okoliša i utjecaj čovjeka, odnosno problemi održivog razvitka i gospodarenja prostorom, gibanja Zemljine kore (tektonski procesi), kretanje magme i njezino hlađenje, taljenje i pretvorba stijena u dubini kore, rad vulkana te mnoge druge pojave i procesi, koji se ne mogu obuhvatiti običnim nabrajanjem.

Uz tradicionalnu primjenu geologije u pridobivanju mineralnih sirovina, te pitke i termalne vode, danas je geologija vrlo važna u procjeni utjecaja raznih građevinskih zahvata na okoliš te rješavanja problema održivog razvitka i gospodarenja prostorom. Poznavanje geologije neizostavno je pri procjeni rizika od geoloških hazarda (potresi, vulkanske erupcije, poplave, klizišta itd.) i planiranju zaštitnih postupaka kojima je svrha spriječiti nastanak katastrofa i ublažiti njihove posljedice.


KEMIJA

Kemija je jedna od prirodnih znanosti i temelj razumijevanja procesa u živom i neživom svijetu na molekulskoj razini te je zato razumljivo što svoje mjesto pronalazi u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj nastavi. Znanje iz kemije potrebno je pri proizvodnji gotovo svih predmeta koji nas okružuju, zbog čega je većina industrija, a i kontrola kvalitete proizvoda temeljena upravo na kemiji. Poznavanje kemijskih zakonitosti važno je i u procesima pretvorbe različitih vrsta energije – od same provedbe procesa do ispitivanja utjecaja takvih postrojenja na okoliš.

U povijesti su znanstvena otkrića u području kemije omogućila nagli razvoj tehnologije, medicine te znanosti općenito, a bez kojih bi standard i način života zasigurno bili drukčiji nego što ih danas poznajemo. Primjena kemije ulazi u sve oblike održavanja kvalitete života, počevši od proizvodnje hrane i lijekova pa do rada i razonode. Kemijska istraživanja i u budućnosti imaju tu važnu zadaću, a da bi se ona provela potrebni su visokoobrazovani stručnjaci – kemičari. Sve je to kemija  iako je prirodno!

 

 


MATEMATIKA

Matematika je izrasla iz potreba svakodnevnog života ljudi staroegipatske kulture u 20. stoljeću pr. Krista koje su potaknule promišljanja o odnosima veličina i prostornim oblicima. Danas je kraljicu znanosti sa snažnim i brzim razvojem, iznimno širokim i složenim područjem istraživanja i primjena, te velikim brojem znanstvenika i stručnjaka. Njezina se važnost u suvremenom društvu odražava i u činjenici da je, uz materinski jezik, ona najzastupljeniji nastavni predmet u gotovo svim školama na svijetu. U društvu utemeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakidašnjemu životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja

Budući da matematika izučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira slučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima te daje precizan simbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumačenje i posredovanje ideja, studij matematike omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stajališta nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvom društvu.