Za buduće studente

160. obljetnica rođenja Andrije Mohorovičića        21. travnja - DAN PMF-a


Obavijesti

Smotra Sveučilišta u Zagrebu 2016

Smotra Sveučilišta u Zagrebu, 21. po redu, održala se 17.–19. studenog 2016. u prostoru Studenstskog centra u Zagrebu. Na njoj su na osam izložbenih prostora svoje studijske programe predstavili svi odsjeci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kao i Studentski zbor PMF-a i studentske udruge.

Autor: Iva Dasović

Za buduće studente...

Svi oni koji razmišljaju o studiranju na PMF-u, na ovim stranicama naći će više informacija o svim studijima u PMF-ovoj lepezi - bilo da se radi o preddiplomskim, diplomskim, integriranim ili poslijediplomskim studijima.

 

Zašto studirati na PMF-u?

Nastava iz prirodoslovlja i matematike na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu započela je na 1876. godine, a 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu - naša tradicija poučavanja duga je 140 godina! A 2016. godine proslavili i respektabilni 70. rođendan!

Osim što ćete dobiti kvalitetno obrazovanje u struci koju izaberete, mi na PMF-u potičemo razvoj vještine pristupanja i rješavanja problema, odnosno analitičko razmišljanje, tako da kasnije nije bitno što sam problem u stvari jest, već to da se vi s njime znate uhvatiti u koštac! Zato PMF-ovci nisu samo cijenjeni kao stručnjaci u svojem uskom području rada, nego i u raznim strukama koje naizgled nemaju veze s onim što se studiralo. Struke za koje obrazujemo na PMF-u pripadaju tzv. STEM-području (engl. Science, Technology, Engineering and Mathematics) i ne poznaju državne granice.  Sve to čini zapošljivost PMF-ovca vrlo dobrom, dapače odličnom! Mnogi naši nekadašnji studenti sad su uspješni nastavnici, znanstvenici, poduzetnici i/ili poslovni ljudi u zemlji i inozemstvu.

Mi nastavu i znanstvenoistraživački rad shvaćamo ozbiljno: ako vi zasučete rukave i mi ćemo se potruditi da budete najbolji što možete!

 

Što se može studirati?

Studiji koje možete upisati na PMF-u su iz biologije, fizike, geofizike, geografije, geologije, kemije i matematike. Osim toga možemo ih podijeliti u one koji obrazuju za rad u obrazovanju (osnovne i srednje škole), tzv. nastavničke smjerove, i istraživačke koji obrazuju studenta za rad u industriji, privatnom sektoru i znanstvenim istraživanjima.

Svakako bismo htjeli naglasiti potrebu za kvalitetnim i motiviranim nastavnicima u osnovnim i srednjim školama - od njih sve počinje. Nastavnici u tzv. STEM-području igraju veliku ulogu u razvoju ovog područja jer se preko njih ostvaruje prvi kontakt učenika s ovim strukama. I ne samo to, zbog naravi predmeta kojeg poučavaju, vrlo često su upravo oni ti koji potiču na i/ili zahtijevaju uključivanje malih sivih stanica i kreativnosti u procesu učenja. Već sada u mnogim dijelovima Hrvatske postoji potreba za nastavnicima fizike, informatike, kemije i matematike, što pokazuju i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sveučilište u Zagrebu od ak. god. 2013./2014. daje stipendije studentima nastavničkih smjerova u području STEM-a.

Biologija je temeljna prirodna znanost koja proučava živi svijet. Obuhvaća sve aspekte života, od molekularne razine i genetike preko fizioloških procesa i ponašanja jedinke do kompleksnih interakcija unutar ekosustava. Cilj biološke misli je raščlaniti i objasniti odnose unutar i između svih oblika života. Iako su podijeljeni na brojne discipline, svi biolozi ipak imaju nešto zajedničko: proučavaju život! Botanučari proučavaju biljni, a zoolozi životinjski svijet. Fiziolozi proučavaju funkcioniranje tkiva i organa, a molekularni biolozi istražuju stanicu i molekularne aktivnosti u njoj. Evolucioniste zanimaju procesi koji su doveli do tolike raznolikosti živog svijeta, dok ekolozi proučavaju međudjelovanje organizama i okoline. Otkrića u području biologije pokreću nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova, a za napredak moderne medicine veliku zaslugu imaju molekularno-biološka i biomedicinska istraživanja. Također pronalazi odgovore na neka od ključnih problema čovječanstva poput globalnog smanjenja biološke raznolikosti, klimatskih promjena i njihovih posljedica na život na Zemlji.

Fizika je fundamentalna znanost o prirodi, što uključuje i procese kojima upravlja čovjek, izravno ili putem naprava koje je načinio. Njen cilj je opisati temeljni ustroj materijalnog svijeta  pomoću općevrijednih načela i iskoristiti te uvide za objašnjenje neposredno opazivih ili pokusom izazvanih prirodnih pojava. To ju čini temeljem mnogih tehničkih disciplina, kao i razumijevanja drugih područja prirodoslovlja, što bitno doprinosi njihovu razvoju (npr. mnoge dijagnostičke metode u medicini zasnivaju se na fizikalnim mjerenjima). U pogledu spoznaje, suvremena nas fizika vodi, putem sjajnih teorijskih i eksperimentalnih uspjeha, daleko onkraj svakidašnjih iskustava i predodžaba te stavlja ljudski um pred veće izazove no ikad prije. Danas nastojimo razumjeti neobično ponašanje elementarnih čestica tvari – pojedinačno i u strukturama poput atomskih jezgri, atoma ili kondenzirane tvari – tajne svemirskih tijela te razvoj i ustroj svemira u cjelini. S druge strane, fizika je postala važna karika u proučavanju funkcioniranja živog svijeta. Studij fizike vodi mladoga čovjeka u središte tih zbivanja. On razvija jasno, sustavno i dosljedno mišljenje, nudi uvid u tajne prirode i sudjelovanje u istraživanju strukture svijeta. Fizičari se ne bave samo apstraktnim, nego svoja znanja i vještine upotrebljuju za čisto praktične stvari: za razvoj novih tehnologija i industrijskih postupaka, za rad u telekomunikacijama, medicini i drugim područjima ljudskog rada.

Geofizika je jedna od prirodoslovnih disciplina čiji predmet izučavanja – planet
Zemlja. Bavi se proučavanjem fizikalnih procesa u Zemljinoj atmosferi, njenoj unutrašnjosti i u oceanima kako bi ih razumjeli ali i iskoristili. To ju čini vrlo dinamičnom strukom u kojem su istraživanje i primjena usko povezani i jednako važni. Geofizičari se nerijetko bave prirodnim, ali i antropogenim, katastrofama: snažne oluje, suše, poplave, potresi, tsunamiji, tankerske havarije i druge. Njihova kvalitetna prevencija, kao i sanacija šteta, izravno su ovisni o poznavanju geofizičkih procesa. Život mnogih danas nezamisliv je bez produkata koje daju stručnjaci različitih profila: od prognoze vremena, agrometeorološke i biometeorološke prognoze, prognoze kakvoće zraka i mora, prognoze vodostaja i strujanja u moru, magnetskih elemenata za sigurni (zračni) promet do procjene seizmičkog hazarda kao osnove za sigurnu gradnju svih vrsta objekata. Različite geofizičke discipline usko su vezane i uz energetiku: bilo da se radi o obnovljivim izvorima energije (sunčeva energija, vjetar, voda, more) ili fosilnim izvorima energije (ugljen, plin i nafta). Zaštita okoliša, klimatske promjene, prevencija ekstremnih događaja samo su neki pokretači razvoja geofizike. Geofizika je puno više od čitanja vremenske prognoze pred kamerama nakon dnevnika!

Geografija je znanost koja opisuje i tumači geoprostorni sklop, a cilj joj je objasniti zakonitosti u prostornim odnosima. U središtu njezinog zanimanja objašnjenje je nastanka, izgleda i značenja dvaju temeljnih prostornih sustava: ekološkog, koji povezuje čovjeka i okoliš, i prostornoga, koji povezuje regiju s drugim regijama, preko interakcije i procesa između njih. Uzimajući u obzir tako širok i raznovrstan objekt proučavanja, geografija je iznimno složena znanstvena disciplina koja izravno povezuje prirodne i društvene znanosti. Posljednjih pedesetak godina razdoblje je snažnog razvoja geografskih disciplina u okviru društvene (socijalne), prirodne (fizičke), regionalne i primijenjene geografije. Danas se posebno pročavaju razvoji promjene u urbanim i ruralnim sustavima, a nemalu pažnju geografi posvećuju turizmu - razumijevanju njegovod utjecaja na prostor i društvo. Veliku ulogu imaju i suvremeni geoinformacijski sustavi čija primjena može biti vrlo raznolika. Geografija nisu samo geografske karte i popisivanje karakteristika neke države!

Geologija je znastvena disciplina koja proučava Zemlju - njezinu građu, formiranje i promjene. Proučava se građa minerala, postanak stijena, migracija kemijskih elemenata, postanak ležišta mineralnih sirovina, građa, sistematika i način života nekadašnjih životinja i biljaka, evolucija života na Zemlji, procesi u današnjim i nekadašnjim morima, jezerima, pustinjama i ledenjacima, na obalama i planinama, kao i promjene i nestanak pojedinih okoliša. Istražuje se krš i procesi u kršu, podzemna i površinska voda, promjene na površini Zemlje, funkcioniranje današnjih okoliša i utjecaj čovjeka, odnosno problemi održivog razvitka i gospodarenja prostorom, gibanja Zemljine kore (tektonski procesi), kretanje magme i njezino hlađenje, taljenje i pretvorba stijena u dubini kore, rad vulkana te mnoge druge pojave i procesi, koji se ne mogu obuhvatiti običnim nabrajanjem. Pored tradicionalne primjene geologije u pridobivanju mineralnih sirovina, te pitke i termalne vode, danas je geologija vrlo važna pri procjeni utjecaja raznih građevinskih zahvata na okoliš te rješavanja problema održivog razvitka i gospodarenja prostorom. Poznavanje geologije neizostavno je pri procjeni rizika od geoloških hazarda (potresi, vulkanske erupcije, poplave, klizišta, itd.) i planiranju zaštitnih postupaka kojima je cilj sprječavanje nastanka katastrofa i ublažavanje njihovih posljedica.

Kemija je danas jedna od temeljnih prirodoslovnih disciplina koja je nužna za razumijevanje procesa u živom i neživom svijetu na molekulskoj razini. Od nas ljudi pa do naših kućnih ljubimaca, preko naše večere pa sve do globalnog ekosustava, kompletna živa i neživa priroda građena je od atoma koji se pokoravaju osnovnim zakonima kemije. Procesi koji se zbivaju u okolišu velikim su dijelom kemijske prirode pa su kemijska znanja nužna. Ta su znanja potrebna za izradu gotovo svih predmeta koji nas okružuju što čini kemijsku tehnologiju i industriju već dugo važnim i profitabilnim dijelom gospodarstva. Znanstvena istraživanja u kemiji omogućila su izvanredan razvoj tehnologije u 20. i 21. stoljeću. Bez njih ne bi bilo novih materijala, suvremenih lijekova, umjetnih gnojiva, pesticida, insekticida niti postupaka kontrole kvalitete većine industrijskih proizvoda. Kemijska su znanja neophodna i važna u proizvodnji energije - sa stajališta same proizvodnje i njenog utjecaja na okoliš. Suvremena kemijska istraživanja imala su, imaju, i imat će važnu ulogu u razumnom upravljanju resursima i održivom razvoju za što je nužno potreban visokoobrazovani istraživački kadar. Sve je to kemija - iako je prirodno!

Matematika, jedna od temeljnih znanosti u razvitku ljudske civilizacije, izrasla je iz potreba svakodnevnog života ljudi staroegipatske kulture u 20. stoljeću pr. n. e. koje su dovele do promišljanja o odnosima veličina i prostornim oblicima. Matematika danas predstavlja kraljicu znanosti sa snažnim i brzim razvojem, izuzetno širokim i kompleksnim područjem istraživanja i primjena, te velikim brojem znanstvenika i stručnjaka. Njena važnost u suvremenom društvu odražava se i u činjenici da je, uz materinski jezik, ona najzastupljeniji nastavni predmet u gotovo svim školama na svijetu. Možemo reći da je matematika zapravo jezik prirode ili barem prirodnih znanosti. Sukladno svojoj misiji i viziji, Matematički odsjek razvija studije koji prate aktualne potrebe društva za stručnjacima koji imaju posebna znanja u matematičkom znanostima. Osim čiste teorijske matematike koja laiku može djelovati previše apstraktno, mnoge struke koriste usluge npr. matematičara-statističara. Matematičari su izvrsni programeri jer je srž samog programiranja matematička logička misao. Danas su posebno zanimljivi matematičari koje svoje znanje povezuju s ekonomijom te se posebno obrazuju za područje financija.

 

Kako upisati studij?

Preddiplomski studiji upisuju se preko portala www.postani-student.hr gdje se uvijek mogu naći aktualne informacije o upisnim kvotama i uvjetima upisa.

Za upis na diplomske i poslijediplomske studije svake godine raspisuju se natječaji koji se objavljuju na našim mrežnim stranicama. U tim su natječajima dane sve informacije o važećim uvjetima upisa i upisnim kvotama. Da biste upisali željeni diplomski ili poslijediplomski studij na PMF-u, ne morate nužno imati završeni preddiplomski studij na PMF-u koji mu izravno prethodi - dovoljan je srodni studij s nekog drugog fakulteta ili sveučilišta. No u tom slučaju možete očekivati da ćete dobiti neke razlikovne kolegije za položiti, a koji su nužni za kvalitetno praćenje ostale nastave.

Za sve ostale informacije možete se obratiti Uredu za studente (tzv. Referadi) odgovarajućeg odsjeka.

 

Je li teško studirati na PMF-u?

Studiji na PMF-u međusobno mogu se poprilično razlikovati i svaki odsjek ima neke svoje posebnosti, pa ih je teško staviti sve u isti koš. Osim toga, ono što je nekome teško ne mora biti onom drugom. Nećemo vam lagati i reći ćemo da studiji nisu baš lagani, ali za dobar rezultat najbitnija stvar ipak je motivacija. Ako ste motivirani i sviđa vam se studij, sve ide puno lakše! Morat ćete s vremena na vrijeme zasukati rukave i zagrijati stolac.

Atmosfera među kolegama studentima u pravilu je jako dobra i prijateljska. Profesori i (posebno) asistenti vrlo su pristupačni - ne hvalimo se samo tako: to su potvrdile odlične ocjene koje naši profesori i asistenti dobivaju od studenata u anonimnim anketama koje provodi Sveučilište u Zagrebu! Možda smo ponekad i dosadni s mnogim vježbama, zadatcima, praktikumima, labosima, referatima i seminarima, no sve to ima svoju svrhu - da vas učini pametnijima, obrazovanijima i spretnijima. Naš je cilj da naši studenti postanu samostalni i dobri stručnjaci koji se ne boje upregnuti svoje sive stanice! Uostalom, sukladno prvom zakonu termodinamike, poznatom još kao i zakonu o očuvanju energije - da bismo nešto dobili, moramo nešto u to i uložiti. Ili kako kaže narodna mudrost: bez muke nema nauke!

Također, često se zna čuti da PMF-ovci nemaju život. Mi, PMF-ovci, kažemo da je to samo običan mit! ;) PMF-ovci se itekako druže! PMF-ovci u pravilu imaju razne interese mimo svoje struke: vole čitati knjige i gledati filmove (ne samo SF), sviraju i/ili uživaju u glazbi, mnogi plešu, bave se raznoraznim sportovima više ili manje ozbiljno, organiziraju različite aktivnosti - sve što vole i rade ostali studenti drugih fakulteta. A mnogi su aktivni, čak i strastveni, popularizatori znanosti u različitim oblicima.

 

Kako do više informacija?

Za sve one koji razmišljaju o upisu studija na PMF-u, ili ih možda samo zanima što PMF nudi, preporučamo da barem prolistaju kroz našu brošuru (poveznica u Repozitoriju). U njoj možete pronaći mnogo informacija o samom PMF-u, studijima, studiranju, studentskom životu te pročitati osvrte naših nekadašnjih studenata na njihov izbor studija i utjecaj koji je imao na njihov život i njihovu karijeru.

Osim na odsječkim mrežnim stranicama i/ili uredima za studente, više informacija o studijima možete dobiti i u neposrednom razgovoru sa studentima i zaposlenicima fakulteta na Smotri Sveučilišta i Otvroenom danu PMF-a.

Svake godine, sredinom studenog, održava se Smotra Sveučilišta u Zagrebu na kojoj fakulteti prezentiraju svoje studije. Tamo se mogu naći i izložbeni prostori svih odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. To je pravo mjesto za pitanja o studiju - možete doći i pitati sve što vas zanima o studiju i dobiti informacije iz  prve ruke: od studenata i djelatnika odsjeka. A za zabavu PMF-ovci nerijetko demonstriraju različite zanimljive pokuse!

U travnju, uoči Dana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 21. travnja, održava se i otvoreni dan Dan i noć na PMF-u. I to je prilika da nas posjetite i pogledate što vam se sve nudi na PMF-u - raspitate se o studijima, ali i saznate što sve istražuju naši znansvenici, ili se samo dobro zabavite. Taj dan vam nudimo pregršt aktivnosti: kraća ili duža ležerna popularna predavanja, radionice za najmlađe i one nešto starije, demonstracije pokusa i sudjelovanje u mnogima, igre, kvizove i dobre vibracije.

 

Sad kad ste pročitali ovaj naš tekstić do kraja, molimo vas da popunite vrlo kratku anketu koja se nalazi u stupcu s desne strane (ispod raznih linkova koje smo pripremili za vas) - dajte nam povratnu informaciju!


Repozitorij

Anketa

Je li ti ova stranica bila od pomoći?
Poimenični rezultati glasovanja su ili će biti vidljivi korisnicima s višom razinom ovlasti.