Opcije pristupačnosti Pristupačnost
TurtleBIOME
Mikrobiom glavate želve (Caretta caretta): uvid u epizoičke i endozoičke zajednice (TurtleBIOME)

 

Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ): Uspostavni istraživački projekti (UIP-05-2017)



Trajanje: 01. 03. 2018. – 28. 02. 2023. (60 mjeseci)
Voditelj projekta:  doc.dr.sc. Sunčica Bosak
Broj projekta:  UIP-2017-05-5635
Sredstva (HRZZ): 1.943.840,00 HRK
Sufinanciranje (PMF): 361.800,00 HRK 
Poveznice:

ResearchGateFacebookTwitterInstagram

 

Web stranica projekta: http://www.turtlebiome.biol.pmf.hr/

Sažetak:

         Mikrobiom životinja i biljaka jedan od vitalnih sustava svakog organizma, ključan je za opstanak i dobrobit svojih domaćina. Mikrobne zajednice omogućuju tijelu domaćina simbiontske funkcije u njegovom probavnom traktu, potpomažu imunološki sustav i pružaju zaštitu od patogena. Evolucija fizioloških procesa trenutačno se promatra kroz paradigmu holobionta, koji opisuje cjelokupan sustav biljke/životinje zajedno s mikroorganizmima koji žive unutar ili na površini organizma. Morske kornjače su karizmatični, veliki, dugoživući i široko rasprostranjeni morski kralješnjaci, vrlo osjetljive na ljudski utjecaj u morskim ekosustavima te stoga spadaju među najugroženije vrste na svijetu. Predloženi projekt će omogućiti prvi uvid u mikrobiološku bioraznolikost morskih kornjača kroz istraživanje mikrobioma glavatih želvi iz Jadranskog mora koje pripadaju sredozemnoj subpopulaciji. Zbog dugotrajnih mjera zaštite, sredozemna subpopulacija glavate želve je stabilna i u porastu te prema IUCN Crvenom popisu pripada u kategoriju najmanje zabrinjavajuće vrste. Sukladno tome, istraživanje jadranskih glavatih želvi pruža jedinstvenu priliku za proučavanje pojedinačnih jedinki koje se oporavljaju u centrima za rehabilitaciju morskih kornjača, ali i ujedno cjelokupne mediteranske populacije.

             Kornjače su poznate po svom čvrstom oklopu koji na gornjem dijelu nosi složenu zajednicu epibionata poput makroalgi i beskralješnjaka. Nekim epibiontima potrebna je životinjska podloga za pričvršćivanje i razvoj stoga su postali isključivo epizoički i u potpunosti ovisni o svojim domaćinima. Nedavno je otkriveno da morske kornjače nose jedinstvene i brojne zajednice dijatomeja (algi kremenjašica), koje predstavljaju jednu od najvažnijih skupina fotosintetskih mikroorganizama prisutnu u gotovo svim vodenim staništima. Dijatomeje koloniziraju vanjske površine morskih kornjača, kožu i oklop, s novim epizoičkim svojtama koje se opisuju sa svih vrsta morskih kornjača diljem svijeta. Unatoč važnosti i fundamentalnoj ulozi mikroorganizama u fiziološkim procesima morskih kornjača, u potpunosti nedostaju podaci o epibiontskim bakterijama dok je sastav bakterijskih zajednica u probavilu samo sporadično opisan. Znanstveni doprinos TurtleBIOME projekta je pružiti jasnu, cjelovitu i detaljnu sliku mikrobiološkog sastava površinskog biofilma i mikrobioma probavila glavate želve. To planiramo postići kombiniranjem najsuvremenijeg molekularnog pristupa (tehnike sekvenciranja sljedeće generacije (NGS) bakterija i gljiva, PCR pojedinačnih stanica dijatomeja) s tradicionalnim metodama (monoklonalne laboratorijske kulture, korištenje svjetlosnog i elektronskog mikroskopa). Dodatna vrijednost ovog projekta je suradnja s Centrom za oporavak morskih kornjača, dijelom Morskog obrazovnog centra u Puli, koji će nam omogućiti pristup analizi i karakterizaciji mikrobioma slučajno ulovljenih ili nađenih jedinki na području istočnojadranske obale koje se nalaze na oporavku u Centru.

             Vjerujemo da će naše istraživanje osigurati nužno potrebne informacije i znanje o mikroorganizmima, morskim kornjačama i njihovoj međusobnoj povezanosti. Predloženi projekt će pružiti temeljne podatke o sastavu zajednica mikrobioma glavatih želvi koje će nadograditi postojeće znanje o ponašanju morskih kornjača, njihovim migracijskim putovima i staništima ishrane te pridonijeti dugotrajnim planovima zaštite morskih kornjača. Znanja prikupljena ovim projektom otvorit će nove poveznice za daljnja istraživanja koevolucije i biogeografije mikrobnih epi/endobionata i njihovih domaćina te upotrebe mikroorganizama kao ekoloških indikatora u ponašanju i zdravlju morskih kornjača. Prikupljene informacije mogu se u budućnosti primijeniti za praćenje i zaštitu i drugih velikih morskih kralježnjaka poput dupina ili kitova u svjetlu globalnih klimatskih promjena.

Autor fotografija kornjača: Marinko Babić