Opcije pristupačnosti Pristupačnost
 
AmphiAdriPlant

Filogeografija i evolucija triju ekološki divergentnih grupa amfi-jadranskih biljaka
AmphiAdriPlant

  

Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ): Uspostavni istraživački projekti (UIP-05-2017)
Trajanje: 01. 03. 2018. – 28. 02. 2023. (60 mjeseci)
Voditelj projekta:  dr.sc. Ivana Rešetnik
Broj projekta:  UIP-2017-05-2882
Sredstva (HRZZ): 1.516.075,00 HRK
Sufinanciranje (PMF): 227.900,00 HRK

Sažetak:
Jugoistočna Europa predstavlja jedan od glavnih centara europske biološke raznolikosti, prvenstveno zahvaljujući činjenici što su Apeninski i Balkanski poluotok djelovali kao glavni glacijalni refugiji biljnih i životinjskih vrsta tijekom cikličkih izmjena glacijala i interglacijala u Kvartaru. Utjecaj pleistocenskih klimatskih promjena na oblikovanje unutarvrsne genetske varijabilnosti svojti na navedenim poluotocima još uvijek nije dovoljno poznat, iako je nedavnim istraživanjima potvrđeno postojanje tzv. mikrorefugija za neke biljne skupine na Balkanu (hipoteza „refugiji unutar refugija“). U sklopu ovog projekta predlažemo komparativno filogeografsko istraživanje koje kombinira tradicionalne (morfologija i plastidne DNA sekvence) i suvremene pristupe, kao što su sekvenciranje nove generacije („Restriction-site associated DNA sequencing“, RADseq) i modeliranje povoljnosti staništa („Habitat suitability modelling„), kako bi se otkrili mehanizmi koji su pridonijeli velikoj biološkoj raznolikosti južne Europe. Glavni cilj predloženog projekta je istražiti evolucijske putove i diversifikaciju triju ekološki divergentnih biljnih skupina rasprostranjenih s obje strane Jadrana (amfi-jadranski), odnosno na dva južnoeuropska glacijalna refugija, Apeninskom i Balkanskom poluotoku. Projekt se sastoji od četiri međusobno povezanih sastavnica. Prvo ćemo rekonstruirati pojedinačne filogeografije vrsta Aurinia leucadea, A. sinuata, Festuca bosniaca i Dianthus sylvestris grupe na oba poluotoka kako bismo dobili uvid u njihovu evoluciju i otkrili detaljne obrasce genetske raznolikosti divergentnih linija. Pored toga, istražit ćemo da li su ekološki različite grupe reagirale jednoliko ili različito na pleistocenske klimatske promjene. Drugo, identificirat ćemo morfološke varijacije u istraživanim skupinama i ispitati da li morfološka divergencija odgovara njihovoj genetskoj raznolikosti i/ili trenutnoj taksonomiji. Treće, procijenit ćemo ekološke niše istraživanih skupina kako bismo otkrili njihovu potencijalnu rasprostranjenost u sadašnjosti i prošlosti koja nam ukazuje na moguće lokacije refugija, te ćemo istražiti odnose između genetskih i ekoloških razlika promatranih biljnih skupina. Četvrto, ispitat ćemo prostornu i vremensku podudarnost između rekonstruiranih filogeografija i usporediti dobivene lokacije glacijalnih refugija, kao i putanje postglacijalnih putova širenja. Naime, pitamo se nalaze li se na Apeninima slični mikrorefugiji poput onih otkrivenih na zapadnom Balkanu i Iberskom poluotoku te jesu li genetska struktura i migracijski putovi preko Jadranskog mora bili sukladni ili različiti kod ekološki različitih skupina. Važnost i jačina predloženog projekta je u sljedećem: 1) dobiveni RADseq podaci visoke razlučivosti omogućit će sveobuhvatno ispitivanje prirodnih varijacija u širokom prirodnom okruženju, 2) dobiveni rezultati predstavljat će izravan doprinos upravljanju i očuvanju endemičnih i ugroženih vrsta, i 3) sinteza komparativne filogeografije i modeliranja povoljnosti staništa doprinijet će rješavanju intrigantnih pitanja koja sežu izvan ispitivanih skupina: kako je biološka raznolikost na Balkanu i Apeninima nastala, te koji su procesi bili uključeni u njezino stvaranje. Naš integrirani pristup stoga se bavi središnjim pitanjima evolucije i konzervacijske biologije, te na temelju naših rezultata očekujemo otvaranje daljnjih mogućnosti za istraživanje biološke raznolikosti jugoistočne Europe.