Događanja na PMF-u

25.
travnja
14:00,
Kemijski odsjek, predavaonica -030
30.
travnja
10:00-11:00,
Kemijski odsjek, predavaonica ZOAKS 023

Opće obavijesti

Godišnja konferencija COST Akcije CA21162 „Establishing a Pan-European Network on Computational Redesign of Enzymes (COZYME)“ održat će se u periodu 25. – 26. travnja 2024. godine na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u predavaonici A1.

COST Akcija CA21162 „Establishing a Pan-European Network on Computational Redesign of Enzymes (COZYME)“ uspostavila je pan-europsku suradničku mrežu koja ima za cilj razvijanje i implementaciju najsuvremenijih računalnih alata u enzimskom inženjerstvu te eksperimentalnu validaciju uspješnih dizajna.

Akcija je uspostavljena kao jedinstvena platforma koja okuplja 199 znanstvenika iz 28 država, pri čemu će odabrani predavači predstaviti rezultate svog istraživanja u okviru ovog događaja. Program je dostupan ovdje

Više o COZYME COST Akciji možete pročitati na sljedećem linku: https://www.cost.eu/actions/CA21162/

Autor: Aleksandra Maršavelski

Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri  mjeseca, u punom radnom vremenu.

Natječaj je dostupan ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.

Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.

Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Na svečanosti zatvaranja 25. Hrvatskog skupa kemičara i kemijskih inženjera (25HSKIKI) koji se održavao od 19. travnja do 22. travnja ove godine u Poreču dodijeljena je posterska nagrada Znanstveno-organizacijskog odbora 25HSKIKI za najbolji poster u području kemije Igoru Živkoviću za postersko priopćenje naslovljeno Exclusion of the cognate substrate from the leucyl-tRNA synthetase editing pathway izrađenomu u koautorstvu s Moranom Dulić, Nevenom Cvetešić, Branimirom Bertošom i Itom Gruić Sovulj. Na istom skupu dodijeljena je  posterska nagrada Hrvatske udruge kristalografa (HUK) za najbolje postersko rješenje iz područja strukturne kemije, strukturne biologije ili znanosti o materijalima Katarini Lisac za postersko priopćenje Supramolecular architectures of halogen bonded cocrystals containing CoCl2L2 metal-organic units izrađenom u koautorstvu s Dominikom Cinčićem.

Nagrađeno postersko priopćenje Exclusion of the cognate substrate from the leucyl-tRNA synthetase editing pathway opisuje mehanizam kojim enzim leucil-tRNA-sintetaza razlikuje pravilno aminoaciliranu (pripadnu) leucil-tRNALeu od misaminoacilirane (nepripadne) norvalil-tRNALeu u aktivnom mjestu za popravak pogreške. Naime, prilikom sinteze aminoacilirane tRNALeu može doći do pogreške, odnosno misacilacije tRNA, te enzim posjeduje dodatnu domenu za popravak vlastite pogreške u kojoj se odvija reakcija hidrolize aminoacilirane tRNALeu. Istraživanje je pokazalo kako je afinitet enzima prema pripadnom i nepripadnom supstratu sličan, dok je brzina hidrolize leucil-tRNALeu 1000 puta manja od one norvalil-tRNALeu. Time je za ovu skupinu enzima po prvi puta pokazano da se tRNA aminoacilirana pripadnom aminokiselinom diskriminira kinetički, a ne nemogućnošću vezanja u domenu za popravak. Nadalje, koristeći simulacije molekulske dinamike uočeno je da upravo pozicioniranje leucina u aktivnom mjestu domene za popravak pogreške izaziva kinetički neproduktivno smještanja leucil-tRNALeu. Kinetička analiza je u konačnici potvrdila katalitičku ulogu 3'OH skupine terminalnog adenozina molekule tRNALeu te samim time ribozimski mehanizam hidrolize aminoacilirane tRNA.

Nagrada Znanstveno-organizacijskog odbora 25HSKIKI za najbolje postersko priopćenje u području kemije (dodjeljuje se još za kemijski i biokemijski inženjering, materijale i ekologiju) sastoji se od diplome i kotizacije za sljedeći 26. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera.

 

U nagrađenom posterskom priopćenju Supramolecular architectures of halogen bonded cocrystals containing CoCl2L2 metal-organic units prikazane su supramolekulske arhitekture kokristala povezanih halogenskom vezom koji sadrže CoCl2L2  (L = 1,10-fenantrolin ili 2,2’-bipiridin) metalo-organske jedinice. Za pripravu kokristala, kristalizacijom iz otopine i mehanokemijskom sintezom, kao donori halogenske veze korišteni su komercijalno dostupni spojevi: jodpentafluorbenzen, 1,4-dijodtetrafluorbenzen, 1,3-dijodtetrafluorbenzen, 1,2-dijodtetrafluorbenzen, 1,1,2,2,3,3,4,4-oktafluor-1,4-dijodbutan i 1,3,5-trifluor-2,4,6-trijodbenzen. Pokusi difrakcije rentgenskih zraka na jediničnom kristalu pokazali su da su u kokristalima molekule povezane jakim Cl···I halogenskim vezama između atoma joda donora halogenske veze i atoma klora metalnog kompleksa (duljine halogenske veze od 3,088 do 3,471 Å) te su uočene različite supramolekulske arhitekture u strukturama kokristalâ, koje se mogu podijeliti na diskretne komplekse (0D), lance (1D), dvo- i tro-dimenzijske mreže (2D i 3D).

Posterska nagrada Hrvatske udruge kristalografa sastoji se od diplome i pokrivenih troškova smještaja i kotizacije za kristalografski skup koji će se u 2018. održati u Hrvatskoj.

Autor: Vladimir Stilinović
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2370066