Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Fond Nenada M. Kostića ove će godine po 23. puta nagraditi studente i njihove diplomske radove iz svih područja čiste i primijenjene kemije. Prijaviti se mogu studenti čiji su diplomski radovi obranjeni u periodu od 1. travnja 2023. – 31. ožujka 2024. godine. Rok za prijavu na natječaj je 05. travnja 2024. godine. Ovdje se mogu preuzeti tekst najtečaja i prijavni obrazac.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Marija Zbačnik, Matea Vitković, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić u suradnji s Andreom Carlettom, Mégane Van Gysel, Nikolayem Tumanovom i Johanom Woutersom sa Sveučilišta Namur (Namur, Belgija) objavili su rad Playing with Isomerism: Cocrystallization of Isomeric N-Salicylideneamino-pyridines with Perfluorinated Compounds as Halogen Bond Donors and Its Impact on Photochromism u časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,972).

Naglasak istraživanja bio je na proučavanju fotokromizma imina kokristaliziranih s perfluoriranim jodbenzenima kao donorima halogenske veze. U tu svrhu odabrana su i pripravljena dva imina dobivena kondenzacijom o-vanilina s 3-aminopiridinom odnosno 4-aminopiridinom. Mehanokemijskom sintezom izučavana je mogućnost nastajanja kokristala imina s donorima halogenske veze 1,2-, 1,3- i 1,4-dijodtetraflorbenzenom, 1,3,5-trijodtrifluorbenzenom i 1,4-dijodoktafluorbutanom. Pripravljeno je osam kokristala a za njih sedam difrakcijom rentgenskog zračenja na jediničnom kristalu iznađene su molekulske i kristalne strukture. Od osam izučenih kokristala, tri su pokazala fotokromna svojstva s vremenima zadržavanja boje uzrokovane svjetlošću između jednoga i tri sata dok ostali nisu bili fotokromni.

Dobiveni rezultati istraživanja upućuju da za objašnjenje fenomena fotokromizma u ovakovim materijalima, uz uobičajeni model koji se temelji na suodnosu dihedralnog kuta između ravnina na kojima se nalaze aromatski prstenovi imina te slobodni volumen u kristalu, valja uzeti u obzir međumolekulske inetarkcije te pakiranje molekula u kristalu.

Istraživanja su provedena u okviru istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (CrystEngMOM, IP-2014-09-7367) voditelja Dominika Cinčića.

Autor: Vladimir Stilinović
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2336542