Događanja na PMF-u

22.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
23.
travnja
10:00-11:00,
Kemijski odsjek, predavaonica ZOAKS (023)
24.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica A2
25.
travnja
14:00,
Kemijski odsjek, predavaonica -030

Opće obavijesti

Godišnja konferencija COST Akcije CA21162 „Establishing a Pan-European Network on Computational Redesign of Enzymes (COZYME)“ održat će se u periodu 25. – 26. travnja 2024. godine na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u predavaonici A1.

COST Akcija CA21162 „Establishing a Pan-European Network on Computational Redesign of Enzymes (COZYME)“ uspostavila je pan-europsku suradničku mrežu koja ima za cilj razvijanje i implementaciju najsuvremenijih računalnih alata u enzimskom inženjerstvu te eksperimentalnu validaciju uspješnih dizajna.

Akcija je uspostavljena kao jedinstvena platforma koja okuplja 199 znanstvenika iz 28 država, pri čemu će odabrani predavači predstaviti rezultate svog istraživanja u okviru ovog događaja. Program je dostupan ovdje

Više o COZYME COST Akciji možete pročitati na sljedećem linku: https://www.cost.eu/actions/CA21162/

Autor: Aleksandra Maršavelski

Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri  mjeseca, u punom radnom vremenu.

Natječaj je dostupan ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.

Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Znanstvenici Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka Mirna Biluš, Marko Močibob, Igor Živković i Ita Gruić-Sovulj, u suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke, Velike Britanije i Izraela, objavili su rad pod naslovom On the Mechanism and Origin of Isoleucyl-tRNA Synthetase Editing against Norvaline u uglednom časopisu Journal of Molecular Biology (IF 4,894).

Rad opisuje diskriminaciju nepripadnih aminokiselina valina i norvalina od strane izoleucil-tRNA-sintetaze (IleRS) i posljedice pogrešnog odabira aminokiselina u biosintezi proteina. Valin je prirodna, proteinogena aminokiselina koja je uvijek prisutna u stanici, dok je norvalin neproteinogena aminokiselina i metabolički nusprodukt koji se sintetizira samo pri određenim uvjetima. Autori su pokazali da izoleucil-tRNA-sintetaza podjednako učinkovito aktivira valin i norvalin u svom sintetskom aktivnom mjestu i prenosi ih na izoleucinsku tRNA. Stoga IleRS ima dodatnu hidrolitičku domenu kojom popravlja svoju pogrešku i hidrolizira valil- i norvalil-tRNAIle, pri čemu je hidroliza norvalil-tRNAIle učinkovitija. Ukoliko se hidrolitička domena deaktivira, valin i norvalin se u visokom postotku mogu ugraditi u proteom, na položaje kodiranim izoleucinskim kodonima. Iako je analiza proteoma spektrometrijom masa i bioinformatička analiza pokazala da ne postoje značajne razlike u položaju i udjelu pogrešno translatiranih kodona za izoleucin, in vivo pokusi su pokazali da je ugradnja norvalina u proteine ipak pogubnija za stanice Escherichia coli od pogrešne ugradnje valina. Budući da strukturno slične i evolucijski srodne valil- i leucil-tRNA-sintetaza također uspješno hidroliziraju norvalil-tRNA, rezultati imaju zanimljive evolucijske implikacije - da se zajednička hidrolitička domena razvila vrlo rano kako bi se spriječila infiltracija norvalina u proteine u još ranoj fazi evolucije živog svijeta.

Zajedno sa znanstvenicima s Kemijskog odsjeka, u istraživanju su sudjelovali Maja Šemanjski i Boris Maček sa Sveučilišta u Tübingenu, Agnes Toth-Petroczy sa Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics u Dresdenu, Dan S.Tawfik s Weizmann Institute of Science u Rehovotu  i Nevena Cvetešić s Imperial College u Londonu. Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Vladimir Stilinović
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2364299