Kako postati geofizičar?

Obrisani Korisnik — Wed, 08 Jul 2026 17:14:00 GMT

Dvostruka duga (foto: Damir Ptičar).

Kako postati geofizičar?

Upisom i završetkom prijediplomskog studija Geofizike – klimatologije, meteorologije, oceanografije, seizmologije i/ili diplomskog studija Fizike – geofizike: jedinim studijima iz područja geofizike u Hrvatskoj!

Što je geofizika?

Opažajući i mjereći pojave u laboratoriju zvanom Zemlja, u kojem je svaki pokus jedinstven i neponovljiv, malo-pomalo otkrivamo tajne ovog našeg trećeg kamenčića od Sunca, ali i drugih planeta i njihovih satelita.

S geofizikom ste se susreli ponajprije na nastavi geografije – i to je upravo onaj njen najzanimljiviji dio! :D Bilo bi bolje da ste ju upoznali na nastavi fizike – zašto? Pojasnit ćemo! Geofizika proučava prirodu* Zemlje! Geofizičari pokušavaju naći odgovore na pitanja zašto i kako, gdje i kad! Različite pojave i procese u atmosferi, moru i Zemljinoj unutrašnjosti opisujemo fizikalnim zakonima i matematičkim jednadžbama. To nam je omogućilo da sad već poprilično precizno prognoziramo vrijeme, saznamo zašto nam je snijega sve manje, kako to da su ljeta toplija, a more poplavljuje rive, zašto je na obali Norveške toplije nego na obali Kanade, što to uzrokuje snažna podrhtavanja tla koja nas jako plaše, kako je građena unutrašnjost Zemlje, kako seizmički valovi utječu na površinu Zemlje i građevine na njoj, kakav nas to štit štiti od opasnog Sunčevog zračenja, što je to magnetsko polje Zemlje i zašto nam je važno itd. Opažajući i mjereći pojave u laboratoriju zvanom Zemlja, u kojem je svaki pokus jedinstven i neponovljiv, malo-pomalo otkrivamo tajne ovog našeg trećeg kamenčića od Sunca, ali i drugih planeta i njihovih satelita.

* grč. physis = priroda

Meteorologija se bavi fizikom procesa i pojava u atmosferi, a primjenjuje stečena znanja u različitim granama gospodarstva.

Meteorologija iliti atmosferska fizika možda ti je najpoznatija – ipak danas pratimo vremensku prognozu na nekoliko mobilnih aplikacija. Upravo na našem studiju uči se kako ona nastaje i kako se priprema – ako je to nešto čime se želiš baviti u svom životu, naš studij te za to priprema. Tu spada i klimatologija – danas svi pričaju o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju, a na našem studiju se obrazuju stručnjaci koji ih proučavaju te razmatraju njihove učinke na ekosustave i okoliš. Možda koga zanima primjena meteorologije u poljoprivredi? Tu granu zovemo agrometeorologija i njegujemo ju na našem faksu jer ju smatramo jako važnom – ne živi se od zraka! Tu su i hidrologija i limnologija – voda je stvarno moćan kemijski spoj i može biti razoran, zato nije loše znati nešto o tome kako se ponašaju ponašaju potoci, rijeke i jezera – voda kad se "spusti" na Zemljinu površinu.

Toplinska karta Zagreba (površinska temperatura, engl. Land Surface Temperature, LST). (Sliku je izradio Matej Žgela u sklopu projekta CroClimGoGreen.)

Fizička oceanografija proučava fiziku različitih pojave i procesa u morima i oceanima.

Fizička oceanografija proučava fiziku mora – različite pojave i procese u morima i oceanima: svojstva mora (temperatura, gustoća i salinitet), morske struje, nastanak i prirodu različitih vrsta valova, kolebanja morske razine, ponašanje morskih doba (poznatih kao plima i oseka) itd. A kako more ne možemo izolirati od atmosfere, često se proučava utjecaj atmosferskih događaja na procese u moru, ali i obrnuto: olujni uspori mogu izazvati poplavljivanje obale, a tu su i meteotsunamiji iliti šćige! Oceanografija je jedna uzbudljiva disciplina koja, barem povremeno, zahtjeva odlazak na brod kako bi se vršila mjerenja. Poznavanje ponašanja mora u nekom području ima svoju praktičnu važnost: omogućuje procjenu rizika od havarije i omogućava brzo i učinkovito djelovanje – ako se nešto tako nepoželjano dogodi, može biti od koristi i u ribarstvu (marikultura) npr. kad se planiraju lokacije uzgajališta (kaveza), te u planiranju različite obalne infrastrukture.

Prof. dr. sc. Zoran Pasarić kotrolira izvođenje oceanografskih mjerenja na istraživačkom brodu.

Seizmologija je dalekozor u Zemljinu unutrašnjost!

Seizmologija ne proučava samo potrerse, nego nam omogućuje da zavirimo duboko u Zemljinu unutrašnjost, tamo gdje nijedan instrument ne može doprijeti! Za to koristi slabašne potresiće kojih je u izobilju i razorne potrese koji su ipak nešto rijeđi. Gdje, kako i zašto nastaju potresi u srži je ove geofizičke grane, no veliki dio seizmologije posvećen je upravo istraživanju same građe Zemlje. Spoznaje i metode koje se koriste u seizmologiji omogućuju nam da pronađemo ležišta nafte, plina, raznih ruda ili vode. Seizmolozi vole reći da ne ubijaju potresi nego građevine – da bi to spriječili, seizmolozi pročavaju prirodu potresa i njihovu učestalost, valove koji prolaze kroz Zemlju i svojstva Zemljine unutrašnjosti (daleko u dubini i plitko pri površini) kako bi numerički procijenili potresnu opasnost koja prijeti nekom području. To je podloga državnim ustanovama i građevinarima za donošenje pozitivnih propisa čije će poštivanje umanjiti štetu i žrtvu jednom kad snažan potres pogodi neko područje. Zbog toga je vrlo važno da u seizmički aktivnim područjima, kao što je Hrvatska, imamo dobru suradnju seizmologa, geologa, građevinara i arhitekata.

Karta seizmičnosti Hrvatske i okolice za razdoblje 1500. – 2024. godine za potrese lokalne magnitude veće ili jednake 3.0. Kružići označavaju epicentre potresa, a veličina i boja kružića lokalnu magnitudu potresa kako je naznačeno u legendi na slici. (Sliku je pripremila dr. sc. Tena Belinić Topić prema Hrvatskom katalogu potresa.)

Geomagnetizam i aeronomija istražuju Zemljino magnetsko polje i sve ono što na njega utječe, ali i vrlo zanimljive pojave visoko u atmosferi.

Geomagnetizam i aeronomija bave se magnetskim poljem Zemlje, njegovim međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom i različitim pojavama koje nastaju u njihovom srazu. Ove geofizičke discipline možda su nekako najmanje opipljive, ali njihove važnosti sve više dobivaju na značaju! Bez Zemljinog magnetskog polja život na Zemlji vjerojatno bi ponešto drukčije izgledao, ako bi ga i bilo. Sunčeve oluje mogu imati negativan utjecaj na neke tehnologije, posebno one u Zemljinoj orbiti. Magnetsko polje je vrlo važno za promet, a da ne govorimo o samoj znanstvenoj znatiželji za razumijevanjem kako i gdje to polje nastaje, kako se ponaša i potrebi za primjenom tog znanja na dobrobit društva. A i neke pojave su zaista fascinatne: polarna svjetlost rijetko koga ostavi ravnodušnim čak i kad se vidi na snimkama.

Polarna svjetlost. [Foto: United States Air Force, Joshua Strang]

Studiji geofizike na Geofizičkom odsjeku – jedinstveni studiji u Hrvatskoj

Na ovom našem malom odsjeku izvodimo tri sveučilišna studija različite razine: prijediplomski studij Geofizika – klimatologija, meteorologija, oceanografija, seizmologija, diplomski studij Fizika – geofizika i poslijediplomski doktorski studij Fizike, smjer Geofizika. Studiji su organizirani tako da čine jedan slijed koji će pomoći budućem geofizičaru da postane vrstan stručnjak u svom području.

Moramo napomenuti da je geofizika prvenstveno fizika – i to ona koja se bavi proučavanjem Zemlje – stoga je sasvim normalno da je za bavljenje ovom strukom potrebno dobro savladati tajne (klasične) fizike i ovladati matematikom.

Sveučilišni prijediplomski studij Geofizika – klimatologija, meteorologija, oceanografija, seizmologija

Prijediplomski studij Geofizike traje tri godine i njime se ostvaruje 180 ECTS bodova. Na studiju se grade čvrsti temelji za razvoj znanja i vještina za karijeru u geofizici. U prvoj godini studija obrađuju se teme iz klasične fizike, mehanika i elektromagnetizam, a uči se i potreban matematički alat iz matematičke analize (limesi, derivacije i integrali) te linearne algebre (matrice, determinante i sl.). Tu su još i osnove iz statistike i teorije vjerojatnosti, ali i osnove računalnog programiranja. Iako na prvoj godini nema geofizičkih sadržaja, sve što se poučava izuzetno je važno za svladavanje budućeg gradiva iz geofizike! Dapače, prva godina je identična programu prve godine sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Fizike, istraživačkog smjera. U drugoj godini i dalje se bruse osnove fizike: titranja i valovi, termodinamika i toplina, a tu je i jedan drukčiji pristup proučavanju klasične mehanike. Znanja iz matematike proširuju se matematičkim metodama u fizici. Na ovoj godini prvi put ćete se susresti s nekim geofizičkim kolegijima. Treća godina je posvećena samo geofizičkim temama i numerici (računalnom rješavanju problema): uče se neka teorijska znanja, ali i neka vrlo praktična kao što je funkcioniranje mjernih instrumenata i rad s njima. Nakon što uspješno savladate svo gradivo i položite sve ispite – to je to! Dobijete svjedodžbu sveučilišnog prvostupnika / sveučilišne prvostupnice geofizike i slobodno si iza prezimena pišite "univ. bacc. geophys." ako želite. Bit ćete spremni za stručan rad, ili za nastavak svog visokog obrazovanja i užu specijalizaciju u geofizici (ili možda na nekom drugom diplomskom programu).

Studenti geofizike na tereskoj nastavi kod DHMZ-ovog raddarskog centra Puntijarka na Medvednici.

Sveučilišni diplomski studij Fizike – geofizike

Diplomski studij Fizike – geofizike traje dvije godine i potrebno je skupiti 120 ECTS bodova. Postoje dva smjera iliti grupe koju možete izabrati: SFČZ ili Seizmologija i fizika čvrste Zemlje te MFO iliti Meteorologija i fizička oceanografija. Na diplomskom studiju uče se puno konkretnije geofizičke stvari: ulazi se dublje u detalje fizike pojedinih pojava i procesa, pišu se i izlažu seminari, rješavaju se zadani problemi programiranjem i primjenom numeričke matematike. U prvoj godini u prvom semestru oba smjera imaju iste obavezne kolegije, no u drugom ostaje im samo jedan zajednički: Numeričke metode u fizici. Dio kolegija je izborni tako da možete slušati nešto prema vlastitim afinitetima. Na drugoj godini postoje dva zajednička kolegija: Geomagnetizam u zimskom i Aeronomija u ljetnom semestru. Dok je prva godina vrlo zahtjevna, druga je nešto ležernija što se tiče same nastave jer se u njemu studenti počinju baviti i diplomskim radom – posebno u ljetnom semestru. Diplomski rad je nama jako važan i na njemu se radi nekoliko mjeseci: odabere se mentor i tema, odnosno problem koji treba riješiti ili istražiti, nakon čega slijedi istraživanje problema po svoj poznatoj dostupnoj literaturi, mozganje, programiranje, računanje, priprema slika i grafova, raspravljanje i pisanje samog diplomskog rada. Na kraju se mora položiti ispit pred povjerenstvom i zainteresiranom javnosti: uspješno odgovoriti na pitanja iz gradiva te izložiti i obraniti svoj diplomski rad. Kad sve to student uspješno obavi, postaje sveučilišni magistar / sveučilišna magistra fizike – geofizike i s ponosom možeš svom prezimenu nakon zareza dopisati "univ. mag. phys.– geophys."! Sad je geofizičar spreman za visokostručni rad u geofizici, znanstvenoistraživački rad ili nešto treće. No morate imati na umu da geofizika evoluira, da se stalno otkriva nešto novo i razvijaju nove metode i da će bit potrebno učiti cijeli život. Također, u tih nekoliko godina studija, ne možemo vas poučiti svoj geofizici, ali možemo vam pomoći da izgradite dobre temelje i široku bazu znanja što će vam biti izvrsna podloga za snalaženje u nekim drugim disciplinama.

Studenti vrše mjerenja temperature zraka u Zagrebu vozeći bicikl u okviru HRZZ istraživačkog projekta CroClimGoGreen.

Kako upisati studije geofizike?

Prijediplomski studij Geofizike – klimatologije, meteorologije, oceanografije, seizmologije upisuje se preko portala www.postani-student.hr i potrebno je uspješno položiti državnu maturu te izborni predmet fiziku. S tim da je hrvatski i strani jezik (B) dovoljno položiti (ali ne vrednuju se za upis), dok matematika razine A i fizika moraju biti položene s s pragom od 55. centila. Dodatni bodovi mogu se dobiti zbog sudjelovanja na nekim natjecanjima, a čak je i moguć i izravan upis za one jako uspješne. U pravilu upisuje se 27 studenata iz Hrvatske (ili države iz EU) i troje stranih državljana. Nakon što ste potvrdili upis preko sustava, u pravilu još morate doći i u Ured za studente Fizičkog i Geofizičkog odsjeka (u zgradi Fizičkog odsjeka na adresi Bijenička cesta 32).

Diplomski studij Fizike – geofizike upisuje je u pravilu krajem rujna ili početkom listopada svake godine, uoči početka nove akademske godine. Raspisuje se natječaj koji se objavljuje na fakultetskim i odsječkim stranicama, u kojem su definirane upisne kvote i pravila za upis: potrebno je skupiti dovoljan broj bodova prema zadanoj jednadžbi. Diplomski studij mogu upisati svi koji su završili preddiplomski studij geofizike ili njemu srodan: fizika, fizika okoliša, elektrotehnika, računarstvo, strojarstvo, brodogradnja, geodezija, građevinarstvo, matematika, geologija i sl.– uglavnom studiji u kojima se matematika i fizika poprilično zastupljeni. Upise provodi Ured za studente Fizičkog i Geofizičkog odsjeka.

Upis na studije i svu administraciju tijekom studija obavlja Ured za studente Fizičkog i Geofizičkog odsjeka, koji se nalazi u zgradi Fizičkog odsjeka na Bijeničkoj cesti 32. Referadi se možete obratiti za sva administrativna pitanja i potražiti odgovore o upisivanju kolegija i viših godina te studenstkih prava.

Kome su namijenjeni studiji geofizike?

Česta zabluda je da je ovaj studij samo za one koji su u srednjoj školi rasturali fiziku i matematiku i/ili išli po natjecanjima – to je samo početna prednost.

Budući da je geofizika zapravo fizika koja se bavi pojavama i procesima na planetu Zemlji (ali i drugim planetima), poželjno je da budući student ima dobru podlogu iz fizike i matematike. To obično znači da je završen gimnazijski program – opća gimnazija, prirodoslovna ili matematička. No mnogi (uspješni) studenti geofizike završili su i jezične gimnazije ili četverogodišnje tehničke srednjoškolske programe. Česta zabluda je da je ovaj studij samo za one koji su u srednjoj školi rasturali fiziku i matematiku i/ili išli po natjecanjima – to je samo početna prednost. Naravno, što ste kroz srednju školu bolje savladali gradivo matematike i fizike, to će početak studija biti lakši!

No karijera geofizičara, zapravo je namijenjena onima koji se njome žele baviti. Najvažnije je da postoji dobra volja i motivacija – tad se preskaču i najteže prepreke. Studij nije posve lagan, no to je posljedica toga što su fenomeni koje geofizika proučava vrlo složeni! Ipak, uložen trud kasnije se vraća relativno jednostavnim i brzim pronalaženjem radnog mjesta, koje je nerijetko i (vrlo) dobro plaćeno.

Kako izgledaju karijere nekih naših bivših studenata pročitaj ovdje!

Snažni (lokalni) pljusak iznad zagrebačke Dubrave (foto: Iva Dasović).

Što nakon studija geofizike?

Geofizičari primjenjuju naučeno u stručnom radu u stručnim javnim ili državnim institucijama, u privatnim firmama, te su izvrsno pripremljeni i za nastavak obrazovanja i znanstvnoistraživački rad na fakultetima ili institutima – u Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu.

Zaposlenje se može naći u:

znanstvenoistraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama (sveučilišta i znanstvenoistraživački instituti, npr. Institut za oceanografiju i ribarstvo i Institut Ruđer Bošković),
stručnim ustanovama i službama (Državni hidrometeorološki zavod, Seizmološka služba Geofizičkog odsjeka PMF-a, Hrvatski hidrografski institut, službe u području zdravstva i zaštite okoliša),
industriji i privatnom sektoru – u različitim područjima (npr. firme koje se bave izradom vremenskih prognoza i/ili studije utjecaja zahvata na okoliš, izračunom klimatskog rizika ili potresne ugroženosti, određivanjem utjecaja lokalnog tla na pojačavanje seizmičkih valova i utjecaj na građevine i dr.).

Geofizičari svoje znanje primjenjuju u:

građevini (procjena potresne opasnosti i rizika, utjecaj lokalnog tla na pojačavanje seizmičkih valova i utjecaj na građevine),
geodeziji i primijenjenoj geologiji (istraživanja geotermalnih izvora energije, ležišta ugljikovodika i mineralnih sirovina, strukture i svojstva podzemlja),
zaštiti okoliša i zdravlja (studije utjecaja zahvata na okoliš, interakcija geofizičkih procesa u atmosferi i/ili moru i onečišćujućih tvari, utjecaj promjene klime, inducirana seizmičnost, biometeorologija),
energetici (obnovljivi izvori energije: sunce, vjetar i voda),
poljoprivredi (utjecaj trenutnog vremena i promjena klime),
prometu (prognoza vremena za potrebe zrakoplovstva, pomorstva, cestovnog prometa),
osiguranju (računanje rizika od prirodnih opasnosti: potresi, poplave, vremenske nepogode, klimatski rizik i sl.)
kao i mnogim drugim interdisciplinarnim strukama.

Sve češće su različite (privatne) firme koje primjenjuju znanje iz neke geofizičke discipline. Može se pronaći mjesto i za nekog poduzetnog geofizičara koji će sam prepoznati što tržištu/društvu nedostaje i ponuditi svoje rješenje u obliku svoje tvrtke.

Različite geofizičke discipline usko su vezane uz energetiku: rastući broj stanovništva i razvitak tehnologije stvaraju stalno povećanje u potražnji za električnom energijom – bilo da se radi o obnovljivim izvorima energije (sunčeva energija, vjetar, voda, mora, geotermalna energija) ili fosilnim izvorima energije (ugljen, plin i nafta) geofizičari su ti koji proučavaju procese i pojave koji omogućuju njihovo korištenje te njihov utjecaj na okoliš. Razvijanje svijesti o potrebi zaštite okoliša, čini geofizičara bitnim kotačićem u sustavu njegove zaštite: geofizičar omogućuje prognoze rasprostiranja onečišćujućih čestica kroz atmosferu ili more, razmatra razvoj buduće klimu ili procjenjuje potresnu opasnost – sve to ga čini neophodnim u izradama studija o utjecaju zahvata na okoliš i smanjenja rizika od (prirodnih) katastrofa.

Zbog iznimne složenosti sustava koje geofizika proučava, ipak postoji još uvijek mnogo nepoznanica koje se tek trebaju istražiti te u konačnici iskoristiti i primijeniti. Postoji potreba za znatiželjnim, sposobnimi marljivim mladim geofizičarima koji će se baciti na proučavanje tih nepoznanica na znanstveni način!

Bilo da se bavi znanstvenoistraživačkim ili stručnim radom, dobar geofizičar uvijek razmišlja o tome kako saznati što više ili primijeniti neko znanje tako da na Zemlji, u okolišu, ostavi najmanji mogući trag.

Izvan struke, geofizičari su se pokazali kao uspješni programeri, financijski analitičari, medicinski fizičari i nastavnici. Univerzalnost geofizike i vještine koje se njeguju tijekom studija omogućuju uspješno zapošljavanje i izvan granica domovine.

Oceanograf priprema spuštanje mjernog instrumenta u more s istraživačkog broda.

Više informacija

Svake godine, obično sredinom studenog, održava se Smotra Sveučilišta u Zagrebu u prostoru Studentskog centra u Savskoj cesti 25 u Zagrebu. Na toj manifestaciji fakulteti Sveučilišta u Zagrebu predstavljaju svoje studisjke programe. Tada i tamo svoje programe predstavlja i Geofizički odsjek PMF-a. To je izvrsna prilika za sve one koji žele saznati kako izgledaju studiji geofizike, kakav je studentski život i koje su mogućnosti nakon završenih studija – iz prve ruke! Na izložbenom prostoru pronaći ćete studente i zaposelnike Geofizičkog odsjeka spremne odgovoriti na sva pitanja koja nam postavljate.

Dobra prilika za upoznavanje studijskog programa na Geofizičkom odsjeku PMF-a, kao i same geofizike, jest i Geofizika uživo! u okviru Dana i noći na PMF-u, koji se održava prvog ili drugog petka u travnju svake godine. Uz zanimljiva predavanja, pokuse i slično, možete popričati i sa nastavnicima i studentima našeg odsjeka.

Izvedbeni plani i program prijediplomskog studija geofizike možete preuzeti u Repozitoriju na poveznici. Izvedbeni plani i program diplomskog studija fizke – geofizike možete preuzeti u Repozitoriju na poveznici.

Za sva pitanja u vezi upisa i nastave na prijediplomskom studiju Geofizike – klimatologija, meteorologije, oceanografije, seizmologije i diplomskom studiju Fizike – geofizike obratite se pomoćnici pročelnika za nastavu izv. prof. dr. sc. Giuliani Verbanac ili Uredu za studente.

O ostalim studijima na PMF-u možete saznati ovdje.

O Geofizičkom odsjeku (i svim osalim odsjecims) iz studentskih usta doznajte nešto i u ovom promidžbenom videu PMF-a!

O samoj geofizici možete doznati čitajući naše tekstove na podstranicama Geofizika za svakoga: Crtice iz (geofizičke) povijesti, Meteorološki pojmovnik, Internet škola oceanografije, Seizmološki pojmovnik, O potresima i druge.

PMF - Postani geofizičar – o studijima geofizike

Kako postati geofizičar?

Dvostruka duga (foto: Damir Ptičar).

Kako postati geofizičar?

Što je geofizika?

Toplinska karta Zagreba (površinska temperatura, engl. Land Surface Temperature, LST). (Sliku je izradio Matej Žgela u sklopu projekta CroClimGoGreen.)

Prof. dr. sc. Zoran Pasarić kotrolira izvođenje oceanografskih mjerenja na istraživačkom brodu.

Polarna svjetlost. [Foto: United States Air Force, Joshua Strang]

Studiji geofizike na Geofizičkom odsjeku – jedinstveni studiji u Hrvatskoj

Studenti geofizike na tereskoj nastavi kod DHMZ-ovog raddarskog centra Puntijarka na Medvednici.

Studenti vrše mjerenja temperature zraka u Zagrebu vozeći bicikl u okviru HRZZ istraživačkog projekta CroClimGoGreen.

Kako upisati studije geofizike?

Kome su namijenjeni studiji geofizike?

Snažni (lokalni) pljusak iznad zagrebačke Dubrave (foto: Iva Dasović).

Što nakon studija geofizike?

Oceanograf priprema spuštanje mjernog instrumenta u more s istraživačkog broda.

Više informacija