Časopis Geofizika

 

 

 

 

 

 

 

     

 

 

Strukovne udruge


Broj posjeta:
520356

 

 


Dana 29.11.2019. održat će se na Geofizičkom odsjeku PMF-a sljedeća izlaganja u sklopu kolegija Geofizički seminar na doktorskom studiju:

Damjana Ćurkov, DHMZ (u 14:15 sati)

Utjecaj klimatskih promjena i deforestacije na područje Amazonije

Velimir Milić, DHMZ (u 14:40 sati)

Super-parametrizacija oblaka

  Pozivaju se svi zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni P1 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Damjana Ćurkov, DHMZ (u 14:15 sati)

Utjecaj klimatskih promjena i deforestacije na područje Amazonije

SAŽETAK: Šumski biom Amazonije jedan je od najvećih bioloških blaga našeg planeta, a evaporacija i kondenzacija nad prašumom važan su pokretač globalne atmosferske cirkulacije. Tijekom ovog stoljeća izložen je stresu zbog deforestacije (krčenje šuma) i klimatskih promjena. Trend porasta temperature i smanjenja količine oborine značajnije su posljedice klimatskih promjena s kojima se suočava područje Amazonije. Na količinu oborine, osim klimatskih promjena, veliku ulogu ima i deforestacija. Krčenje šuma na velikoj prostornoj skali ima tendenciju smanjenja količine oborine, osim toga krčenje šuma utječe i na smanjenje naoblake, povećanje insolacije, povećanje refleksije s kopnene površine, dovodi do promjena u količini aerosola u atmosferi te promjena u hrapavosti površine koje zatim rezultiraju promjenom brzine vjetra. Količina oborine, osobito u sušnoj sezoni izuzetno je važna za sudbinu Amazonske prašume. Upotrebom klimatskih modela proučavani su scenariji promjena u količinama oborine na području Amazonije do kraja 21. stoljeća. Zaključeno je postojanje značajne vjerojatnosti smanjenja količine oborine, s posebnim naglaskom na smanjenje količine oborine u sušnoj sezoni.

Velimir Milić, DHMZ (u 14:40 sati)

Super-parametrizacija oblaka

SAŽETAK: Šumski biom Amazonije jedan je od najvećih bioloških blaga našeg planeta, a evaporacija i kondenzacija nad prašumom važan su pokretač globalne atmosferske cirkulacije. Tijekom ovog stoljeća izložen je stresu zbog deforestacije (krčenje šuma) i klimatskih promjena. Trend porasta temperature i smanjenja količine oborine značajnije su posljedice klimatskih promjena s kojima se suočava područje Amazonije. Na količinu oborine, osim klimatskih promjena, veliku ulogu ima i deforestacija. Krčenje šuma na velikoj prostornoj skali ima tendenciju smanjenja količine oborine, osim toga krčenje šuma utječe i na smanjenje naoblake, povećanje insolacije, povećanje refleksije s kopnene površine, dovodi do promjena u količini aerosola u atmosferi te promjena u hrapavosti površine koje zatim rezultiraju promjenom brzine vjetra. Količina oborine, osobito u sušnoj sezoni izuzetno je važna za sudbinu Amazonske prašume. Upotrebom klimatskih modela proučavani su scenariji promjena u količinama oborine na području Amazonije do kraja 21. stoljeća. Zaključeno je postojanje značajne vjerojatnosti smanjenja količine oborine, s posebnim naglaskom na smanjenje količine oborine u sušnoj sezoni.

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

POVEZNICE