Na temelju zaključka Vijeća Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, donesenog na sjednici od 3. prosinca 2020. godine, određuje se u sporazumu s Monikom Balijom, dan obrane doktorske disertacije:
22. prosinca 2020. godine u 11:00 sati
putem online videokonferencije
Povjerenstvo za obranu imenovano je u sastavu:
Disertacija nosi naslov:
„Nova hrvatska iseljenička paradigma“
Izvadak: Demografska problematika suvremene Hrvatske zbog intenziviranja negativnih parametara i trendova sve više postaje ključno pitanje društvenog, gospodarskog i ukupnog razvoja. Pored sada već dugotrajnog prirodnog pada stanovništva, silno se od ulaska Hrvatske u Europsku uniju povećala negativna vanjska bilanca i ubrzalo iseljavanje, stoga razmatranje osnovnih zakonitosti vezanih uz iseljavanje predstavlja neminovnost.
Osnovni su ciljevi istraživanja razmatranje zakonitosti hrvatskih iseljeničkih valova, novog iseljeničkog obrasca, emigracijskih utjecaja na osnovne sustave zemlje, budućih migracijskih kretanja te predlaganje mjera u funkciji zaustavljanja odlaska i povratka ranije iseljenih. Demografskoj tematici, migracijama i iseljavanju iz Hrvatske pristupilo se sukladno teorijsko-metodološkoj koncepciji postavljenoj u okviru geografskog teorijskog koncepta, pritom, teorijski se okvir i metodološki pristup geografije/demogeografije kao struke razlikuje od standardnih pristupa migracijama i stanovništvu ostalih struka, koje u svoje eksplikacije ne uključuju složene prostorne faktore koji manje ili više utječu na procese, ali su uvijek prisutni.
Hrvatska je već tradicionalno iseljenička zemlja koja je od početka 20. stoljeća do danas iseljavanjem izgubila oko 3 milijuna stanovnika. Iako je u istom vremenskom razdoblju bilježila i useljavanje, broj je useljenih tek manjim dijelom nadoknadio broj iseljenih. Posljednji je val iseljavanja potaknut ulaskom Hrvatske u EU, a od tog je razdoblja do danas (2013.-2019.) negativnom vanjskom migracijskom bilancom, prema podatcima DZS-a, izgubila oko 117 000 stanovnika. Spomenuti su podatci već su i sami po sebi dovoljno alarmantni, međutim, analiza podataka statističkih zavoda najprivlačnijih odredišnih zemalja hrvatskih iseljenika; poput Njemačke, Austrije, Irske i Švedske; potvrdila je kako je broj iseljenih, ovisno o godini i zemlji odredišta, čak i nekoliko puta veći od prikazanog u izvješćima DZS-a.
Analitički su postupci u radu potvrdili kako intenzivno iseljavanje mladog, obrazovanog i stanovništva u najaktivnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi ostavlja brojne posljedice u svim osnovnim sustavima zemlje (mirovinskom, zdravstvenom, radnom, obrazovnom i financijskom), a Hrvatskoj u prilog ne ide ni odvijanje intenzivnog iseljavanja u uvjetima kretanja brojnog stanovništva iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka prema Europi, koje predstavlja opasnost za identitetski opstanak i sigurnost Hrvatske. Hrvatskoj je stoga, obzirom na negativne sve demografske pokazatelje i procijenjeni višemilijunski demografski potencijal izvan zemlje, potrebna strategija čiji bi ciljevi bili, prije svega, usporavanje iseljavanja iz zemlje te privlačenje i selektiranje useljenika, odnosno, revitalizacija zemlje temeljena na modelu identitetske imigracije. Potrebu potonjeg dodatno potvrđuje činjenica kako se povratak hrvatskih iseljenika neće dogoditi sam po sebi jer je provedenim anketnim upitnikom (na uzorku od 1182 iseljenih hrvatskih državljana) utvrđeno kako najviše ispitanih iseljenika (29,8 %) ima namjeru zauvijek ostati u inozemstvu, njih 25 % u Hrvatsku se planira vratiti tek u mirovini, a 22,3 % iseljenika još uvijek ne zna, odnosno nije sigurno kada će se i hoće li se uopće vratiti.
Neosporno je stoga kako je hrvatsko iseljeništvo nužno shvatiti kao bogatstvo u apsolutno svakom kontekstu kojeg ne smijemo isključivati iz demografskog, gospodarskog i ukupnog razvoja Republike Hrvatske. Hrvatskoj je nužna cjelovita, koordinirana i dosljedno provedena politika uz izuzetak parcijalnih mjera koje su već mnogo puta dosad potvrdile kako ne mogu rezultirati većim pozitivnim promjenama. Stanovništvu u zemlji i iseljeništvu potrebno je vratiti nadu i vjeru u vrijednosni sustav i na tome temeljiti ukupan razvoj, uvažavajući pritom ljudski potencijal kao primarni, ali i bogatstvo, potencijal i posebnosti hrvatskog nacionalnog prostora; uz zadržavanje razvoja hrvatskog nacionalnog identiteta.
Ključne riječi: demogeografija, stanovništvo, vanjska migracija, iseljavanje, modeliranje, revitalizacija, identitetska imigracija, razvoj
NAPOMENA: molimo da se zainteresirani za dobivanje poveznice za pristup obrani prijave putem obrasca najkasnije do 21. prosinca 2020. u 16:00 sati
Pristupačnost
