O djelatniku

prof. dr. sc. Laura Šakaja

Zvanje: redoviti profesor u trajnom zvanju
Lokacija: 218
Telefon:01/4895 419
E-mail: E-mail
Zavod/služba: Zavod za socijalnu geografiju

Nastava

preddiplomski

diplomski

integrirani preddiplomski i diplomski

poslijediplomski doktorski

Životopis

Laura Šakaja rođena je 1958. godine u Tbilisiju, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1980. diplomirala je geografiju i biologiju na Abhaskom sveučilištu u Suhumiju. Poslijediplomski studij (1980.-1983) završila je na Geografskom fakultetu Moskovskoga državnog sveučilišta «M. V. Lomonosov», gdje je stekla zvanje „kandidat nauk“ (nostrificirano u Hrvatskoj kao magistar geografskih znanosti). Doktorsku disertaciju pod naslovom „Prostorna organizacija kulturnih djelatnosti u Hrvatskoj“ obranila je 1997. na Geografskom odsjeku Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. Milana Vreska.

Akademske godine 1984./1985 bila je zaposlena kao predavač na Biološko-geografskom fakultetu Abhaskoga državnog sveučilišta. Od 1989. - 1991. radila je u Zavodu za kulturu Hrvatske na radnom mjestu istraživača-dokumentalista, od 1991. - 1994 u Ministarstvu prosvjete i kulture, a od 1994. - 2000. u Ministarstvu kulture Hrvatske na radnome mjestu stručnog suradnika, a zatim savjetnika.  U razdoblju od 2001. - 2004. bila je zaposlena u Institutu za migracije i narodnosti kao znanstveni suradnik. Godine 2004. prelazi na Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu gdje radi i danas. Za docenta je izabrana 2003., za izvanrednoga profesora 2008., za redovitog profesora 2013. godine, te za redovitog profesora u trajnom zvanju 2018. godine.

Područje rada dr. sc. Laure Šakaje jest kulturna geografija. Njezin uži znanstveni interes vezan je uz istraživanje imaginativnih geografija i mentalnih karata, simbolizma urbanih krajolika i semiotike gradske toponimije. Bavila se prostornim aspektima religije i etničnosti. Napisala je niz radova u okviru geografije invaliditeta.

Autorica je znanstvenih knjiga Uvod u kulturnu geografiju (Zagreb, Leykam international, 2015) i Kultura i prostor: Prostorna organizacija kulturnih djelatnosti (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1999.) te znanstveno-popularne knjige Slijepi u prostoru grada (IEF, PMF, Zagreb, 2018). Objavila je i brojna poglavlja u znanstvenim knjigama, uključujući monografije The Political life of urban streetscapes. Naming politics and space (Routledge, London, 2018),  L ́Europe l ́est. Quinze ans après la chute du mur (L ́Harmattan, Pariz, 2004) i Contemporary Croatia: Development Challenges in a Socio-Cultural Perspective (Edições Universitárias Lusófonas, Lisabon, 2011). Bila je urednica hrvatskog izdanja knjige Kulturna geografija. Kritički rječnik ključnih pojmova (Disput, Zagreb, 2008). O svojim istraživanjima objavila je ukupno 40 znanstvenih članaka, među ostalim i radove u znanstvenim časopisima Social and cultural geography (Q1), Cultural geographies (Q1) i  Geografiska Annaler (Q2).

Bila je voditeljica šest potpora Sveučilišta u Zagrebu, suradnica na projektu Hrvatske zaklade za znanost, na 4 projekta MZOŠ-a i dva međunarodna projekta (Austrijske zaklade za znanost i istraživanja te Kraljevskoga geografskoga društva Velike Britanije). Svoj rad predstavila je na tridesetak znanstvenih skupova, pretežito međunarodnih.

Bila je glavna urednica znanstvenog časopisa Migracijske i etničke teme (2002.-2004.), a članica je uredničkog odbora ovih časopisa: Dialogues in Human Geograohy (Q1, SAD, 2020-),  GeoInova (Portugal, 2005.-), Prace Komisiji Kraobrazu Kulturnowego Polskiego Towarzystwa Geograficznego (Poljska, 2010.-), Dela (Slovenija, 2017.-) te Migracijske i etničke teme (Hrvatska, 2001. -). Vodila je organizacijski odbor međunarodnog skupa Applied geography in theory and practice (Zagreb, 2010.) te je bila član organizacijskog ili programskog odbora međunarodnih skupova (Zadar, 2015, Zagreb, 2015, Lódz, 2016).

Na Geografskom odsjeku PMF-a, držala je ili drži nastavu iz kolegija Teorija geografije, Geografija Angloamerike, Geografija Rusije, Kulturna geografija, Geografija kulturne ponude. Dva posljednja kolegija uvela je kao nova te je za njih izradila program. Pod njezinim mentorstvom obranjene su 3 doktorske disertacije, 2 magistarska rada te brojni diplomski i prvostupnički radovi.

Gostovala je s predavanjima u Ruskom geografskom društvu, Institutu geografije Ruske akademije znanosti, Sveučilištu u Portu, na Moskovskom državnom sveučilištu. Sudjelovala je i u nastavi na Individualnom studijskom programu poslijediplomskog studija na Odsjeku za geografiju Sveučilišta u Ljubljani (2004./2005.). Obnašala je funkciju su-direktorice međunarodnog tečaja „Divided Societes“ pri Inter-University Centre Dubrovnik (2006.-2008.), Članica je Matičnog odbora za interdisciplinarno područje (znanost, umjetnost) (2017-), a na matičnom odsjeku vršila je niz dužnosti: bila je pročelnica (2013. -2015), pomoćnica pročelnika za znanost i međunarodnu suradnju u tri mandata (od 2005 - 2011.), predstojnica Zavoda za socijalnu geografiju ( 2012./13. i 2015./16.), voditeljica grane Baština i turizam na Diplomskom sveučilišnom studiju Geografija (2020-). Bila je član etičkog odbora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (2015./16. – 2016./17.).

Član je Hrvatskog geografskog društva, istraživačke skupine „The Cultural Approach in Geography“ Međunarodne geografske unije (od 1999.) te znanstvenog i uređivačkog odbora Komisije za kulturne krajolike (Komisja Krajobrazu Kulturnowego) Poljskoga geografskoga društva (od 2010.).

Dobitnica je nagrade za znanost Federik Grisogono Hrvatskoga geografskog društva – Zadar (2018).

Aktivno se služi engleskim, ruskim i gruzijskim jezikom. S gruzijskoga je prevodila prozu (D. Turašvili, Smrt u trapericama, 2012) i poeziju (P. Shamugia, Poslovni pjesnik, 2020). Autorica je priloga o gruzijskoj i abhaskoj književnosti za Leksikon svjetske književnosti (Zagreb, Školska knjiga, 2005). Uredila je blok o Gruziji u časopisu „Kolo“ (Zagreb, 1999) za koji je odabrala i prevela rasprave o gruzijskoj povijesti, kulturi i umjesnosti.

PROŠIRENI ŽIVOTOPIS

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.

Nastavni sadržaji