Šifra: |
44116 |
ECTS: | 5.0 |
Nositelji: |
prof. dr. sc.
Gordana Medunić
|
Izvođači: |
Štefica Kampić
, dipl.inž. - Vježbe u praktikumu |
Prijava ispita: | Studomat |
Engleski jezik:
1,1,1 |
Svi elementi nastave na predmetu provode se na engleskom jeziku. Ova razina uključuje i predmete s više nastavnih grupa (u hrvatskoj grupi nastava je isključivo na hrvatskom jeziku, a u engleskoj grupi isključivo na engleskom jeziku). |
Opterećenje: | |||||||
|
|||||||
Opis predmeta: | |||||||
Geokemijski okoliš, disperzija, mobilnost, reaktivnost. Principi analize elemenata u tragovima (način pojavljivanja ET, priprema uzorka, rasčinjavanje, separacija, analitičke tehnike (kolorimetrija, AAS, ICP-MS, XRF, polarografija, kromatografija plinska i tekučinska). Pouzdanost geokemijskih analiza, preciznost, točnost. Rudna ležišta i stijene kao izvor prirodnog zagađenja. Postanak tla, kemijsko trošenje stijena i ruda, klasifikacija tla. Sastav prirodnih voda, Eh-pH (tehnike mjerenja), kompleksi, topivost minerala, kationska izmjenjivačka svojstva i adsorpcija glina i koloida. Geokemijsko istraživanje tla. Anomalije u prirodnim vodama. Anomalije u vodotočnim sedimentima, jezerskim i morskim sedimentima. Geokemijsko istraživanje drenažnog sustava. Vegetacija, volatili (čestice u atmosferi). Statistička obrada podataka, izrada karata i interpretacija. Geokemijsko istraživanje mineralnih ležišta. Geokemijsko kartiranje. Geokemijsko istraživanje antropogenih izvora zagađenja (studij odabranih akcidenata). |
|||||||
Literatura: | |||||||
|
2. semestar |
Izborni kolegiji za Geologiju zaštite okoliša (ljetni semestar) - Redovni Studij - Geologija zaštite okoliša |
4. semestar |
Izborni kolegiji za Geologiju zaštite okoliša (ljetni semestar) - Redovni Studij - Geologija zaštite okoliša |
Nastavno na našu diskusiju jučer (utorak) nakon nastave: taman i da se išlo s konkretnom analizom nekog vašeg uzorka, išlo bi se vjerojatno s mjerenjem svega par uzoraka, i vi na temelju njih ne bi otkrile nešto spektakularno. Priprema uzoraka je suha (prešanje tablete) ili mokra (razaranje uzorka u kiselinama), tu nema nekih magija. Ja vam mogu dogovoriti da vas ugoste moje suradnice na IRB-u (ICP-MS i PIXE) da vidite instrument uživo, ali .... ;-) no big deal....
Svrha ovog predmeta je da saznate osnovne postavke o istraživanju okoliša:
- da je okoliš varijabilan
- da treba pravilno uzeti uzorak iz okoliša
- da treba primijeniti lepezu metoda u istraživanju
i
- da podatke treba kvantitativno obraditi.
No, u bazi svega treba znati ono o čemu sam govorila jučer: geochemical baseline. Rezultate mjerenja treba staviti u kontekst (usporediti ih s literaturnim i legislativnim razinama kontaminanata). Nadalje, podatke iz okoliša UVIJEK treba obraditi u statistici (veliki n!).
Zaključno: tu sam vam dala polaznu ideaju, a vi sada trebate pretražiti znanstvene publikacije koje su srodne gradivu ovog predmeta: geokemijsko kartiranje površinskog okoliša u svrhu odredbe stanja kvalitete dotičnog okoliša. Čitanje relevantne literature i pisanje seminara (= stručna publikacija) ključ je vašeg obrazovanja u okviru ovog predmeta (barem što se mene tiče; i ja to radim 90% vremena na poslu - pretražujem literaturu u potrazi za novitetima, učim od drugih, kalkuliram kako bih u svoj istraživački lokalitet uklopila neke od pristupa u tuđim radovima, itsl.). Tu sam za sve upite.
https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-casopis/135703
ili
https://www.academia.edu/17661819/Occurrence_and_geochemistry_of_arsenic_in_the_groundwater_of_Eastern_Croatia
Indium, a critical component in modern electronics and renewable energy technologies, has raised environmental concerns due to its contamination in soil and sediment ecosystems. The expanding demand for indium has led to its presence in soil and sediment, primarily through mining, industrial emissions, electronic waste disposal, and agricultural practices. Indium's behavior in these environments, including sorption, mobility, and bioavailability, significantly impacts its distribution and ecological consequences. Indium pollution can disrupt soil ecosystems, affecting microbial communities and plant health, while also posing risks to aquatic life and potentially human health through the food chain. Effective monitoring techniques, risk assessment models, and treatment technologies like chemical precipitation, adsorption, Microbial remediation and other bioremediation techniques offer strategies for indium removal. Addressing indium contamination requires long-term monitoring, sustainable remediation, risk communication, and continued vigilance to safeguard the environment and human well-being.