Opcije pristupačnosti Pristupačnost
 

Neonikotinoidi i bakar u mediteranskoj poljoprivredi – učinci na neciljanu faunu beskralješnjaka kroz trofičke interakcije

Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ): Uspostavni istraživački projekti (UIP-05-2017)

Projekt razvoja karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti (DOK-01-2018)

   

Trajanje: 01. 03. 2018. – 28. 02. 2023. (60 mjeseci)
Voditelj projekta:  dr. sc. Lucija Šerić Jelaska
Broj projekta:  UIP-2017-05-1046
Sredstva (HRZZ): 1.995.165,00 HRK
Sufinanciranje (PMF): 267.465,00 HRK 

Poveznice:
http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=1046&rok=2017-05
https://www.researchgate.net/project/MEDITERATRI-Pesticides-Neonicotinoids-and-Copper-in-the-Mediterranean-Agriculture-their-effects-on-non-target-invertebrates-through-trophic-interactions
http://picdeer.com/meditera3
http://www.unizd.hr/poljodjelstvo/o-odjelu

Sažetak:

Zadnjih dvadesetak godina neonikotinoidi su najčešće korišteni insekticidi u svijetu. Zbog utvrđenog štetnog djelovanja na druge organizme komisija EU razmatra u potpunosti zabraniti njihovu primjenu u poljoprivredi. Za razliku od njih, primjena bakra (Cu) ima dugu povijest u zaštiti bilja, osobito u mediteranskoj poljoprivredi (npr. u vinogradima). Novija istraživanja su pokazala brojne negativne učinke na vrste koje nisu cilj djelovanja pesticida (npr. gujavice, ptice, pčele). Ona su ukazala i na problem očuvanja vrsta korisnih u biološkom suzbijanju štetnih organizama kao što su predatori beskralješnjaci (npr. kornjaši trčci i pauci). Oni su ujedno ključni za pravilno funkcioniranje ekosustava. Velika biološka raznolikost na površini i u tlu te složene trofičke interakcije nisu dovoljno istražene i stoga je teško predvidjeti sve moguće negativne učinke pesticida. Slabo poznavanje hranidbenih lanaca kod beskralješnjaka dijelom je posljedica ograničenih mogućnosti koje nude tradicionalne metode poput mikroskopskog pregleda. Detaljne trofičke analize danas su moguće pomoću najnovijih molekularnih tehnika kao što je nova generacija sekvenciranja (NGS). Cilj ovog istraživanja je utvrditi trofičke odnose na terenu analizom probavila predatora beskralješnjaka, utvrditi potencijalne vektore za prijenos pesticida putem ishrane te izravan utjecaj primjene određenih pesticida na preživljavanje i raznolikost predatora i plijena. Također je važno utvrditi i kako način gospodarenja vezan za primjenu pojedinih pesticida utječe na bioraznolikost beskralješnjaka u mediteranskim kulturama. Terensko istraživanje obavljat će se u mediteranskim poljoprivrednim ekosustavima, vinogradima i maslinicima, gdje se koriste oba pesticida u integriranoj, odnosno jedan od njih i u ekološkoj poljoprivredi te u prirodnom staništu bez gospodarenja. NGS-om će se utvrditi kompletna ishrana predatora. Prikupljanjem vrsta beskralježnjaka prisutnih na terenu generirat će se novi podaci o DNA sljedovima koji će biti pohranjeni u bazama kao što je BOLD "Barcode of Life Database". Tehnikama LC-MS / MS i ICP-MS kvantificirat će se ostatci neonikotinoida i nekih metabolita te izmjeriti koncentracije bakra u tlu i životinjama na različitim trofičkim razinama. Rezultati će uvelike doprinijeti procjeni rizika primjene i širenja neonikotinoida i bakra u ekosustavu te znanju o održivosti beskralješnjaka predatora kao ključne skupine u integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja u poljoprivredi.