Obavijesti

Zahvala sponzorima Simpozija 2021.

Zahvaljujemo sponzorima koji su prepoznali značaj 5. Simpozija studenata doktorskih studija PMF-a podržavanjem njegove organizacije, s nadom kako će se ostvariti još čvršća suradnja u budućnosti. Brošuru o sponzorima možete pronaći u Repozitoriju na dnu stranice. 

Pozivu na sponzorstvo odazvali su se:

- u ulozi Zlatnih sponzora: Fidelta d.o.o., KEFO d.o.o., Oikon d.o.o., i Turistička zajednica grada Zagreba
- u ulozi Srebrnih sponzora BICRO BIOCentar d.o.o., Ericsson Nikola Tesla Grupa, i-tlc d.o.o. i KPMG Croatia d.o.o.
- u ulozi Brončanih sponzora Primalab d.o.o. i Shimadzu d.o.o.

Autor: Zuzana Redžović

Na dnu stranice, u Repozitoriju, možete pronaći knjigu sažetaka ovogodišnjeg Simpozija!

Autor: Petra Lazić

U nastavku dajemo kratke sadržaje iznimno zanimljivih radionica koje će održati naši pozvani predavači na ovogodišnjem Simpoziju:

 

PAULA DOBRINIĆ: Karijere izvan akademije: Iskustvo sa Sveučilišta u Oxfordu

Tijekom svog preddiplomskog studija, a kasnije i doktorata, vidjela sam se kako nastavljam dugogodišnju karijeru akademske istraživačice. Postati voditelj grupe i možda predavač,  činilo se očitim putem za nekoga tko voli i uživa u znanstvenim istraživanjima. Međutim, iskustvo usavršavanja na poslijedoktorskoj razini na Sveučilištu u Oxfordu, otvorilo mi je oči za druge mogućnosti. Imala sam priliku upoznati se i razgovarati s brojnim bivšim istraživačima koji su napustili akademsku zajednicu nakon doktorata ili poslijedoktorata i koji su s uspjehom napredovali u novim ulogama. Štoviše, Sveučilište pruža veliku podršku studentima i osoblju koje žele primijeniti svoje jedinstvene vještine za nastavak karijere izvan akademske zajednice. Stavljanje fokusa na osobni i profesionalni razvoj istraživača postaje sve važnije za velike donatore i znanstvene institucije u Velikoj Britaniji. Željela bih podijeliti osobno iskustvo o tome kako je ovo okruženje oblikovalo moje vlastito razmišljanje o mojoj budućoj karijeri.

 

JELENA ČULIĆ-VISKOTA: Karijera u industriji - ključne vještine i način razmišljanja za uspjeh 

Kad se sjetno osvrnem na svoje akademske godine, moje bi današnje ja voljelo znati koje ključne vještine vrijedi prioretizirati za profesionalni uspjeh. Tehničko obrazovanje temeljna je osnova za karijeru u STEM disciplinama, ali brojne vještine i metodologije koje akademska zajednica ne uspijeva sustavno podučavati su ključne za poslovni uspjeh. Na ovoj radionici podijelit ću ,,tajnu” o tome koje su vještine važne za uspješni razvoj karijere - kako u industriji, tako i u akademskoj zajednici - a često su zanemarene.

 

DEJAN VINKOVIĆ: Život je poput bombonijere: od astrofizike do znanstvenog poduzetništva

Dok sam bio sveučilišni profesor, često sam od hrvatskih studenata astrofizike i astronomije dobivao pitanja o mogućnostima za njihovu buduću karijeru. Njihovo je mišljenje bilo da vam astrofizika daje samo put ka poslu profesionalnog znanstvenika i ništa drugo. U stvarnosti, astrofizika i astronomija daju vam vrlo raznolik niz vještina koje su iznimno vrijedne u privatnom sektoru. Napredno poznavanje rada s podacima i matematikom, razumijevanje senzora, programiranje, rješavanje problema, tehnike prikupljanja podataka itd., sve su to vrlo cijenjene vještine. Ali život je složeniji od ove jednostavne priče. Težimo sigurnosti i predvidljivosti u životu, ali sanjamo o pustolovinama i uzbudljivim neizvjesnostima. Danas živimo u svijetu doista nevjerojatnih mogućnosti, ali to znači da se na nas stavlja više odgovornosti, na naše osobne životne odabire i odluke. 

Autor: Petra Lazić
Voditeljica radionice - dr. sc....

Naša treća voditeljica radionice je dr. sc. Jelena Čulić-Viskota - doktorirala je na Caltech institutu u Kaliforniji, a danas radi u Intel Korporaciji u SAD-u. Održat će nam predavanje pod naslovom: ,,Karijera u industriji - ključne vještine i način razmišljanja za uspjeh".

Dr. sc. Jelena Čulić-Viskota, PMP, strateški je planer ispitivanja za Intel Corporation. Odgovorna je za utvrđivanje tehničke i ekonomske izvedivosti proizvodnje Intelovih poluvodičkih paketa klijentskog segmenta i osiguravanje razvoja strateških tehničkih mogućnosti. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja u MIOC-u u Splitu, preselila se u New York kako bi stekla diplomu kemijskog inženjerstva na NYU Poly. Magistrirala je i doktorirala na kemijskom inženjerstvu na Caltechu u Pasadeni (Kalifornija) na području sinteze i funkcionalizacije nanočestica za provedbu biološkog oslikavanja. Njeno profesionalno iskustvo u karijeri kovano je u Intelu, radeći u raznim raznovrsnim ulogama - s naglaskom na termalno upravljanje, razvoj procesa i upravljanje programima brojnih pozadinskih testnih proizvodnih procesa u razvoju poluvodiča. Jelena ima niz patenata i publikacija (neke koje su otvorene samo za podskup zaposlenika tvrtke Intel). Jelena je aktivno uključena u obuku za upravljanje projektima (PMP) i vjeruje da je način razmišljanja usmjeren ka rastu put do uspjeha. 

Autor: Zuzana Redžović

Dragi sudionici Simpozija,

obavještavamo vas kako je program Simpozija objavljen te ga možete pronaći na dnu ove stranice u Repozitoriju. 

Autor: Zuzana Redžović

Naša su tijela izgrađena od oko 100 bilijuna pojedinačnih stanica, od kojih svaka sadrži 46 kromosoma koji nose naš genetski materijal. Ovaj golemi broj stanica potječe iz jedne stanice koja je proizvod oplodnje jajne stanice spermijem. Stoga je dioba stanica jedan od najvažnijih procesa u živom svijetu. Na početku diobe stanica gradi diobeno vreteno, fascinantan i složen mikrostroj napravljen od mikrotubula i proteina koji se na njih vežu. Mikrotubuli pomiču kromosome po stanici dok ih ne poravnaju po sredini vretena. Kada su svi kromosomi spremni, mikrotubuli razdvajaju sestre kromatide pomičući ih prema suprotnim polovima vretena. Središnje je pitanje u ovom području istraživanja kako diobeno vreteno uspijeva podijeliti kromosome u dva jednaka skupa bez pogrešaka. Razumijevanje kako stanice postižu pravilnu segregaciju kromosoma te kako je kontroliraju pomoći će pronalasku novih strategija za prevenciju i liječenje bolesti poput raka i genetskih poremećaja uzrokovanih pogreškama u segregaciji kromosoma. Uz pomoć interdisciplinarnog pristupa u kojem kombiniramo staničnu i molekularnu biologiju, molekularnu genetiku, vrhunsku mikroskopiju, lasersku mikrokirurgiju, računalnu znanost i teorijsku fiziku moja grupa istražuje kako se diobeno vreteno samoorganizira te kako stvara sile koje pokreću kromosome.

Autor: Marija Čuić

Stent je mrežica koja se postavlja u suženi ili zatvoreni dio krvne žile s ciljem otvaranja i uspostavljanja normalnog protoka krvi. Na tržištu postoje desetci stentova vrlo složene strukture, različitih veličina i geometrija, a onda i mehaničkih svojstava. Testiranje i dizajniranje stentova koji će zadovoljiti postavljene mehaničke uvjete može biti vrlo zahtjevan proces. Međutim, postoji vrlo efikasan način za ovaj zadatak, a baziran je na korištenju pouzdanog i jednostavnog matematičkog modela stenta. Put do jednog takvog modela  predstavit ću na ovom predavanju, te izložiti njegove dosege. Numerička aproksimacija rješenja modela omogućuje nam simulacije koje nas mogu dovesti do različitih zaključaka o globalnim svojstvima stenta bez da smo ga i efektivno proizveli. Štoviše, simulacije omogućuju da odemo i korak dalje te tražimo stentove optimalne po nekom svojstvu. Tako ću se na primjeru stentova dotaknuti tri temelja razvoja novih tehnologija: modeliranja, simulacija i optimizacije. 

Autor: Marija Čuić

Seizmologija je vrlo mlada znanost koja se ističe i po nekoliko posebnih značajki (npr. izrazito velik raspon amplituda i perioda pomaka koje proučava). Uvjetno rečeno, ona ima i tri lica – istraživačko (fizika unutrašnjosti Zemlje), stručno (bilježenje, lociranje i katalogiziranje potresa), te ono koje se bavi procjenom potresne opasnosti i načinima smanjenja potresne ugroženosti. S time je u vezi i njezina izrazita multidiscilinarnost i nužnost tijesne suradnje s raznim strukama. Od posve očekivanih fizike i matematike, tu su još i: geologija, građevinarstvo, geodezija, ali i struke poput povijesti, lingvistike ili arhivarstva. 

Na predavanju ću se osvrnuti na to kako je ova suradnja došla do izražaja tijekom potresnih serija 2020./2021. godine kod Zagreba (ML = 5.5) i Petrinje (ML = 6.2). Opisat će se zajednička istraživanja s geolozima povezana s lociranjem naknadnih potresa i utvrđivanjem uzročnog rasjeda, s kolegama geodetima pri interpretaciji satelitskih radarskih mjerenja (InSAR). Također ću ukratko opisati istraživanja povijesne seizmičnosti radi kvantifikacije prošlih potresa koji su važni pri procjeni potresne opasnosti. 

Autor: Marija Čuić
Voditeljica radionice - dr. sc. Paula...

Naša druga voditeljica radionice je dr sc. Paula Dobrinić, poslijedoktorandica na Sveučilištu u Oxfordu, koja će nam održati predavanje pod naslovom: ,,Karijere van akademije: Iskustvo sa Sveučilišta u Oxfordu".

Dr. sc. Paula Dobrinić završila je preddiplomski i diplomski studij molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je molekularnu biologiju na također na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016. godine. U sklopu doktorata razvila je molekularni alat za ciljanu metilaciju DNA temeljen na sustavu CRISPR/Cas9 koji se može koristiti za ispitivanje mehanizama regulacije genske ekspresije kod sisavaca. Od 2017. godine radi kao poslijedoktorand na Odsjeku za biokemiju Sveučilišta u Oxfordu u Velikoj Britaniji. Njezino istraživanje u grupi prof.dr.sc. Roba Klosea usredotočeno je na razumijevanje Polycomb represivnih kompleksa u regulaciji gena kod sisavaca. Koautorica je na nekoliko istraživačkih radova objavljenih u časopisima s visokim faktorom odjeka. Iako je karijeru započela kao znanstvenik u laboratoriju, postupno je prešla u područje računalne genomike. Sada želi iskoristiti tu stručnost u primijenjenom istraživanju izvan akademske zajednice.

Autor: Marija Čuić
Voditelj radionice - dr. sc. Dejan...

U sklopu Simpozija održat će se set radionica za doktorande na temu razvoja karijere van znanosti i mogućnostima zapošljavanja nakon doktorata. Jedan od voditelja radionica je dr. sc. Dejan Vinković, koji će nam održati predavanje pod naslovom: "Life is like a box of chocolates: od astrofizike do znanstvenog poduzetništva”.

Dr. sc. Dejan Vinković diplomirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu, nakon čega je doktorirao astrofiziku na Sveučilištu Kentucky. Nakon doktorata proveo je 4 godine na Institutu za napredna istraživanja (IAS) u Princetonu na poziciji slobodnog postdoktorskog istraživača. Iz USA vraća se u Hrvatsku kao predavač na PMF-u u Splitu, te pokreće neprofitnu ustanovu Institut sinergije znanosti i društva, na koju nakon nekog vremena prebacuje svoj istraživački rad. Budući da se njegovi interesi sve više šire i u smjeru poduzetništva, napušta akademski sektor te je sada znanstveni direktor u tvrtki Hipersfera, te su-osnivač tvrtke Oraclum Intelligence Systems u UK. Glavni znanstveni interes mu je uloga prašine u Svemiru, gdje pokriva širok raspon tema, od uvjeta u kojima nastaju planeti oko mladih zvijezda do stvaranja prašine iz plinova umirućih zvijezda do interakcije prašine i atmosfere Zemlje kroz fenomen meteora. Međutim, interesi su mu i u društvenim znanostima, biomehanici, i općenito temama koje se bave analizom i modeliranjem podataka. Uz to, aktivno se bavi edukacijom i promocijom znanosti među djecom i mladima. Svoju mješavinu znanja iz astrofizike i prikupljanja podataka u astronomiji sada su mu temelj rada na kreiranju sustava daljinskih istraživanja pomoću bespilotne letjelice za potrebe tržišta. Isto tako, akumulirano znanje iz baratanja podacima i numeričkim modeliranjem sada su mu prednost u radu s klijentima u poslovnom sektoru kojima treba pomoć u prikupljanju i analizi podataka.

Autor: Zuzana Redžović

Poštovani doktorandi,


obavještavamo vas kako je rok za prijavu aktivnog sudjelovanja na Simpoziju studenata doktorskih studija produžen do 15. ožujka 2021. godine (uključujući i taj dan). Podsjećamo kako se prijave sastoje od ispunjavanja odgovarajućih Google Forms obrazaca i slanja sažetaka na mail: phdss@pmf.hr. Predložak za sažetke nalazi se u Repozitoriju na dnu ove stranice. 

Ukoliko imate nekih pitanja, slobodno se javite na mail: phdss@pmf.hr.

Autor: Zuzana Redžović
Prof. dr. sc. Josip Tambača

Prof. dr. sc. Josip Tambača jedan je od svjetskih eksperata za matematičko modeliranje u biomedicini te redoviti profesor u trajnom zvanju na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je godišnje državne nagradom za znanost 2019. godine za znanstveno postignuće u području prirodnih znanosti, polje matematika, grana primijenjena matematika i matematičko modeliranje, za šest radova objavljenih 2019. godine u vrhunskim međunarodnim znanstvenim časopisima. U radovima su rigorozno izvedeni nižedimenzionalni modeli koji opisuju ponašanje elastičnih tijela polazeći iz jednadžbi trodimenzionalnog elastičnog tijela, uz interakciju dvije elastične strukture različitih debljina te uz specifičnosti kao što su poroelastičnost i biorazgradivost materijala. Osnovne primjene ovih rezultata su u biomedicini, poput modela stenta s pomacima u sve tri dimenzije baziranog na jednodimenzionalnom modelu zakrivljenog elastičnog štapa ili modela i simulacija toka krvi kroz elastične žile. U ovim radovima su predložene i numeričke metode za postavljene modele te prikazani rezultati simulacija, uključujući i primjenu na četiri vrste komercijalnih stentova. Uže područje znanstvenog rada mu je teorija elastičnosti, posebno matematičko opravdanje i izvod nižedimenzionalnih modela, te modeliranje i svojstva interakcije elastičnih tijela s fluidom. Trenutno se bavi optimalnim dizajnom stentova, u području u kojem se povezuju modeliranje, simulacije i optimizacija. Dobitnik je i državne nagrade za znanost za znanstvene novake za 2001. godinu. Objavio je preko 50 znanstvenih radova te je voditelj i suradnik na brojnim znanstvenim projektima. Gostovao je u popularnoznanstvenim emisijama Treći element i Prometej, te je bio voditelj radionice Matematičko modeliranje iz područja primijenjene matematike i statistike u XV. gimnaziji u Zagrebu. Održao je brojna popularna predavanja, posebno za srednjoškolce.

Autor: Marija Čuić
Prof. dr. sc. Iva Tolić

Prof. dr. sc. Iva Tolić jedna je od vodećih svjetskih znanstvenica u području biofizike stanične diobe, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Institutu Ruđer Bošković te redovita profesorica u naslovnom zvanju na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2002. na Sveučilištu u Zagrebu, usavršavala se na Sveučilištu Harvard u Bostonu, Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu te na Sveučilištu u Firenci. Od 2004. bila je voditeljica istraživačke grupe na Institutu Max Planck za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu, a od 2014. voditeljica je istraživačke grupe na Institutu Ruđer Bošković. U svojim interdisciplinarnim istraživanjima kombinira molekularnu staničnu biologiju i genetiku s najmodernijim tehnikama mikroskopije. Autorica je preko 90 znanstvenih radova i održala je više od 120 pozvanih predavanja u više od 15 različitih zemalja, a pod njezinim je mentorstvom doktoriralo 11 doktorskih studenata. Članica je Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) i članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Za svoja izvanredna znanstvena otkrića u području molekularne stanične biologije dobila je brojne nagrade kao što su Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Državna nagrada za znanost, nagrada Utjecajne hrvatske žene, nagrada Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, medalja i nagrada Udruženja europskih biofizičkih društava, nagrada Europskog društva za mikroskopiju te nagrada Ignaz L. Lieben Austrijske akademije znanosti (ÖAW), koju zovu i austrijskim Nobelom. Nositeljica je brojnih znanstvenih projekata među kojima se ističu najprestižniji projekti Europskog istraživačkog vijeća (ERC) Consolidator i Synergy, poznati kao “Znanstveni Oskari“.

Autor: Zuzana Redžović
Prof. dr. sc. Marijan Herak

Prof. dr. sc. Marijan Herak je ugledni hrvatski seizmolog i redoviti profesor u trajnom zvanju na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je fiziku-geofiziku 1981., a magistrirao je 1985. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstveno se usavršavao u Njemačkoj, Italiji, SAD-u i Kini. U svojem znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutrašnjosti, površinskih valova, kvantifikacija potresa, povijesna seizmologija, statistika potresa te radovi vezani za procjenu seizmičke opasnosti i ugroženosti. Objavio je 83 rada u časopisima s međunarodnom recenzijom (Wos, Scopus, CC) i više desetaka drugih radova, te studija i elaborata. Radovi su mu prema Google Scholar citirani više od 2000 puta uz h-indeks 27. Također je autor računalnih programa za raznovrsne analize seizmoloških podataka i glavni autor Hrvatske karte potresne opasnosti. Organizirao je niz međunarodnih skupova i radionica te sudjelovao u više od 20 međunarodnih i domaćih istraživačkih projekata (u oko polovice njih u ulozi glavnog istraživača ili vođe hrvatskog tima). Profesor se istaknuo u akademskoj zajednici obnašajući dužnosti pročelnika odsjeka i prodekana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za međunarodnu suradnju u dva mandata te je obnašao i dužnost predsjednika sveučilišnog Vijeća prirodoslovnog područja. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), kao i glavni urednik časopisa Geofizika. M. Herak hrvatski je predstavnik u Europskoj seizmološkoj komisiji i član suradnik HAZU-a. 2016. godine dodijeljena mu je nagrada ‘Andrija Mohorovičić’ Sveučilišta u Zagrebu.

Autor: Marija Čuić
Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić

Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić je svjetski priznata astrofizičarka te redovita profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno se usavršavala u SAD-u, Njemačkoj i Australiji, a nakon devet godina rada i usavršavanja na najboljim sveučilištima u svijetu, vratila u Hrvatsku. Fokus njezinih istraživanja su stvaranje i razvoj galaksija, proučava aktivne galakičke jezgre, radiogalaksije te izvangalaktičko stvaranje zvijezda. Članica je brojnih međunarodnih kolaboracija, a u nekima od njih obnaša voditeljske funkcije, kao u Cosmic Evolution Survey (COSMOS) te The Ultimate XMM Extragalactic Survey. Između ostalog, koordinatorica je aktivnosti PMF-a vezanih uz Europsku svemirsku agenciju i članica Referentne skupine za Svemir (MZO). Objavila je preko 140 znanstvenih radova, a za svoj je rad primila brojne nagrade, kao što su Ernst Patzer Award, Zagrepčanka godine 2014., Priznanje Fakultetskog Vijeća PMF-a za značajno znanstveno postignuće i doprinos ugledu PMF-a, COSMO znanstvenica godine 2015., Državna nagrada za znanost za 2017. godinu, Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH za 2019. godinu za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti, te je uvrštena u najuspješnije ljude generacije 2013. od Forbes magazina. Uz prestižni ERC Starting grant za projekt “Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba”, vodila je brojne znanstvene projekte. Profesorica je vrlo aktivna u popularizaciji znanosti te vodi projekt nazvan Astroučionica, web platformu koja je namijenjena za popularizaciju astronomije. Astroučionica je nastala tijekom provedbe ERC projekta 2018. godine te je od tada nastavila rasti. Također, ambasadorica je kampanje „Duboko iznad svih“ prirodne mineralne vode Jana.

Autor: Marija Čuić

Ponosni smo što možemo najaviti ovogodišnje pozvane predavače koji će održati predavanje o svojem znanstvenom putu,  problemima s kojima su se susreli, ali i prilikama koje su im se kao znanstvenicima pružile:

Prof. dr. sc. Marijan Herak
Prof. dr. sc. Vernesa Smolčič
Prof. dr. sc. Josip Tambača 
Prof. dr. sc. Iva Tolić

Veselimo se Vašem dolasku!

Autor: Marija Čuić

Prijave za sudjelovanje na Simpoziju otvaraju se 1. veljače 2021. godine. Osim studenata doktorskih studija koji će predstaviti svoje rezultate istraživanja, na Simpozij se mogu prijaviti i slušatelji, tj. pasivni sudionici. Rok za prijavu i slanje sažetaka je 28. veljače 2021. godine.

Tko se može prijaviti? 

Na Simpoziju mogu sudjelovati svi studenti doktorskih studija PMF-a i srodnih studija (neovisno o godini studija), s rezultatima svojih istraživanja vezanim uz izradu disertacije. Ostale pozivamo da se prijave kao pasivni slušači, posebno studente svih razina studija.

Na koji način možete sudjelovati? 

Sudjelovanje je moguće putem usmenog izlaganja, mikro-izlaganja i posterskog priopćenja, ili kao pasivni sudionici. Standardno usmeno izlaganje traje 8 minuta uz još 2 minute za diskusiju. Mikro-izlaganje traje 3 minute uz još 2 minute za diskusiju i ima za cilj prikazati najvažnije aspekte istraživanja. Tijekom mikro-izlaganja dozvoljeno je (i preporučeno) korištenje računalne prezentacije s jednim slajdom. Doktorandi koji se odluče za mikro-izlaganje, obavezni su pripremiti i poster. Doktorandi koji izlažu putem posterskog priopćenja trebaju pripremiti poster dimenzija 100 cm x 80 cm (pri čemu je 100 cm visina, a 80 centimetara širina, tj. poster je vertikalno usmjeren).

Budući da će programske sekcije sadržavati predavanja iz svih studijskih programa PMF-a, doktorandi trebaju osmisliti izlaganja na atraktivan način razumljiv široj (znanstvenoj) zajednici.

Autor: Marija Čuić

Repozitorij