NASTAVA
Nastavna djelatnost Geološko-paleontološkog zavoda datira od 1875.g., kad je Gjuro Pilar imenovan profesorom na Katedri za mineralogiju i geologiju Mudroslovnog fakulteta. Više od 50 godina nastava prirodoslovnih i matematičkih znanosti bila je ciklička i slobodna, a geološke i mineraloške kolegije upisivali su prirodoslovci različitih profila.
G.1924. Filozofski fakultet je uveo nastavu po studijskim grupama. Slušači Mineraloško-geološke grupe slušali su geološke i mineraloške kolegije kao glavni predmet, slušači Biološke i Fizičko-geografske grupe slušali su ih kao drugi glavni predmet, a kao sporedni predmet ove su kolegije obvezno polagali i slušači Biogeografske grupe.
Školske godine 1948./1949. prešlo se na nove nastavne planove s određenim kolegijima za svaku godinu, kakve, uz izmjene i dopune, imamo i danas.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća osnovan je Zajednički studij geologije na Sveučilištu u Zagrebu, koji su petnaestak godina zajednički izvodili Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni fakultet. Geolozi koji su završili ovaj studij pokazali su se kao izuzetno uspješni djelatnici geoloških institucija u Hrvatskoj i inozemstvu.
G. 1991., u suradnji s Geografskim odsjekom, započela je nastava na smjeru "Profesor geologije i geografije". Zadnji upis u prvu godinu studija na ovom smjeru bio je u akad. god. 2004./2005.
Uvođenjem Bolonjskog sustava studiranja u akad. god. 2005./2006., preddiplomski studij traje tri godine. Uz studij geologije, u suradnji s Biološkim i Geografskim odsjekom, organiziran je i studij znanosti o okolišu. Nastava na diplomskom studiju trajat će 2 godine, a upisivati će se od akad. god. 2008/2009.
Pored predavanja, vježbi i seminara za studente Geološkog odsjeka, nastavnici Geološko-paleontološkog zavoda održavaju nastavu i na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju Biologije, Kemije, Geofizike, Geografije i Oceanologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, te sudjeluju u nastavi na Rudarsko-geološko-naftnom i Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
U zadnjih 10 godina pod mentorstvom djelatnika Geološko-paleontološkog zavoda diplomiralo je 130 studenata, magisterij znanosti steklo 14 kandidata, te su obranjene 22 doktorske disertacije.
ZNANSTVENI RAD
Znanstveni rad u Geološko-paleontološkom zavodu tradicijski se nastavlja na istraživanja slavnih prethodnika počevši od prvog predstojnika Katedre za geologiju i paleontologiju Mudroslovnog fakulteta, Dragutina Gorjanović-Krambergera, koji je stekao svjetsku slavu i izvan geološke zajednice. Ovaj vizionar širokih pogleda postavio je temelje gotovo svih geoloških disciplina u Hrvatskoj. Moderna znanstvena istraživanja u Geološko-paleontološkom zavodu odvijaju se kroz domaće i inozemne istraživačke projekte. Uz standardnu prirodoslovnu istraživačku opremu zadnjih su godina nabavljeni i vrijedni novi instrumenti, među kojima se ističe Tescan TS 5136 skenirajući elektronski mikroskop, koji ima mogućnost rada sa SE i BSE detektorom u visoko vakumskom, kao i u niskovakumskom modu. Rad u niskovakumskom modu omogućava proučavanje uzoraka koji sadrže vodu ali i nenaparenih uzora¬ka. Mikroskop je opremljen s Oxford EDS (energv dispersive spectrometer) analitičkim senzorom povezanim s INCA softverskim sistemom, te se koristi se za morfološka istraživanja uzoraka, kao i za kemijsku analizu. Zbog širokog raspona radnih uvjeta i iznimno kvalitetnih detektora ovaj instrument je primjenjiv u gotovo svim granama prirodnih i tehničkih znanosti, pa se tako i koristi.
SEM (scanning electron microscope)
Od tehničke opreme treba također istaknuti i vrijedni analitički instrument SediGraph 5100 (Micromeritics), koji se koristi za određivanje granulometrijskih karakteristika čestica od 0, 5 - 63 mm, kao i za određivanje drugih fizičkih karakteristika marinskih fosilnih i recentnih jadranskih sedimenata. Taj instrument sastoji se od analizatora, sučelja i računala i radi uz pomoć računalnog programa SediGraphWin 5100, koji je oblikovan za rad u Windows-operacijskom sustavu.
Sedigraf
Znanstveni rezultati naših istraživača tiskaju se u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima, a uključivanje mladih ljudi u istraživanja kroz sustav znanstvenih novaka obećava nastavak i proširenje spektra naših istraživanja u budućnosti.
