VELEBIT

Sveučilišnim zakonom od 1874. bile su na Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnoga fakulteta predviđene katedre za matematiku, fiziku, kemiju, zoologiju, botaniku te mineralogiju i geologiju.

 

Projekt Hrvatske zaklade za znanost

 

 

VELEBIT od vrha do dna - multidisciplinarno istraživanje
s
eizmoloških značajki i tektonike područja Velebita

(VELEBIT)

 

Sažetak projektnog prijedloga

Područje predloženog multidisciplinarnog seizmološkog i seizmotektonskog istraživanja pokriva dio središnjih-sjeverozapadnih vanjskih Dinarida u Hrvatskoj u okolici Velebita, uključujući dio Jadrana između Velebita i Dugog otoka, te Liku u zalaeđu Velebita do granice s Bosnom i Hercegovinom. Ovo područje iskazuje uočljivo manju seizmičnost od susjednih regija prema SZ i JI. Instrumentalno zabilježeni potresi su plitki, slabi do umjereni, vrlo rijetko magnitude veće od M = 5. Kao takvo, ovo područje se smatra manje zanimljivim s obzirom na potresnu opasnost, te do sada nije bilo predmet detaljnih studija seizmičnosti. Nisku razina seizmičke aktivnosti nije moguće uvjerljivo objasniti niti jednim od predloženih tektonskih modela - u skladu s prevladavajućim razumijevanjem dinamike cirkum-jadranske regije, ova zona niske seizmičnosti ne bi uopće trebala postojati!

Ovim projektom želimo provesti seizmološko i tektonsko istraživanje. Ono uključuje i postavljanje guste mreže seizmografa (Velebit-net) čiji bi podaci trebali omogućiti lociranje položaja žarišta te račun mehanizama rasjedanja i za vrlo slabe potrese, analizu funkcija prijemnika, tomografiju pomoću mikroseizmičkog nemira, procjenu atenuacije i anizotropije... Zajedno s detaljnim tektonskim istraživanjima koja će omogućiti izradu lokalnih i regionalnih, kako plitkih tako i dubokih geoloških profila, te rekonstrukciju tektonske evolucije i polja paleo-naprezanja, nadamo se odgovoriti na neka, a približiti se odgovorima na ostala od sljedećih pitanja:

- Je li recentna niska seizmičnosti u okolici Velebita samo privremena, ili je to značajka povezana sa seizmotektonikom toga prostora koja je bitno drugačija nego u susjednim područjima prema SZ i JI? Je li seizmički hazard u tom području potcijenjen?

- Postoji li uopće reversni Velebitski rasjed, koji se gotovo unisono u literaturi navodi kao glavna seizmogena struktura u ovome dijelu vanjskih Dinarida? Ako postoji, gdje se nalazi, kakva su mu geometrijska i kinematička svojstva i je li još uvijek aktivan i potencijalni seizmogeni izvor?

- Koji su rasjedi u području Velebita seizmogeni i kakva su njihova kinematička obilježja?

- Možemo li povezati prividni manjak seizmičnosti s dubokim strukturama, tj. s nepostojanjem subduciranog dijela Jadranske mikroploče na tomografskim prikazima ovog dijela Dinarida, ili je to možda posljedica drugačije kinematičke prošlosti ovog područja u odnosu na sjevero­zapadni i jugoistočni dio vanjskih Dinarida?

- Kakva je uloga litosfernih procesa u širem području Velebita u sveukupnom razvoju Dinarida i kako se oni povezani sa sadašnjim tektonskim procesima?

- Koliko je dubok Mohorovičićev diskontinuitet u tom području, i možemo li unaprijediti znanje o njegovoj topografiji?

- Što nam prostorna razdioba grupnih brzina površinskih valova govori o vertikalnoj razdiobi brzina prostornih valova u kori?

- Razlikuju li se atenuacijska svojstva i/ili anizotropija seizmičkih brzina u području Velebita i u susjednim područjima?

 

Održani radni sastanci

1. lipnja 2015. – Radni (inicijalni) sastanak

18. rujna 2015. – Radni sastanak

22. prosinca 2015. – Radni sastanak

11. svibnja 2016. – Radni sastanak

15. veljače 2017. – Radni sastanak

22. siječnja 2018. – Radni sastanak


Repozitorij