doc. dr. sc. Martina Jakovčić
Istraživačka djelatnost Martine Jakovčić obuhvaća tri područja.
Prvo je područje trgovinska geografija. U nizu radova te doktorskoj disertaciji bavila se razvojem trgovačkih centara i novih oblika kupovnih centara u Republici Hrvatskoj. Također bavila se utvrđivanjem kriterija izbora najdražeg trgovačkog centra te ponašanjem mladih u trgovačkim centrima.
Drugo područje znanstvenog rada vezano je uz prometnu geografiju gdje je do sada objavila nekoliko radova vezanih uz razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, a posebice razvoj niskotarifnog zračnog prometa.
Posljednja tema znanstvenog interesa je prenamjena objekata u gradu, a posebice prenamjena nekadašnjih vojnih i industrijskih objekata. Trenutno je aktivna u sklopu projekta CUPA čiji je cilj privremena ili trajna prenamjena gradskih zemljišta u gradovima Srednje i Jugoistočne Europe.
doc. dr. sc. Aleksandar Lukić
Istraživačka djelatnost Aleksandra Lukića odvija se prvenstveno u području ruralne, urbane i turističke geografije. Primijenjena istraživanja provodi i u okviru regionalnog i prostornog planiranja.
Višegodišnja istraživanja preobrazbe ruralnih područja sintetizirao je u doktorskoj disertaciji Tipologija ruralnih područja Hrvatske – geografski aspekt. Nadopunjuje prostorne tipologije Hrvatske agregativnim metodološkim pristupom te izradom na razini svih statističkih naselja u državi korištenjem multivarijatnih tehnika i velikog broja raznovrsnih varijabli od koje su neke u nas upotrebljene po prvi puta. Istraživao je i formiranje identiteta i diskursa ruralnosti, kombinirajući kvantitativne tehnike s kvalitativnim metodama poput analize sadržaja, socio-semiotike i dr. S prometnog i gospodarskog aspekta istraživao je dijelove ruralne periferije, s ciljem osmišljavanja mjera uravnoteženja nejednolikog regionalnog razvoja Hrvatske (Gorski kotar, Lika).
Kontakt ruralnog i urbanog čini prostorni okvir nekolicine znanstvenih istraživanja Zagrebačke regije kojima su produbljene dosadašnje znanstvene spoznaje o suburbanizaciji. Bavio se i novim ekonomskim i socijalnim sadržajima gradskog ruba, ponajviše trgovačkim centrima. Koautor je kompleksne tipologije novih maloprodajnih oblika u Zagrebu. U okviru urbanog planiranja i primjenjenih istraživanja posebno se bavio pitanjima biciklističkog prometa te upravljanja zaštićenim povijesnim jezgrama (Ivanić Grad, Trogir).
U turističkoj geografiji istražuje selektivne oblika turizma u ruralnim područjima: turizam na seljačkim gospodarstvima, u zaštićenim područjima, a istraživao je i modele upravljanja turističkih špilja u Hrvatskoj.
prof. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić
Istraživački interes Vuka Tvrtka Opačića fokusiran je ponajviše na područje geografije turizma i rekreacije. Do sada se najviše bavio geografskim aspektom vikendaštva u Hrvatskoj te turističko-rekreacijskim vrednovanjem zelenih površina u gradu, zaštićenih područja, kao i dobara prirodne i kulturne baštine, tipovima turističkih destinacija, turizmom u regionalnom i lokalnom razvoju, analizom atrakcijske osnove (selektivnih) oblika turizma, prostornim aspektom odnosa turizma i demografskih kretanja te turizma i prometnoga povezivanja perifernih područja.
Iz tematike geografskog aspekta vikendaštva u priobalnom dijelu Hrvatske izradio je i doktorsku disertaciju te izdao znanstvenu monografiju, a rezultate teorijskih, empirijskih i aplikativnih istraživanja objavio je u više znanstvenih radova te ih prezentirao na znanstvenim skupovima u inozemstvu i Hrvatskoj. Istraživao je i istražuje prostorne implikacije vikendaštva, uključujući njegove fizionomsko-funkcionalne, ekonomske i sociokulturne utjecaje i posljedice, kao i složene odnose vikendaštva i turizma. Prostorne aspekte vikendaštva na mikrorazini, kao i motivacijske obrasce za posjedovanjem vikendica, detaljno je istražio ponajviše u lokalnim zajednicama otoka Krka. Izradio je i koncept istraživanja vikendaštva u receptivnom vikendaškom području, kao i prijedlog prostorno-planskih smjernica upravljanja sekundarnim stanovanjem u Hrvatskoj u budućnosti.
Vuk Tvrtko Opačić pokazuje znanstveni interes i za tematiku turističkog i rekreacijskog vrednovanja dobara prirodne i kulturne baštine, primjerice zaštićenih područja Hrvatske (detaljnije Park prirode Medvednica, park Maksimir), speleoloških objekata kao i spomenika i spomeničkih cjelina (svjetionici u Hrvatskoj, hrvatski gradovi uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine). Istražuje i rekreacijsko vrednovanje zelenih površina u gradu Zagrebu. Teorijski je razradio i predložio modele turističkog vrednovanja kulturne baštine.
Ostale turističkogeografske teme kojima se bavio uključuju i: turizam u regionalnom i lokalnom razvoju (npr. kamping turizam na otoku Krku, memorijalni turizam u Vukovaru, selektivni oblici turizma na Bjelašnici), analizu atrakcijske osnove (selektivnih) oblika turizma, odnos turizma i vodoopskrbe u receptivnom turističkom području, prostorni aspekt odnosa turizma i demografskih kretanja, kao i turizma i prometnoga povezivanja hrvatskih perifernih područja (Gorski kotar, otoci).
Znanstveni ga je interes odvodio i u područje prometne geografije s temama poput: terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba te utjecaj prekograničnih prometnih tokova na formiranje transgranične regije u hrvatsko-mađarskom pograničnom području.
doc. dr. sc. Vedran Prelogović
Dosadašnji znanstveno-istraživački rad bio je prvenstveno usmjeren na problematiku urbanizacije (prostorna struktura grada, suburbanizacija, kvaliteta života, održivi promet u gradu – biciklistički promet). Iz navedene problematike objavio je 15-ak znanstvenih i stručnih radova te je sudjelovao na više međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija.
doc. dr. sc. Dubravka Spevec
Primarni znanstveni interes usmjeren je na istraživanje problematike (suvremenog) demografskog razvoja Hrvatske, s posebnim naglaskom na prostor triju sjeverozapadnih hrvatskih županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske. U okviru navedene problematike posebna je pažnja bila posvećena istraživanju procesa starenja stanovništva spomenutih županija, koji je uz depopulaciju danas dominantan demografski proces u Hrvatskoj. Na osnovi analize relevantnih demografskih varijabli, napravljena je prva cjelovita identifikacija i valorizacija postojećih demografskih resursa i potencijala triju županija na administrativno-teritorijalnoj razini naselja.
Drugo područje znanstvenog interesa je urbana geografija, odnosno istraživanje i analiza promjena i novih tendencija stanovanja i procesa segregacije u hrvatskim gradovima, koje su rezultat procesa tranzicije iz centralno-planske u tržišnu ekonomiju. Na nekoliko studija slučaja istražena je i problematika bespravne izgradnje u Hrvatskoj. Jedan objavljeni znanstveni rad rezultat je istraživanja razvoja i promjena trgovačkih funkcija u Hrvatskoj nakon 1990-ih godina, s posebnim naglaskom na razvoj novih oblika maloprodaje – trgovačkih centara.
prof. dr. sc. Laura Šakaja
Istraživačka djelatnost Laure Šakaje odvija se u području kulturne geografije.
U nizu znanstvenih radova bavila se percepcijom prostora, mentalnim kartama i imaginativnim geografijama. U okviru te tematike istraživala je percepciju Europe u Hrvatskoj te hrvatske stereotipe o europskim zemljama. Analizom hrvatskih ergonima rekonstruirala je neformalne predodžbe o svijetu te simboličko-vrijednosni sustav suvremene popularne kulture. Na osnovi analize karata-skica crtanih rukom testirala je čimbenike transformacija prostornih odnosa u procesu stvaranja prostornih slika te utvrdila niz faktora koji utječu na distorzije i selektivnost kognitivnih karata.
Drugo područje njezina znanstvenoga interesa odnosi se na prostorne aspekte religije i etničnosti. U okviru te tematike bavila se uzrocima ekspanzije Baptističke crkve u postkonfliktnom, etnički mješovitom području Banovine te "civilizacijskim nomadizmom" Roma i prostornim aspektima socijalne distance prema njima.
U novije vrijeme bavi se post-socijalističkim gradskim identitetima. Pristupivši urbanom krajoliku sa semiotičkoga gledišta, analizirala je materijalna očitovanja procesa preispitivanja povijesti i novih politika baštine. Na primjeru Zagreba istražila je ulogu spomenika i ulične toponimije u post-socijalističkoj izgradnji identiteta.
Bavila se kulturnom infrastrukturom Hrvatske, dnevnim okolišem mladih, te je napisala niz teorijskih radova u kojima promišlja kulturnu geografiju kao novo ekspanzivno znanstveno područje.
dr. sc. Lana Slavuj Borčić, znanstvena novakinja - viša asistentica
Istraživački interesi Lane Slavuj Borčić odvijaju se na području urbane i kulturne geografije te metodologije društvene geografije.
Većina njene dosadašnje znanstvene djelatnosti usmjerena je na problematiku kvalitete života u gradu. U svojim se radovima tim složenim konceptom bavila s teorijske, metodološke i empirijske strane. Poseban prostor od interesa je Grad Rijeka. Na temelju kombinacije objektivnih i subjektivnih pokazatelja provela je slojevitu analizu kvalitete života u odabranim gradskim susjedstvima.
Bavila se problemskim područjima urbanog prostora i temama preobrazbe post-socijalističkog grada kroz pojavu novih gradskih područja kao što su prostori industrijske baštine, novi radni prostori te prostori nove, intenzivne izgradnje.
Zanima je problematika prostornih identiteta i stvaranja osjećaja povezanosti s mjestom kao i pitanja simboličkog ispisivanja prostora (poput transformacije uličnog nazivlja pod utjecajem promjena ideologija).
dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann, znanstvena novakinja - poslijedoktorandica
U svom znanstvenom i stručnom radu usmjerena je na ruralnu geografiju, geografiju krša te osobito na problematiku prostornog planiranja i regionalnog razvoja. Dosad se, među ostalim, bavila istraživanjima vezanima uz održivi razvoj zaštićenih područja (primjer Nacionalnog parka „Krka“), razvojne probleme pograničnih područja (primjer pograničnog pojasa Žumberka) te primjenu GIS alata u prostornim analizama (primjer upisnih područja osnovnih škola u Gradu Zagrebu). U izradi doktorske disertacije usmjerila se na istraživanje metoda i tehnika regionalnog i prostornog planiranja, s naglaskom na metodu scenarija i metodu Delfi. Sudjelovala je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova.
Valentina Valjak, mag. geogr., asistentica
Istraživačka djelatnost Valentine Valjak obuhvaća područje ruralne geografije te posebno problematiku regionalnog razvoja i prostornog planiranja. Bavila se istraživanjima vezanima uz ekološku poljoprivredu u Hrvatskoj te održivi razvoj zaštićenih područja (na primjeru otoka Mljeta). Trenutno se, kroz izradu doktorske disertacije, usmjerila na istraživanje utjecaja upravno-teritorijalnih promjena na razvoj jedinica lokalne samouprave te, kroz sudjelovanje u ESPON projektu, na istraživanje inovativnih pristupa u upravljanju i razvojnoj politici depopulacijskih ruralnih regija. Sudjelovala je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.
