U noći na četvrtak 26. ožujka 2026. zahvatila nas je izrazita promjena vremena koja je uzrokovala ekstremne vremenske pojave i znatnu infrastrukturnu štetu. Hladna fronta izražene ciklone koja se nalazila iznad Skandinavskog poluotoka uzrokovala je stvaranje malene ali duboke ciklone iznad sjeverne Italije koja se premještala duž Jadrana i snažno utjecala na vrijeme u Hrvatskoj... Ovako počinje tekst našh meteorologa prof. dr. sc. Kristian Horvath i asistenta Patrika Jureše, uz malu (više tehničku) pomoć seizmologinje doc. dr. sc. Ive Dasović, koji su pokušali dati odgovore na pitanja kao što su: što se dogodilo, što je uzrok nastanka ove ciklone, zašto je ova ciklona uzrokovala ekstremno vrijeme,  što će biti s ovakvim događajima u budućoj klimi i što možemo učiniti da smanjimo rizike od olujnog nevremena! Ovo je naš prvi službeni BloGEO!

Preuzmi PDF!

U ponedjeljak 23. ožujka 2026. je obilježen Svjetski meteorološki dan u organizaciji DHMZ-a i Fakulteta šumarstva i drvne industrije. Ovogodišnja tema Svjetske meteorološke organizacije je „Motrenjima danas do sigurnijeg sutra“. Svečanost je obilježena prigodnom raspravom.

Na svečanosti je Hrvatsko meteorološko društvo (HMD) dodijelilo priznanja u pet kategorija, pri čemu su četiri dobitnice s Geofizičkog odsjeka PMF-a. Dobitnice priznanja su:

• za životno djelo: prof. dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić (umirovljena profesorica PMF-a)
• za doprinos razvitku i popularizaciji meteorološke struke: prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić (PMF)
• za doprinos razvitku i radu HMD-a: doc. dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin (PMF)
• za postignute rezultate mlade meteorologinje: dr. sc. Sarah Ivušić (DHMZ)
• za postignute rezultate studentice meteorologije: Sara Oštrić (PMF).

Za više informacija o samoj svečanosti obilježavanja, posjetite mrežnu stranicu DHMZ-a.

Na temelju članka 16. Statuta i članka 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisuje Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2025./2026.

U međunarodnom časopisu Ocean Science (Clarivate JIF = 3.3, Q1) objavljen je znanstveni rad naslovljen Catalogue of extreme sea levels recorded at tide-gauge station Bakar in the northeastern Adriatic Sea (Mediterranean) u kojem je analizirano 27 poplava zabilježenih na istočnoj obali Jadrana tijekom gotovo posljednjih 100 godina, u razdoblju od 1929. do 2022. godine. Poplave su identificirane na temelju podataka o razini mora izmjerenih na mareografskoj postaji Bakar, kojom Geofizički zavod upravlja od 1929. godine. U ovom istraživanju i pripremi kataloga sudjelovali su dr. sc. Iva Međugorac i dr. sc. Iva Vrkić Seidl s Geofizičkog odsjeka PMF-a, te Karla Jambrošić iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Domagoj Dolički s DHMZ-a koji su u istraživanju sudjelovali još kao studenti diplomskog studija Fizike – geofizike, zatim Josipa Kuzmić s DHMZ-a, izv. prof. dr. sc. Jadranka Šepić sa splitskog PMF-a i dr. sc. Goran Gašparac iz firme Amego d.o.o.

Članak je u otvorenom pristupu i možete ga pročitati na poveznici.

Znanstvenici s Geofizičkog odsjeka, dr. sc. Branimir Omazić i prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, sudjelovali u istraživanju o utjecaju meteoroloških uvjeta na nastupe fenoloških faza masline u Istri. Istraživanje je provedeno pod vodstvom doc. dr. sc. Andreine Belušić Vozila s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, i u suradnji sa znanstvenicima s Instituta za poljoprivredu i turizam, Instituta Ruđer Bošković i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Rezultati istraživanja nedavno su objavljeni u radu Assessing the Interplay Between Climatic Conditions and Olive Phenology Using the Growing Degree Day Model u cijenjenom časopisu International Journal of Climatology.

Cjeloviti tekst rada dostupan je u otvorenom pristupu na poveznici.

U utorak 11. veljače 2025. u 18:43 SEV dogodio se potres lokalne magnitude ML = 4.8 (MW = 4.5 – 4.6, EMSC, 2025) s epicentrom u NP Paklenica, nedaleko Planinarskog skloništa Ivine vodice. To je potres umjerene jakosti, a iako je sam epicentar u rijetko naseljenom području, osjetio se prvenstveno na ličkom području i širem zadarskom području, ali i dalje u Hrvatskom primorju, Dalmaciji i dijelu Bosne i Hercegovine

Hrvoje Tkalčić sveučilišni je profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri (Australian National University) koji se bavi seizmologijom i matematičkom geofizikom. Diplomirao je fiziku – geofiziku na Geofizičkom odsjeku PMF-a, doktorirao na Sveučilištu u Kaliforniji u Berkeleyju. Iako već gotovo dva desetljeća živi i radi u Australiji, posebno je ušao u živote hrvatske javnosti tijekom potresa u ožujku 2020. godine. Tada je svojim tekstovima na društvenim mrežama pružio javnosti smireno objašnjenje seizmoloških pojava, što je kasnije pretočeno u knjigu Potresi – divovi koji se ponekad bude, djelo koje približava seizmologiju široj publici. Iako je i popularizator znanosti, Hrvoje Tkalčić je profesionalno prvenstveno vrhunski (i svjetski priznati) znanstvenik i nastavnik u području seizmologije koji se dotakao važnih neodgovorenih pitanja i na neka od njih pronašao odgovore. Osim što je na PMF-u nekad studirao, s PMF-om je ostao povezan i kasnije suradnjom sa seizmolozima koji na njemu danas rade. Povod ovom intervjuu je dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog PMF-a (posebno Geofizičkog odsjeka) koja će se Hrvoju Tkalčiću svečano dodijeliti u ponedjeljak 2. prosinca 2024. godine u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u Novom Zagrebu. Iako ste imali prilike pročitati mnoge njegove intervjue u hrvatskim medijima, možda u Hrvojevim odgovorima na pitanja Ive Dasović pronađete još ponešto što vas može informirati, dojmiti ili inspirirati!