Kako postati geofizičar?

Što je geofizika?

S geofizikom ste se susreli ponajprije na nastavi geografije – i to onaj njen najzanimljiviji dio! :D Bilo bi bolje da ste ju upoznali na nastavi fizike – zašto? Pojasnit ćemo! Geofizika proučava prirodu* Zemlje! Različite pojave i procese u atmosferi, moru i Zemljinoj unutrašnjosti opisujemo fizikalnim zakonima i matematičkim jednadžbama. To nam je omogućilo da sad već poprilično precizno prognoziramo vrijeme, saznamo zašto nam je snijega sve manje i ljeta toplija, a more poplavljuje rive, kako to da je na obali Norveške toplije nego na obali Kanade, što to uzrokuje snažna podrhtavanja tla koja nas jako plaše, kakav nas to štit štiti od opasnog Sunčevog zračenja i tako dalje. Opažajući i mjereći pojave u laboratoriju zvanom Zemlja, u kojem je svaki pokus jedinstven i neponovljiv, malo-pomalo otkrivamo tajne ovog našeg trećeg kamenčića od Sunca, ali i drugih planeta i njihovih satelita.

* grč. physis = priroda

Meteorologija iliti atmosferska fizika možda ti je najpoznatija – ipak danas pratimo vremensku prognozu na nekoliko mobilnih aplikacija. Upravo na našem studiju uči se kako ona nastaje i kako se priprema – ako je to nešto čime se želiš baviti u svom životu, naš studij te za to priprema. Tu spada i klimatologija – danas svi pričaju o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju, a na našem studiju se obrazuju stručnjaci koji ih proučavaju. Možda koga zanima primjena meteorologije u poljoprivredi? Tu granu zovemo agrometeorologija i njegujemo ju na našem faksu jer ju smatramo jako važnom – ne živi se od zraka! Tu su i hidrologija i limnologija – voda je stvarno moćan kemijski spoj i može biti razoran, zato nije loše znati nešto o tome kako se ponašaju potoci, rijeke i jezera.

Fizička oceanografija proučava fiziku mora – različite pojave i procese u morima i oceanima: svojstva mora (temperatura, gustoća i salinitet), morske struje, nastanak i prirodu različitih vrsta valova, kolebanja morske razine, ponašanje morskih doba (poznatih kao plima i oseka) itd. A kako more ne možemo izolirati od atmosfere, često se proučava utjecaj atmosferskih događaja na procese u moru, ali i obrnuto: olujni uspori mogu izazvati poplavljivanje obale, a tu su i meteocunamiji iliti šćige! Oceanografija je jedna uzbudljiva disciplina koja, barem povremeno, zahtjeva odlazak na brod kako bi se vršila mjerenja. Poznavanje ponašanja mora u nekom području ima svoju praktičnu važnost: omogućuje procjenu rizika od havarije i omogućava brzo i učinkovito djelovanje – ako ne nešto tako nepoželjano dogodi, može biti od koristi i u ribarstvu, te u planiranju različite obalne infrastrukture.

Seizmologija nam omogućuje da zavirimo duboko u Zemljinu unutrašnjost, tamo gdje nijedan instrument ne može doprijeti! Za to koristi slabašne potresiće kojih je u izobilju i razorne potrese koji su ipak nešto rijeđi. Gdje, kako i zašto nastaju potresi u srži je ove geofizičke grane. Spoznaje i metode koje se koriste u seizmologiji omogućuju nam da pronađemo ležišta nafte, plina i raznih ruda. Seizmolozi vole reći da ne ubijaju potresi nego građevine – da bi to spriječili, seizmolozi pročavaju prirodu potresa i njihovu učestalost, valove koji prolaze kroz Zemlju i svojstva Zemljine unutrašnjosti (daleko u dubini i plitko pri površini) kako bi numerički procijenili potresnu opasnost koja prijeti nekom području. To je podloga državnim ustanovama i građevinarima za donošenje pozitivnih propisa čije će poštivanje umanjiti štetu i žrtvu jednom kad snažan potres pogodi neko područje. Zbog toga je vrlo važno da u sizmički aktivnim područjima, kao što je Hrvatska, imamo dobru suradnju seizmologa i građevinara.

Geomagnetizam i aeronomija se bave magnetskim poljem Zemlje, njegovim međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom i različitim pojavama koje nastaju u njihovom srazu. Ova geofizička disciplina možda je nekako najmanje opipljiva, ali njezina važnost sve više dobiva na značaju! Bez Zemljinog magnetskog polja život na Zemlji vjerojatno bi ponešto drukčije izgledao, ako bi ga i bilo. Sunčeve oluje mogu imati negativan utjecaj na neke tehnologije, posebno one u Zemljinoj orbiti. Magnetsko polje je vrlo važno za promet, a da ne govorimo o samoj znanstvenoj znatiželji za razumijevanjem kako i gdje to polje nastaje, kako se ponaša i potrebi za primjenom tog znanja na dobrobit društva. A i neke pojave su zaista fascinatne: polarna svjetlost rijetko koga ostavi ravnodušnim čak i kad se vidi na snimkama.

 

Studiji geofizike na Geofizičkom odsjeku

Na ovom našem malom odsjeku izvodimo tri sveučilišna studija različite razine: preddiplomski studij Geofizike, diplomski studij Fizike -- geofizike i poslijediplomski doktorski studij Fizike, smjer Geofizika. Studiji su organizirani tako da čine jedan slijed koji će pomoći budućem geofizičaru da postane vrstan stručnjak u svom području.

     

Moramo napomenuti da je geofizika prvenstveno fizika – i to ona koja se bavi proučavanjem Zemlje – stoga je sasvim normalno da je za bavljenje ovom strukom potrebno dobro savladati tajne (klasične) fizike i ovladati matematikom.

 

Preddiplomski sveučilišni studij Geofizike

Preddiplomski studij Geofizike traje tri godine i njime se ostvaruje 180 ECTS bodova. Na studiju se grade čvrsti temelji za razvoj znanja i vještina za karijeru u geofizici. U prvoj godini studija obrađuju se teme iz klasične fizike, mehanika i elektromagnetizam, a uči se i potreban matematički alat iz matematičke analize (limesi, derivacije i integrali) te linearne algebre (matrice, determinante i sl.). Tu su još i osnove iz statistike i teorije vjerojatnosti, ali i osnove računalnog programiranja. Iako na prvoj godini nema geofizičkih sadržaja, sve što se poučava izuzetno je važno za svladavanje budućeg gradiva iz geofizike! Dapače, prva godina je identična programu prve godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Fizike, istraživačkog smjera. U drugoj godini i dalje se bruse osnove fizike: titranja i valovi, termodinamika i toplina, a tu je i jedan drukčiji pristup proučavanju klasične mehanike. Znanja iz matematike proširuju se matematičkim metodama u fizici. Na ovoj godini prvi put ćeš se susresti s nekim geofizičkim kolegijima. Treća godina je posvećena samo geofizičkim temama: uče se neka teorijska znanja, ali i neka vrlo praktična kao što je funkcioniranje mjernih instrumenata i rad s njima. Nakon što uspješno savladate svo gradivo i položite sve ispite – to je to! Dobijete svjedodžbu sveučilišnog prvostupnika geofizike i slobodno si iza prezimena pišite univ. bacc. geophys. ako želite. Bit ćete spremni za stručan rad, ili za nastavak svog visokog obrazovanja i užu specijalizaciju u geofizici ili možda na nekom drugom diplomskom programu.

 

Diplomski sveučilišni studij Fizike -- geofizike

Diplomski studij Fizike – geofizike traje dvije godine i potrebno je skupiti 120 ECTS bodova. Postoje dva smjera iliti grupe koju možeš izabrati: SFČZ ili Seizmologija i fizika čvrste Zemlje te MFO iliti Meteorologija i fizička oceanografija. Na diplomskom studiju uče se puno konkretnije geofizičke stvari: ulazi se dublje u detalje fizike pojedinih pojava i procesa, pišu se i izlažu seminari, rješavaju se zadani problemi programiranjem i primjenom numeričke matematike. U prvoj godini u prvom semestru oba smjera imaju iste obavezne kolegije, no u drugom ostaje im samo jedan zajednički: Numeričke metode u fizici. Dio kolegija je izborni tako da možeš slušati nešto prema vlastitim afinitetima. Na drugoj godini postoje dva zajednička kolegija: Geomagnetizam u zimskom i Aeronomija u ljetnom semestru. Dok je prva godina vrlo zahtjevna, druga je nešto ležernija što se tiče same nastave jer se u njemu studenti počinju baviti i diplomskim radom -- posebno u ljetnom semestru. Diplomski rad je nama jako važan i na njemu se radi nekoliko mjeseci: odabere se mentor i tema, odnosno problem koji treba riješiti ili istražiti, nakon čega slijedi istraživanje problema po svoj poznatoj dostupnoj literaturi, mozganje, programiranje, računanje, priprema slika i grafova, raspravljanje i pisanje samog diplomskog rada. Na kraju se mora položiti ispit pred povjerenstvom i zainteresiranom javnosti: uspješno odgovoriti na pitanja iz gradiva te izložiti i obraniti svoj diplomski rad. Kad sve to student uspješno obavi, postaje magistar ili magistra fizike -- geofizike i s ponosom možeš svom prezimenu nakon zareza dopisati mag. phys.-geophys.! Sad je geofizičar spreman za visokostručni rad u geofizici, znanstvenoistraživački rad ili nešto treće. No moraš imati na umu da geofizika evoluira, da se stalno otkriva nešto novo i razvijaju nove metode i da će bit potrebno učiti cijeli život. Također, u tih nekoliko godina studija, ne možemo vas poučiti svoj geofizici, ali možemo vam pomoći da izgradite dobre temelje i široku bazu znanja što će vam biti izvrsna podloga za snalaženje u nekim drugim disciplinama.

 

Kako upisati studije geofizike?

Preddiplomski studij Geofizike upisuje se preko portala www.postani-student.hr i potrebno je uspješno položiti državnu maturu te izborni predmet fiziku. S tim da je hrvatski i strani jezik dovoljno položiti na razini B (ali ne vrednuju se za upis), dok matematika razine A i fizika moraju biti položene s najmanjom ocjenom dobar (3). Dodatni bodovi mogu se dobiti zbog sudjelovanja na nekim natjecanjima, a čak je i moguć i izravan upis za one jako uspješne. U pravilu upisuje se 27 studenata iz Hrvatske (ili države iz EU) i troje stranih državljana. Nakon što ste potvrdili upis preko sustava, u pravilu još morate doći i u Ured za studente Fizičkog i Geofizičkog odsjeka (u zgradi Fizičkog odsjeka na adresi Bijenička cesta 32).

Diplomski studij Fizike – geofizike upisuje je u pravilu krajem rujna ili početkom listopada svake godine, uoči početka nove akademske godine. Raspisuje se natječaj koji se objavljuje na fakultetskim i odsječkim stranicama, u kojem su definirane upisne kvote i pravila za upis: potrebno je skupiti dovoljan broj bodova prema zadanoj jednadžbi. Diplomski studij mogu upisati svi koji su završili preddiplomski studij geofizike ili njemu srodan: fizika, elektrotehnika, strojarstvo, matematika, geologija i sl.– uglavnom studiji u kojima se matematika i fizika dosta uče. Upise provodi Ured za studente Fizičkog i Geofizičkog odsjeka (u zgradi Fizičkog odsjeka na adresi Bijenička cesta 32).

Upis na studije i svu administraciju tijekom studija obavlja Ured za studente Fizičkog i Geofizičkog odsjeka, koji se nalazi u zgradi Fizičkog odsjeka na Bijeničkoj cesti 32. Referadi se možete obratiti za sva administrativna pitanja i potražiti odgovore o upisivanju kolegija i viših godina te studenstkih prava.

 

Kome su namijenjeni studiji geofizike?

Budući da je geofizika zapravo fizika koja se bavi pojavama i procesima na planetu Zemlji (ali i drugim planetima), poželjno je da budući student ima dobru podlogu iz fizike i matematike. To obično znači da je završen gimnazijski program – prirodoslovna, matematička ili opća gimnazija. No mnogi (uspješni) studenti geofizike završili su i jezične gimnazije ili četverogodišnje tehničke srednjoškolske programe. Naravno, što ste kroz srednju školu bolje savladali gradivo matematike i fizike, to će vam biti lakši početak studija.

No karijera geofizičara, zapravo je namijenjena onima koji se njome žele baviti. Najvažnije je da postoji dobra volja i motivacija – tad se preskažu i najteže prepreke. Studij nije posve lagan, no to je posljedica toga što su fenomeni koje geofizika proučava vrlo složeni! Ipak, uložen trud kasnije se vraća relativno jednostavnim i brzim pronalaženjem radnog mjesta, koje je nerijetko i (vrlo) dobro plaćeno.

 

Što nakon studija geofizike?

Zaposlenje se može naći u znanstvenoistraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama (sveučilišta i znanstvenoistraživački instituti, npr. Institut za oceanografiju i ribarstvo i Institut Ruđer Bošković), stručnim ustanovama i službama (Državni hidrometeorološki zavod, Seizmološka služba, Hrvatski hidrografski institut, službe u području zdravstva i zaštite okoliša), industriji i privatnom sektoru. Geofizičari svoje znanje primjenjuju u građevinarstvu, geodeziji i primijenjenoj geologiji (procjena potresne opasnosti, istraživanja ležišta ugljikovodika i mineralnih sirovina, strukture i svojstva podzemlja), u zaštiti okoliša i zdravlja (interakcija geofizičkih procesa i onečišćujućih tvari, utjecaj promjene klime, inducirana seizmičnost), energetici (obnovljivi izvori energije), poljoprivredi (utjecaj klime i njene promjenjivosti), prometu (prognoza vremena za potrebe zrakoplovstva, pomorstva, cestovnog prometa), kao i mnogim drugim interdisciplinarnim strukama. Može se pronaći mjesto i za nekog poduzetnog geofizičara koji će sam prepoznati što tržištu/društvu nedostaje i ponuditi svoje rješenje u obliku svoje tvrtke.

Izvan struke, geofizičari su se pokazali kao uspješni programeri, financijski analitičari, medicinski fizičari i nastavnici. Univerzalnost geofizike i vještine koje se njeguju tijekom studija omogućuju uspješno zapošljavanje i izvan granica domovine.

Različite geofizičke discipline usko su vezane uz energetiku: rastući broj stanovništva i razvitak tehnologije stvaraju stalno povećanje u potražnji za električnom energijom – bilo da se radi o obnovljivim izvorima energije (sunčeva energija, vjetar, voda, mora) ili fosilnim izvorima energije (ugljen, plin i nafta) geofizičari su ti koji proučavaju procese i pojave koji omogućuju njihovo korištenje. Razvijanje svijesti o potrebi zaštite okoliša, čini geofizičara bitnim kotačićem u sustavu njegove zaštite: geofizičar omogućuje prognoze rasprostiranja onečišćenog zraka kroz atmosferu ili onećišćenosti mora, procjenjuje seizmičku opasnost i utjecaj na buduću klimu – sve to ga čini neophodnim u izradama studija o utjecaju na okoliš i smanjenja rizika od (prirodnih) katastrofa.

Zbog iznimne složenosti sustava koje geofizika proučava, ipak postoji još uvijek mnogo nepoznanica koje se tek trebaju istražiti i u konačnici iskoristiti i primijeniti. Postoji potreba za znatiželjnim, sposobnimi marljivim mladim geofizičarima koji će se baciti na proučavanje tih nepoznanica na znanstveni način!

Bilo da se bavi znanstvenoistraživačkim ili stručnim radom, dobar geofizičar uvijek razmišlja o tome kako saznati što više ili primijeniti neko znanje tako da na Zemlji ostavi najmanji mogući trag.

 

Više informacija

Svake godine, obično sredinom studenog, održava se Smotra Sveučilišta u Zagrebu u prostoru Studentskog centra u Savskoj cesti 25 u Zagrebu. Na toj manifestaciji fakulteti Sveučilišta u Zagrebu predstavljaju svoje studisjke programe. Tada i tamo svoje programe predstavlja i Geofizički odsjek PMF-a. To je izvrsna prilika za sve one koji žele saznati kako izgledaju studiji geofizike, kakav je studentski život i koje su mogućnosti nakon završenih studija – iz prve ruke! Na izložbenom prostoru pronaći ćete studente i zaposelnike Geofizičkog odsjeka spremne odgovoriti na sva pitanja koja nam postavljate.

Dobra prilika za upoznavanje studijskog programa na Geofizičkom odsjeku PMF-a, kao i same geofizike, jest i Geofizika uživo! u okviru Dana i noći na PMF-u, koji se održava prvog ili drugog petka u travnju svake godine. Uz zanimljiva predavanja, pokuse i slično, možete popričati i sa nastavnicima i studentima našeg odsjeka.

Izvedbeni plani i program preddiplomskog studija geofizike možete preuzeti u Repozitoriju na povezniciIzvedbeni plani i program diplomskog studija fizke – geofizike možete preuzeti u Repozitoriju na poveznici.

Za sva pitanja u vezi upisa i nastave na preddiplomskom studiju geofizike i diplomskom studiju fizika-geofizika obratite se pomoćnici pročelnika za nastavu izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak ili pročelnici izv. prof. dr. sc. Snježani Markušić.

O ostalim studijima na PMF-u možete saznati ovdje.

O Geofizičkom odsjeku (i svim osalim odsjecims) iz studentskih usta doznajte nešto i u ovom promidžbenom videu PMF-a!


Korisne poveznice

Izvedbeni plan i program studija