Broj posjeta:
1133

 

 

Dana 1. prosinca 1861. godine započela su mjerenja na meteorološkoj postaji na zagrebačkom  Griču u okviru Opservatorija Kraljevske velike realke. Mjerenja temperature i tlaka zraka, relativne vlažnosti i količine oborine te opažanja naoblake i jakosti vjetra 30 su se godina izvodila pod vodstvom profesora fizike Ivana Stožira kojeg je naslijedio Andrija Mohorovičić. Kroz godine koje su uslijedile povećavao se opseg meteoroloških mjerenja i opažanja, uključujući i nove lokacije, a time se povećao i broj stručnih zadataka, dok se djelatnost proširila i na druge geofizičke discipline te je započeo nastavni i znanstveni rad.

Pod 29-godišnjim upravljanjem Andrije Mohorovičića, Opservatorij Kraljevske velike realke izrastao je u samostalni zavod pri Odjelu za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (1896. god.), a od 1921. god. nosi ime Geofizički zavod u Zagrebu. Upravo je Mohorovičić zaslužan za veliki napredak u stručnoj djelatnosti Opservatorija, a kasnije Zavoda, jer je preuzeo upravljanje svim meteorološkim postajama na području Hrvatske i Slavonije (1901. god.) te je postavio visoke standarde u mjerenjima i opažanjima. Također, unaprijedio je službu točnog vremena te je proširio djelatnost na područje seizmologije (seizmološka postaja u Zagrebu uspostavljena je 1906. god.) i geomagnetizma (1915. god.). Zaslužan je i za uvođenje znanstvene djelatnosti i nastave u području geofizike na Sveučilištu u Zagrebu. Iako se u kasnijim godinama posvetio znanosti, što je rezultiralo svjetski poznatim otkriće diskontinuiteta između Zemljine kore i plašta, Mohorovičić nije zanemario stručni rad te je pokazivao veliko zanimanje za praktične aspekte geofizičkih rezultata, počevši od izrade sinoptičkih karata (Mohorovičić je objavio prvu kartu za Hrvatsku 1893. god.) do popisa pravila kojih se treba pridržavati pri protupotresnoj gradnji (1909. god.). Prof. Stjepan Škreb uspostavio je 1929. god. mareografsku postaju u Bakru čime je počela djelatnost u području fizičke oceanografije. Pod vodstvom prof. Josipa Goldberga, 1947. god., osnovan je i studij geofizike s meteorologijom na novoosnovanom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji su provodili djelatnici Geofizičkog zavoda. Zbog povećanog opsega posla, 1947. god. izdvojen je dio djelatnika, zajedno s opremom i relevantnom arhivom, te je osnovana Uprava hidrometeorološke službe (današnji Državni hidrometeorološki zavod). Istovremeno je Geofizički zavod ostao središnja ustanova za znanstveni i nastavni rad u geofizici, a zadržao je i niz stručnih zadataka uključujući upravljanje meteorološkom postajom Grič. Godine 1951. Geofizički je zavod i formalno postao dijelom PMF-a. Godine 1960. uveden je poslijediplomski studij geofizike. Od 1983. god. Geofizički zavod premješten je u novoizgrađenu zgradu na Horvatovcu. Znanstveni časopis Geofizika osnovan je 1984. godine, a godinu dana kasnije dio djelatnika zavoda izdvojen je u novoosnovanu Seizmološku službu pri istom Geofizičkom odsjeku PMF-a. Godine 1987. postaja Grič, nakon 125 godina neprekidnog rada, prešla je u nadležnost Državnog hidrometeorološkog zavoda. U godinama koje slijede nastavljeno je unaprjeđenje djelatnosti na Geofizičkom zavodu Andrije Mohorovičića pri Geofizičkom odsjeku PMF-a u sva tri aspekta: znanstvenom, nastavnom i stručnom. Povodom 150. godišnjice postojanja, 2011. godine, Geofizički odsjek PMF-a objavio je iscrpnu monografiju Nulla dies sine observatione – 150 godina Geofizičkog zavoda u Zagrebu.

Deset godina kasnije Geofizički zavod Andrije Mohorovičića, zajedno sa Seizmološkom službom, čini Geofizički odsjek PMF-a – jedinu ustanovu u Hrvatskoj koja pruža visokoškolsko obrazovanje iz područja geofizike na svim razinama, od preddiplomske do poslijediplomske. U ovom razdoblju nastavljeno je unaprjeđenje u svim aspektima, koje je vidljivo u uspostavi Geomagnetskog opservatorija Lonjsko polje pod okriljem Zavoda, unapređenju postojećih i uspostavi novih mjernih meteoroloških i seizmoloških postaja, proširenju znanstvene djelatnosti u području fizičke limnologije, proširenoj međunarodnoj suradnji s vrhunskim institucijama, velikom broju znanstvenih radova (više od 190 radova citiranih više od 1900 puta) objavljenih i u međunarodnim časopisima, unapređenju svih razina sveučilišnih studija i brojnim stručnim studijama.

U području geomagnetizma i aeronomije svakako je najvažniji događaj osnivanje i puštanje u rad Geomagnetskog opservatorija Lonjsko polje, jedinog takvog u Hrvatskoj, te njegovo primanje u europsku mrežu EMMA 2012. godine. Nagrada za trud i dobar rad zaposlenika Geofizičkog zavoda došla je 2016. kad je Opservatorij primljen u međunarodnu mrežu INTERMAGNET. Osim unapređenjem rada Geomagnetskog opservatorija i analizom mjerenih elemenata magnetskog polja, zaposlenici Zavoda bave se i istraživanjem pojava i procesa u međuplanetarnom prostoru, utjecajem procesa na Suncu na pojave u magnetosferi i ionosferi, svemirskim vremenom, a sudjeluju i u radu ekspertnih skupina u aktivnostima pod okriljem Europske komisije i ESA-e.

U posljednjih deset godina iz područja fizičke oceanografije uspješno je provedeno nekoliko znanstvenih projekata (CARE, MAUD), a istraživači Geofizičkog odsjeka aktivno su sudjelovali u projektima drugih institucija (ADAM-ADRIA, EcoRENA, StVarAdri). Znanstveni rad je obuhvaćao istraživanje klimatskih promjena razine mora, međudjelovanja atmosfere i mora i stvaranja guste vode u sjevernom Jadranu, ekstremnih vodostaja u sadašnjoj i budućoj klimi, topografskih valova u južnom Jadranu te procesa izranjanja i poniranja vodenih masa u području Jabučke kotline. Valja istaknuti da su u okviru projekta CARE izrađena, dijelom ili u potpunosti, četiri znanstvena rada koji su citirani u šestom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC). Također, objavljen je rad o projekcijama promjena srednje razine mora za 21. stoljeće u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Climate Change. Godine 2012. započela su visokorezolucijska mjerenja svojstava mora undulirajućim plovilom. Otada je izvršeno 14 znanstveno-istraživačkih krstarenja u području sjevernog i srednjeg Jadrana u okviru kojih su undulatorom izmjereni standardni parametri morske vode (temperatura, salinitet i tlak), a 2018. su po prvi puta visokom rezolucijom izmjereni otopljeni kisik i klorofil. Mjerenja visine razine mora na postaji Bakar izvode se i dalje bez prekida, a izmjereni podaci samo su u ovom razdoblju korišteni u više od 17 znanstvenih istraživanja.

U 2016. godini započela su prva istraživanja u području fizičke limnologije, a 2018. god. organizirana su prva mjerenja vertikalnog profila temperature u jezerima visoke prostorno-vremenske razlučivosti.

U području meteorologije, znanstveni rad u posljednjih deset godina odvijao se kroz više nacionalnih i međunarodnih projekata (VITCLIC, CroClimGoGreen, Klima-4HR, SWALDRIC, CroViZOne, CATURBO). Istraživani su bura i turbulencija u atmosferi, utjecaj klimatskih promjena na olujna nevremena, na vinogradarstvo i na urbana područja te prilagodba klimatskim promjenama pomoću zelenih rješenja. Izvršena su mjerenja atmosferske turbulencije ultrazvučnim anemometrima na više lokacija unutar i izvan Hrvatske, uključujući Maslenički most, Dugopolje, autocestu Rijeka – Zagreb i Zračnu luku Dubrovnik. Valja napomenuti i prva takva mjerenja iznad jezera Balaton u Mađarskoj 2018. godine. Prva mjerenja izuzetno osjetljivim anemometrom vruće žice obavljena su 2014. godine. U srpnju 2021. godine organizirana su i prva pokretna mjerenja temperature zraka u Zagrebu (akcija PMF pedalira i mjeri temperaturu grada).

Seizmolozi s Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića često usko surađuju s kolegama iz Seizmološke službe. Kroz posljednjih deset godina uspješno su dovršili nekoliko projekata: Seizmičnost Hrvatske, Istraživanje geomagnetskog polja i nehomogenosti litosfere u području Hrvatske i VELEBIT. U suradnji s inozemnim institucijama sudjelovalo se u međunarodnim projektima (BSHAP NATO SfP), međunarodnoj inicijativi te projektu AlpArray i potprojektu AlpArray-CASE (ETH Zürich). Trenutno su aktivni nacionalni projekti DuFAULT i SeisRICHerCRO. Kroz navedene projekte istraživalo se recentnu i povijesnu seizmičnost te seizmotektonska obilježja Hrvatske, Mohorovičićev diskontinuitet, granicu litosfere i astenosfere, anizotropiju i atenuaciju seizmičkih valova u području Dinarida, Jadranske mikroploče i Panonskog bazena. Seizmolozi su se bavili i istraživanjima u području inženjerske seizmologije, posebno određivanjem seizmičkog hazarda i lokalnih uvjeta tla (npr. mikrozonacija), ali i simulacijama potresne trešnje. Intenzitet aktivnosti posebno se pojačao nakon snažnih potresa 22. ožujka 2020. i 29. prosinca 2020., te su seizmolozi sudjelovali u postavljanju lokalne mreže oko Zagreba zajedno sa Seizmološkom službom te lokalne mreže oko Petrinje u suradnji s kolegama iz Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale iz Udina.

Časopis Geofizika, koji izlazi dva puta godišnje, od 2007. godine indeksiran je u bibliografskoj bazi WoS Core Collection, a od 2018 u bazi Current Contents Connect te se za 2020. godinu nalazi u skupini Q3 s dvogodišnjim čimbenikom odjeka (IF = 1.636) s uzlaznim trendom.

Studiji geofizike su tijekom posljednjih deset godina unapređivani i reorganizirani. Od 2015. godine preddiplomski studij geofizike upisuje se samostalno, a ne zajedno s istraživačkim studijem fizike. Dodatno je reorganiziran 2018. godine. Na preddiplomski i diplomski studij 2019. uvedeni su obavezni kolegiji Terenska nastava tijekom koje se koriste i mareografska postaja Bakar i Geomagnetski opservatorij Lonjsko polje. Izborni kolegiji Stručna praksa uvedeni su 2020. god. u okviru projekta ESF ProSPer-PMF kako bi se studentima omogućilo stjecanje vještina koje nije moguće tijekom redovne nastave. Godine 2019. reorganiziran je i poslijediplomski doktorski studij Fizike, smjer Geofizika, na kojem je dodatno naglašen istraživački aspekt. Posebno je zahtjevno bilo organizirati nastavu u uvjetima svjetske pandemije bolesti COVID-19, no uz početnu prilagodbu i neka ulaganja i ta je prilagodba uspješno obavljena. U posljednjih deset godina 129 studenata završilo je preddiplomski studij, a 115 diplomski studij, od toga 85 meteorologa i fizičkih oceanografa te 30 seizmologa i fizičara čvrste Zemlje, a doktorat u polju geofizike steklo je 30 kandidata.

Od 2014. godine se redovito održava Geofizika uživo, dan otvorenih vrata Geofizičkog odsjeka, a u sklopu Dana i noći na PMF-u na kojem zaposlenici i studenti održavaju kratka popularna predavanja i izvode pokuse posjetiteljima raznih uzrasta. Ipak, tijekom godina bilo je i mnogo organiziranih posjeta, najčešće škola, kojima se popularizirala geofizika i promicala znanost. Od 2015. godine otvorena je Facebook stranica Geofizika uživo koja služi za promociju i popularizaciju geofizike. Djelatnici Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića bili su prisutni u svim medijima: sudjelovali su u mnogim radijskim i televizijskim emisijama, bili su sugovornici u brojnim novinskim intervjuima i davali izjave za različite portale. Prisutnost naših znanstvenika u medijima posebno se intenzivirala u posljednjih nekoliko godina zbog aktualnog problema klimatskih promjena te posljednje dvije godine zbog snažnih potresa koji su zadesili središnju Hrvatsku – upravo tad se potvrdila potreba za prisutnošću na društvenim mrežama.

Posljednje dvije godine bile su posebno zahtjevne za znanstveni i nastavni rad – pandemija i potresi utjecali su na sve: znanstvenike i studente. Srećom, zgrada Geofizičkog odsjeka PMF-a nije teže stradala u potresu, a znanstvenici su se brzo prilagodili novim uvjetima. Također, pokazalo se da se u znanje i znanost mora sustavno ulagati jer samo tako možemo napredovati i rješavati probleme koji su nas zadesili. Ove nedaće su stvorile i neke nove mogućnosti: ukazale su na važnost geofizike u društvu, ali i znanstvenicima Geofizičkog zavoda pružile priliku za nova istraživanja i nove suradnje.

 

Pripremili doc. dr. sc. Iva Dasović, prof. dr. sc. Danijel Belušić, dr. sc. Iva Međugorac uz pomoć prof. dr. sc. Mirka Orlića, prof. dr. sc. Zvjezdane Bencentić Klaić i Ive Vrkić, prof.