O Geofizičkom odsjeku

Priča Geofizičkog odsjeka PMF-a počinje 1. prosinca 1861. godine kad Ivan Stožir, profesor fizike na Kraljevskoj velikoj realki, počinje provoditi meteorološka opažanja i mjerenja u sklopu novoutemeljene meteorološke postaje. Time je počeo rad Opservatorija Kraljevske velike realke na Griču. U više od 150 godina i nekoliko promjena naziva iz njega je nastao Geofizički zavod Andrije Mohorovičića pri Geofizičkom odsjeku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Horvatovcu, a opservatorij danas djeluje u sklopu Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Povijest Geofizičkog odsjeka

Smjer razvoja Opservatorija Kraljevske velike realke ponajviše je odredio Andrija Mohorovičić, profesor fizike i matematike, koji od 1892. godine preuzeo njegovu upravu. Počeo je istinski stručni, ali i znanstveni rad u području tada jedne vrlo mlade znanosti – geofizike. Kako bi to ostvario, Mohorovičić je radio na poboljšanju kvalitete i količine mjernih instrumenata te na kvaliteti samih opažanja, a izrađuje i vremensku prognozu za zagrebačke dnevne novine. Njegovom zaslugom Zagrebački meteorološki opservatorij je 1899. godine preuzeo upravu nad svim postojećim meteorološkim postajama u Hrvatskoj i Slavoniji. Utemeljio je i službu točnog vremena na Opservatoriju i u Hrvatskoj. Uz meteorologiju i klimatologiju, svoje zanimanje i rad proširio je na seizmologiju: preuzeo je i objavljivanje potresnih izvješća, a 1906. godine postavio je prvi pravi seizmograf, čime je s radom počela zagrebačka seizmološka postaja, koja od tada neprestano radi. Organizirao je i provedbu geomagnetskih istraživanja. Mohorovičić je prvi doktor znanosti (filozofije) u području geofizike, a kao naslovni docent počeo je održavati i visokoškolsku nastavu: godine 1894. počeo je držati predavanja iz meteorologije i klimatologije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, a zatim i na Šumarskoj akademiji. Predavanja iz seizmologije i astronomije na geodetskom tečaju pri Mudroslovnom fakultetu održavao je od 1910. godine – iste one u kojoj je objavio svoje epohalno otkriće diskontinuiteta između kore i plašta u unutrašnjosti Zemlje u godišnjem izvješću svoje sad već samostalne institucije.

Stjepan Škreb, prvi redoviti profesor geofizike na Mudroslovnom fakultetu, svojom je upravom dao novi poticaj u razvoju sad Geofizičkog zavoda u Zagrebu, pa je tako uspostavio mareografsku postaju u Bakru 1929. godine i proširio znanstveni interes na područje fizičke oceanografije. Kad je 1946. osnovan Prirodoslovno-matematički fakultet, nastavni dio Geofizičkog zavoda djeluje pri Matematičko-fizičkom odsjeku. Iz Geofizičkog zavoda u Zagrebu 1947. izdvojio se današnji Državni hidrometeorološki zavod, pa je Geofizički zavod svoje djelovanje usmjerio na znanost i obrazovanje. U akademskoj godini 1947./1948. upisani su prvi studenti na studij geofizike s meteorologijom prema programu koji je osmislio Josip Goldberg, profesor geofizike s meteorologijom. Njegovim je zauzimanjem raditi počeo i Opservatorij na Puntijarki na kojem se od 1959. godine mjeri intenzitet Sunčeva zračenja. Prvi poslijediplomski studij iz meteorologije uveden je u akademskoj godini 1960./1961. Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća sad već Geofizički odsjek preselio se u vlastitu zgradu na Horvatovcu, gdje će se polako doseljavati i ostali odsjeci PMF-a. Seizmološka služba izdvojila se iz Geofizičkog zavoda 1985. godine, ali i dalje zajedno djeluju u sklopu Geofizičkog odsjeka PMF-a. Automatska meteorološka postaja na Horvatovcu postavljena je 1987. godine. Nakon dugih nastojanja, napokon je 2012. godine s radom počeo i Geomagnetski opservatorij Lonjsko polje koji 2016. godine postaje članom međunarodne mreže visoko kvalitetnih magnetskih opservatorija INTERMAGNET.

Geofizički odsjek danas

Geofizički odsjek PMF-a moderna je znanstveno-nastavna ustanova i jedina u Hrvatskoj koja omogućuje visokoškolsko obrazovanje svih razina iz geofizike (meteorologija, oceanografija, seizmologija i geomagnetizam s aeronomijom). Njezinih tridesetak znanstvenika i stručnih suradnika provode kvalitetna i vrijedna stručna i znanstvena istraživanja u mnogim domaćim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima. Svoje znanje i iskustvo, zajedno s novim spoznajama, ugrađuju u obrazovanje budućih naraštaja geofizičara. U središtu zanimanja su uglavnom procesi i pojave u regiji, no rezultati istraživanja izlaze iz regionalnih granica jer se nerijetko razvijaju nove i/ili poboljšavaju postojeće metode. U sklopu odsjeka djeluju tri jedinice: Geofizički zavod Andrije Mohorovičića, Seizmološka služba i Središnja geofizička knjižnica.

Djelatnici Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića bave se nastavnim, znanstvenim i stručnim radom. Geomagnetičari se bave analizom i problematikom obrade mjerenih podataka na magnetskim opservatorijima, modeliranjem globalnoga magnetskog modela, međudjelovanjem Sunčeve aktivnosti s Zemljinim magnetskim poljem i brinu se o Geomagnetskom opservatoriju Lonjsko polje. Meteorolozi proučavaju buru, turbulencije, obalne cirkulacije, posebne slučajeve vremenskih pojava, bave se i teorijskim i numeričkim modelima, a provode se i klimatološka istraživanja računalnim modeliranjem i analizom mjerenih podataka. Istražuje se i onečišćenje atmosfere, odnosno kakvoća zraka. Današnji problemi prouzročeni promjenama u klimi sve više usmjeravaju istraživački interes na područje agrometeorologije i agroklimatologije, ali i na proučavanja klime i vremenskih uvjeta u urbanim sredinama. Oceanografi proučavaju seše, unutarnje valove, opću cirkulaciju i turbulenciju u moru, međudjelovanje atmosfere i mora što uzrokuje pojave kao što su visoka razina mora i poplavljivanje obale, meteocunamije, struje uzrokovane vjetrom i dr. Seizmolozi istražuju uzroke i svojstva potresa s epicentrom u Hrvatskoj te fizikalna svojstava Zemljine litosfere na području cijele Hrvatske, bave se inženjerskom seizmologijom i procjenom seizmičkog hazarda. Geofizički zavod Andrije Mohorovičića izdaje znanstveni časopis Geofizika, s međunarodnom recenzijom, otvorenog pristupa, a začetak mu je u publikaciji Radovi iz 1923. godine. Časopis se referira u više svjetskih bibliografskih baza poput Current Contents Connect, Web of Science Core Collection, Scopus i dr.

Seizmološka služba prikuplja i analizira makroseizmičke i mikroseizmičke podatke. U Republici Hrvatskoj održava u stalnom radu mrežu od 17 digitalnih seizmografa i 7 akcelerografa kojima se prati vibriranje tla izazvano potresima u nas i u svijetu. Na osnovi zapisa potresa daju se obavijesti građanstvu i raznim službama te stručne ekspertize za graditelje, osiguravateljske kuće i sl.

Središnja geofizička knjižnica najstarija je fakultetska knjižnica u Zagrebu! Raspolaže s više od 5000 knjižnih i udžbeničkih naslova, 20 000 sveščića časopisa i rukopisa te stručno pokriva sva područja geofizike i neka granična područja (astronomija, fizika, matematika, geologija, geografija).