ODGOVORI NA NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA

Tko smo mi?

Mi smo:

pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Što smo radili nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa?

Neprekidno smo surađivali s Ravnateljstvom civilne zaštite MUP-a i Uredom za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba, analizirali podatke čak i vrlo vrlo slabih potresa koji bi inače bili ostali nezamijećeni, postavili smo dodatne instrumente kako bismo što bolje pratili seizmičku aktivnost u epicentralnom području, prikupljali smo makroseizmičke podatke (o pojavama i promjenama koje potresi izazivaju kod ljudi ili na građevinama) te informirali javnost putem medija i društvenih mreža. Sve to smo radili tijekom pandemije virusa COVID-19.

 

Što je što u seizmologiji?

Seizmograf je uređaj koji bilježi gibanja na površini Zemlje (potrese, ali i šum).

Seizmogram je zapis seizmografa (npr. graf potresa).

Seizmolog je stručnjak koji proučava potrese (nastanak i širenje elastičkih valova zbog pomaka stijenskih blokova na rasjedu).

Ostale osnovne pojmove pogledajte u našem pojmovniku.

 

 

Kako se ponašati tijekom potresa i kako živjeti s potresima

1. Kod koje je jačine potresa potrebno napuštati zgradu i kako to procijeniti?

Nisu sve kuće, zgrade ili ostali objekti građeni isto što znači da potres neke određene magnitude neće uzrokovati istu materijalnu štetu na svim tim objektima. Procijenite sigurnost objekta u kojem se nalazite: kako je i kada izgrađen i sl. Ako primijetite vidna oštećenja na objektu u kojem se nalazite nakon potresa, potrebno ga je napustiti, pazeći na objekte vani koji bi mogli pasti na vas (cigle s krovova, rasvjetni stupovi, ...). Lagana podrhtavanja i popratna "grmljavina" zasigurno nisu ugodni, ali ne treba nakon njih napuštati zgradu.

 

2. Kako se ponašati tijekom potresa? Što ako živite visoko u neboderu? Je li istina da se što prije trebaju otvoriti ulazna vrata jer se može dogoditi da se zaglave?

Tijekom trajanja potresa pokušajte ostati mirni i minimalno se krećite, samo do jednog od sigurnih mjesta u kući/stanu, kao što su: čvrsti stol, dovratnik ispod čvrstog nosivog zida, pored kreveta... Nikako nije poželjno stajati uz prozore, ispod staklenog stola, kraj ormara ili polica s kojih mogu pasti predmeti i ozlijediti vas. Unaprijed pogledajte koje su najsigurnije točke u vašem domu. Ako živite u neboderu, nikako ne koristite dizalo tijekom ni nakon potresa, te ne trčite po stubama jer postoji opasnost od pada zbog gubitka ravnoteže ili oštećenja samog stubišta. Tek kada potres završi, a vidljiva su oštećenja na objektu, treba oprezno stubama izaći van iz zgrade. Postoji opasnost da će se prilikom potresa zaglaviti ulazna vrata, ali otvaranje istih tijekom samog trajanja potresa ne treba biti prioritet. Tek nakon što potres završi, provjerite mogu li se vrata otvoriti.

Još jednom podsjećamo na priručnik Civilne zaštite MUP-a (nekadašnji DUZS) i  letak Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba sa savjetima o ponašanju.

   

3. U slučaju da dođe do potresa, kako se zbrinuti za svoje nemoćne i slabo pokretne roditelje? Je li ih bolje izvući na ulicu ili skloniti u neki dio kuće koji se smatra najsigurnijim?

Svoje ukućane i sebe je najbolje smjestiti tamo gdje ne postoji opasnost od pada predmeta s visine. Ako je objekt narušen statički, obavezno ga treba napustiti.  

 

4. Treba li iseliti iz kuće u npr. Čučerju jer se ne može znati što očekivati, tj. hoće li idući potres biti snažniji i sve uništiti?

Ni do sada nismo znali kad očekivati potres, iako smo bili svjesni da se može dogoditi. Ako Vam je kuća jako oštećena, možda je bolje pozvati stručnjake statičare da ju pregledaju i daju Vam savjet.

    

5. Naknadna podrhtavanja su normalna, ali mnogi i dalje "skaču" na svako manju trešnju. Kako ostati smiren u trenutnoj situaciji?

Teško je dati potpunu izjavu koja će umiriti ljude jer se radi o jednom od osnovnih strahova na koji ne možemo utjecati. Za sada ćemo se svakako "tresti" još jedan period koji može potrajati i duže vrijeme. Veće su šanse da se ljudi ozljede zbog panike, nego da ih ozljedi urušavanje zgrade, iako obje opasnosti postoje.

 

6. Koliko je točno da sad osjetimo i one potrese koje inače ne bi primijetili zbog nedostatka normalnog prometa (ukinuti tramvaji, vlakovi te zračni promet)? I koliko su zapravo ti sitni, recimo magnitude 2-2.5, česti na našem području?

Za očekivati je da kad nešto osluškujemo i kad nema gradske ‘vreve’ osjećamo i ono što bismo inače propustili. Potresi su jako česti, magnitude 2-2.5 po Richteru na području Republike Hrvatske godišnje ih ima više od 200 (u slučaju serije potresa ih je još i više). Isto tako, mnogi ljudi iskusit će i tzv. "fantomske potrese" tj. u jeku traumatičnog iskustva poslije potresa, osjetit će gibanje premda ga nije bilo. Inače, vrlo osjetljive osobe osjetit će potres minimalne magnitude oko 2.0 i to pretežno na višim katovima kuće. Ova serija potresa događa se u gusto naseljenom području i popraćena je zvukom (poput tutnjave ili grmljavine) pa pojedinci primjete i potrese manje magnitude.

  

7. Postoje li "foreshockovi", odnosno "predpotresi" koji najavljuju dolazak velikog potresa? Građani javljaju da je nekoliko puta zatutnjalo u danima pred potres. Ako da, kako funkcioniraju?

Prethodni potresi (engl. foreshocks) definiraju se tek nakon što se naknadno dogodi jači potres. Gotovo svaki jak potres popraćen je nizom manjih naknadnih potresa (engl. aftershocks) različite magnitude. Događaju se i manji potresi iza kojih ne slijedi snažniji potres. Zato se manje potrese nažalost ne može koristiti za predviđanje ili kao upozorenje na jači potres.

 

8. Zašto tijekom dana skoro pa da i nema potresa, a po noći ima? Zašto svako malo čujemo "tutnjanje" ili “brujanje”, ali ne osjećamo podrhtavanja? Ima li to neko posebno značenje? Mnogi se plaše da to znači da dolazi veliki potres.

Nakon jačeg potresa dolazi do niza naknadnih potresa. Potresi ne pitaju za vrijeme i ne ovise o tome radi li se o danu ili noći. Rasjedi na kojima nastaju potresi nalaze se na dubinama za koje razlika u dnevnoj i noćnoj temperaturi ne može imati utjecaja jer je ta razlika premala.

Tutnjanje je posljedica tzv. seizmičkih P-valova, a podrhtavanje uglavnom tzv. S-valova. S-valovi su većih amplituda, pa ih iz tog razloga više osjećamo. Više o vrstama valova možete pročitati na ovoj poveznici.

Hoćete li čuti tutnjanje, osjetiti podrhtavanje ili oboje ovisi o samom mehanizmu potresa, kao i o vašoj lokaciji u odnosu na epicentar. Kada se radi o “tutnjanju” ili "brujanju", ono je nekad dobar znak, jer znači da se plohe poravnavaju lagano klizeći, bez zapinjanja.

 

Pitanja o seriji potresa kod Petrinje

1. Je li zagrebački potres u ožujku aktivirao pokupski rasjed? Navodno je bilo naznaka da ce doći do ovoga u Petrinji jer se prije velikog potresa dogodilo nekoliko slabijih. Kako to komentirate?

Povezanost potresa je složeno pitanje. Može se dogoditi da jedan potres “potakne” drugi kad je na drugom rasjedu već nakupljena dovoljna količina potencijalne elastičke energije pa mala promjena u polju napetosti dovede do potresa nešto prije nego što bi se on inače dogodio. Za sad nema dokaza da je zagrebački potres uzrokovao petrinjski. Radi se o odvojenim rasjednim sustavima - zagrebački potres dogodio se na rasjednom sustavu koji se proteže sjevernim rubom Medvednice, a petrinjski na rasjednom sustavu koji ide od Jastrebarskog preko Pokupskog dalje prema Banja Luci. Osim toga, kod ta dva potresa došlo je do drugačijeg pomicanja rasjednih krila zbog različito usmjerenih tektonskih sila. Prilikom zagrebačkog potresa krovno krilo rasjeda pomaknulo se ukoso prema gore (kao da se Medvednica nagurava prema Zagorju), a prilikom petrinjskog potresa rasjedna su se krila pomaknula vodoravno, jedno pored drugog.

Pojava slabijih potresa ne upućuje na to da će se dogoditi neki jači potres. Na primjer, potresi magnitude 4 se dogode oko deset puta češće nego potresi magnitude 5 i oko sto puta češće nego potresi magnitude 6. Je li neki potres prethodni potres nekom jačem, može se reći samo ako se jači potres dogodi. Takvih slučajeva, da se prije jačeg potresa dogodi neki slabiji, na svijetu je oko 6%.

 

2. Smiruje li se zemlja s obzirom da je sve manje i manje potresa? Koliko će trajati ova serija potresa?

Broj potresa po danima i njihove magnitude smanjuju se s vremenom (slika 4. na ovoj poveznici). Međutim, to smirivanje nije konstantno, još uvijek možemo očekivati jače potrese (magnitude 4) i dane s većim brojem potresa. Očekuje se da bi ova serija potresa mogla potrajati još mjesecima i godinama, tj. da će se nakon toliko vremena razina seizmičnosti vratiti na stanje kakvo je bilo prije ovih potresa.

 

3. Koliki je potres magnitude 6.2 kod Petrinje bio u Zagrebu/Osjeku/Rijeci...?

Vas zapravo zanima intenzitet potresa u vašem mjestu. Naime, učinak potresa na nekoj lokaciji izražava se preko intenziteta potresa. Magnituda je veličina definirana tako da ne ovisi o udaljenosti, tj. jednaka je na svim udaljenostima. Više o tome možete pročitati na poveznici

Učinci potresa na pojedinoj lokaciji ovise o svojstvima izvora portesa (jakosti potresa izraženoj pomoću magnitude te žarišnom mehanizmu potresa), udaljenosti od žarišta potresa te o njegovoj dubini (za objašnjenje što je točno žarište ili hipocentar pogledajte pojam Potres na ovoj poveznici). Također ovise o lokalnim svojstvima tla, topografiji terena i građi Zemlje između žarišta i Vaše lokacije. Učinci potresa na građevine ovise još i o načinu gradnje.

 

Na koji način dubina žarišta utječe na osjet potresa i jačinu trešnje tla na površini?

Općenito, potresi iste magnitude, ali različitih dubina žarišta neće imati jednaki utjecaj na trešnju na površini. Plići potresi osjećaju se jače te uzrokuju veće štete od potresa s dubljim žarištem. Navedeno je posljedica činjenice da energija seizmičkih valova opada s udaljenosti. Seizmički valovi generirani na većim dubinama (kod dubljih potresa) prelaze dulji put do površine te pri tome izgube više energije zbog čega trešnja na površini nije toliko izražena kao kod plićih potresa. Zbog toga nam se dublji potresi čine slabiji. Također, kod plitkih potresa bolje se razviju tzv. površinski valovi. Njihova energija se rasipa većinom po površini Zemlje, a ne po cijelom volumenu pa su njihove amplitude na određenoj udaljenosti od potresa veće nego što je slučaj s prostornim valovima, a periodi su im dulji.

Zašto se potres osjetio na tako širokom području? Postoji li karta intenziteta?

Preliminarnu kartu intenziteta potresa, koja govori koliko se neki potres osjetio na nekom području i koji su mu bili učinci, napravljenu podacima koje smo prikupili iz upitnice na našoj internetskoj stranici i prvim izviđanjima na terenu možete vidjeti ovdje.

Uobičajeno je da se ovako jaki potresi osjete na velikom području kad se dogode u naseljenom dijelu svijeta. Kartu intenziteta Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC-CSEM) za petrinjski glavni potres možete vidjeti na ovoj poveznici, a više informacija o samom potresu pogledajte ovdje. Također možete pogledati informacije za potrese sličnih magnituda koji su se nedavno dogodili u Argentini, Čileu ili na Filipinima, klikom na I felt this earthquake. Slične informacije možete naći na stranicama Geološkog zavoda SAD-a (USGS) za potrese u Petrinji, Argentini, Čileu i Filipinima. Jaki potresi često se dogode daleko od naseljenih područja, nemaju utjecaja na život ljudi, pa u široj javnosti ostanu nezamjećeni, kao što je primjerice slučaj s ovim potresom na Srednjeatlanskom grebenu: EMSC-CSEM i USGS. Kad gledamo karte različitih seizmoloških organizacija, važno je obratiti pažnju na boje (iste boje na različitim stranicama ne moraju označavati isti intenzitet) i znati koje karte su napravljene koristeći izvještaje ljudi (npr. I felt this earthquake EMSC-CSEM-a i Did You Feel It? USGS-a), a koje su preliminarni rezultati matematičkih procjena (npr. linije na Interactive map USGS-a).

Kako se računa intenzitet za neku udaljenost od epicentra?

Intenzitet potresa nije jednostavno izraziti formulom, što se lijepo vidi na slici makroseizmičkog intenziteta za Pokupski potres 1909. godine prikazanoj ovdje. Jednadžba ovisnosti intenziteta o udaljenosti koja se najviše koristi na našem području (koja najbolje odgovara geološkoj građi) jest Koevesligethyjeva (1907) jednadžba:

gdje je Imax procijenjeni intenzitet na hipocentralnoj udaljenosti r (izraženoj u kilometrima) za potres na dubini h (u kilometrima), intenziteta u epicentru I0. Također, α je koeficijent apsorpcije koji se određuje na temelju mjerenih podataka za neko područje, a u području Dinarida iznosi 0,005 km-1, µ je dekadski logaritam broja e te iznosi 0,4343.

Kako bi po Koevesligethyjevoj jednadžbi npr. izračunali intenzitet petrinjskog potresa u Zagrebu? Koliko je za očekivati da će se ta vrijednost razlikovati od stvarnog intenziteta? Nadalje, u kakvom je odnosu ta jednadžba s Blakeovim i sličnim modifikacijama? Da li je ta jednadžba primjerenija ovom tlu? Ako bi se rabila Blakeova, kako se točno računa atenuacijski parametar?

Središte Zagreba je udaljeno 45 km od Gore. Uzmimo to kao epicentralnu udaljenost, a intenzitet u epicentru I0 = VIII EMS, iako je Zagreb bliže seizmičkom izvoru nego epicentru. Dubina neka je h=10 km a koeficijent apsorpcije α=0.005. Prema gornjoj formuli računamo:

 I = I0 - 3 log(r/h) - 3µα(r-h) = 8.0 - 3*log(4.5) - 3*0.4343*0.005*35 = 8.0 - 1.96 - 0.23 = 8.0 - 2.19 = 5.94

Ocijenjeni intenzitet u Zagrebu je VI što se izuzetno dobro slaže s izračunatim 5.9. Za udaljenija mjesta gdje više do izražaja dolaze kratkoperiodički površinski valovi ova jednadžba može podcijeniti stvarni intenzitet, isto kao i za mjesta pogodna za topografsku amplifikaciju ili amplifikaciju zbog lokalnih geoloških uvjeta. Koevesligethyjeva jednadžba je izvedena, između ostalog, uz uvjet da je intenzitet uzrokovan prostornim valovima, što nije uvijek točno. Mogla bi se modificirati tako da se, na primjer, nakon određene udaljenosti smanji geometrijski rasap zbog dominacije Lg valova.

Blakeova jednadžba i jednadžbe slične njoj, za razliku od Koevesligethyjeve, ne razlikuju geometrijski rasap energije od apsorpcije zbog neelastičnosti valnog sredstva. Parametri u Blakeovoj jednadžbi se mogu izračunati iz empirijskih podataka, karata intenziteta i izoseista.

 

4. Možete li se osvrnuti na ovu analizu, posebice na predviđanja za budućnost?

Koliko znamo, ta predviđanja se zasnivaju na teoriji tektonskih valova koja je predložena 80ih godina prošlog stoljeća, ali nikad nije zaživjela u seizmologiji. Predloženi tektonski valovi nastaju zbog interakcije astenosfere i litosfere − slojeva u Zemljinoj unutrašnjosti koji imaju različita mehanička svojstva − i ne mogu se direktno opaziti/izmjeriti. Nismo upoznati sa svim detaljima teorije, ali zanimljivo je da tvrtka Quantectum nije imala nikakvo predviđanje potresa prije nego se dogodio, već je analizu dala naknadno. Predviđanje potresa izgleda kao hvalevrijedan postupak koji bi neizmjerno poboljšao život svih ljudi u seizmički aktivnim područjima. Međutim, molimo da budete oprezni s bilo kakvim tvrdnjama o predviđanju potresa, potrese se znanstvenim metodama pokušava predvidjeti već desetljećima, ali bez uspjeha (više o toj temi možete pročitati ovdje).

 

5. Zašto su se Sisak i Petrinja te okolna mjesta tog područja pomaknula za 35 cm... i što slijedi u budućnosti?

Prilikom svakog potresa dolazi do pomicanja rasjednih krila jedno uz drugo, što je potres jači to je taj pomak veći. Također, za jače potrese dođe do pomaka na većoj površini rasjeda. Neke okvirne vrijednosti površine rasjeda na kojoj se dogodio lom i pomaka duž rasjeda za potrese različitih magnituda možete vidjeti na slici 2 na ovoj poveznici.

Sada možemo očekivati postupno smirivanje ove serije potresa i novi ciklus nakupljanja napetosti na rasjedu.

 

6. Kakav je bio mehanizam potresa kod Petrinje, a kakav u Zagrebu? Kako ta razlika (ako je ima) utječe na to kako osjećamo potres? Da li određena vrsta pomaka duž rasjeda možda uzrokuje snažnije ili osjetnije ili pogubnije potrese za prirodu, građevine i ljude?

Potres kod Petrinje imao je mehanizam pomaka po pružanju, rasjedna su se krila pomaknula vodoravno, jedno pored drugog. S druge strane, prilikom zagrebačkog potresa došlo je većinom do pomaka po nagibu rasjeda i to reversnog karaktera, krovno krilo rasjeda pomaknulo se ukoso prema gore (kao da se Medvednica nagurava prema Zagorju).

Slika rasjeda preuzeta iz skripte Dasović i Herak (2017).

Mehanizam pomaka na rasjedu utječe na prostornu raspodjelu amplituda valova koji se šire iz žarišta potresa i to prostornih (P i S) te površinskih (Loveovih i Rayleighjevih) valova. Za dva potresa s istim žarištem i različitim mehanizmom, valovi će imati maksimalne amplitude pod različitim kutevima u odnosu na rasjed. Međutim, učinak potresa na pojedinu lokaciju (koji se izražava intenzitetom potresa), također ovisi o udaljenosti od žarišta, dubini žarišta, lokalnim svojstvima tla, topografiji i prigušenju (atenuaciji) valova na putu od žarišta do lokacije (više o tome pročitajte ovdje). Za potrese koji se dogode na kopnu, učinak potresa samo malim dijelom ovisi o mehanizmu potresa. Najveća je razlika za potrese koji se dogode ispod mora jer potresi na rasjedima s pomakom po nagibu mogu izazvati tsunami.

 

Pitanja o seriji potresa od 22. ožujka 2020.

1. Koja je točno lokacija epicentra prvog potresa 22. ožujka 2020.? Zašto je epicentar bio u Markuševcu, a ne na već postojećem rasjedu? Je li nastao novi rasjed?

Epicentar se nalazi na 45.85°N i 16.03°E. Iz raspodjele lokacija slabijih, naknadnih potresa, s vremenom će se moći utvrditi opseg rasjedne zone koja se aktivirala, radi li se o novom rasjedu kojeg još nismo poznavali ili o već poznatom rasjedu, i sl. Epicentre glavnog i naknadnih potresa možete vidjeti na našoj stranici.

 

2. Koliko je velik pomak koji se dogodio na trenutno aktivnom rasjedu (cm, m)?

Trenutačno ne možemo dati odgovor na ovo pitanje jer zahtjeva dodatnu analizu i izračune. No, onako “na prste”: ako pretpostavimo da je rasjed dimenzija 5 km × 5 km (pravu površinu tek trebamo utvrditi), očekivani pomak stijenskih krila na rasjedu bi mogao biti oko 20 cm. 

 

3. Poboljšava li se trenutna situacija s obzirom na to da je sve manje i manje jačih potresa ili se moramo zabrinuti? Je li se rasjed stabilizirao?

Puno je manje naknadnih potresa nego u prvim danima i oni su slabiji, ali svejedno ne možemo biti sasvim sigurni da istog ili jačeg potresa neće biti. Moguće je da se stanje na rasjedu počelo stabilizirati, čemu svjedoči niz naknadnih srednje jakih i slabijih potresa. Moramo ostati svjesni činjenice da živimo u području gdje se potresi događaju, znati da će nas jednom (sutra, za 50 godina ili za 100 godina) ponovo iznenaditi, razmisliti kako reagirati kad se potres ponovi. Najvažnije od svega, moramo raditi građevine koje će biti otporne na potrese i osnažiti postojeće.

 

4. Jesu li potresi iz 1880., 1905. i 1906. usporedivi s ovim današnjim i ako jesu u kojem smislu? Mogu li se usporediti njihovi ‘foreshockovi’ i ‘aftershockovi’?

Budući da ni za jedan od potresa prije 1906. godine ne postoje seizmogrami, nije moguće odrediti njihovu magnitudu, već ju empirički procjenjujemo iz inteziteta potresa. Postoje empirijske jednadžbe koje možemo upotrijebiti za procjenu magnitude ako znamo intenzitet ili obrnuto, no one su tek procjena i treba ih koristiti s mnogo opreza. Isto tako o prethodnim i/ili naknadnim povijesnim potresima doznajemo iz literature i svjedočanstava iz tog doba.

Povijesni pregled potresa u okolici Zagreba opisan je u članku izv. prof. dr. sc. Snježane Markušić, ovdje navodimo citat iz teksta : “…Potresi i seizmička aktivnost šire okolice Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Još je Josip Mokrović, poznati hrvatski geofizičar, izračunao da se Zagreb jače ili slabije zatresao čak 661 put od 1502. do 1883. godine. Najjači je bio potres koji se „zgodio“ prohladnog utorka 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute. Potres je bio magnitude 6.3, sa žarištem u Medvednici, oko mjesta Kašina i Planina. Tadašnje novine su pisale da se Zagreb „fest prodrmal“, „splašil ljude“ i kao posljedicu imao dvije žrtve. Njihova imena su zabilježena u povijesnim almanasima. …Prema povijesnim knjigama Zagreb je u to doba imao malo manje od 30.000 stanovnika i oko 2.500 stambenih zgrada. Sveukupno je potresom oštećeno ili porušeno oko 1.400 zgrada.... Na gotovo identičnoj lokaciji, kao ona u slučaju potresa iz 1880. godine, dogodila su se potom još dva jaka potresa: 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. Što se recentnije seizmičke aktivnosti šireg područja grada Zagreba, najjači je potres koji se dogodio 3. rujna 1990. godine s epicentrom u okolici Kraljevog Vrha, magnitude 4.7”.

Što se tiče upita o spominjana dva potresa iz 1905. i 1906,  evidentno je da se radi o potresima koji su bili osjetno slabiji od potresa koji je nedavno zadesio Zagreb (npr. oba potresa su prouzročila određenu štetu – nije bila usporediva s onom nakon potresa iz 1880. godine – ali nije bilo žrtava i potresi su se znatno slabije osjetili, pa je tako naveden opis kako se na trećem katu kuće u Zagrebu osjetilo podrhtavanje, njihao se luster, ali ništa nije palo, niti se oštetilo). Izgledno je da je drugi potres bio nešto jači od prvoga, no, bit će potrebno detaljno seizmološko istraživanje, pregled svih dostupnih povijesnih zapisa, te nanovo određivanje njihove jakosti. Više možete pročitati ovdje.

 

5. Je li nakon potresa primijećeno onečišćenje vode na zagrebačkim izvorima iz kojih se napaja vodovod? Jesu li neke druge promjene zabilježene u prirodi?

Koliko je nama poznato, onečišćenje vode nije primijećeno ili nam odgovarajuće službe nisu dale takvu informaciju. Primijećena su slijeganja tla i/ili aktivacija nekih klizišta – to istražuju kolege geolozi, npr. s Hrvatskog geološkog instituta.

 

Pitanja o potresima u zagrebačkom području

1. Koja su područja grada Zagreba najugroženija potresima, koliko još imamo "žarišta" osim već poznatog Kašinskog rasjeda?

Cijeli grad Zagreb je ugrožen potresima jer su udaljenosti od mogućeg epicentra relativno male. Naravno, područja uz sami epicentar stradaju najviše. Oko Medvednice postoji niz većih ili manjih rasjeda, a neki ju i presjecaju. Lokacije žarišta ove serije potresa pomoći će nam pri “iscrtavanju” aktiviranog dijela rasjednog sustava.

 

2. Na koji način struktura tla i udaljenost od epicentra utječu na to kako ćemo osjetiti potres? Koja su područja u Zagrebu u tom smislu najugroženija, a koja najsigurnija?

U većini slučajeva, što smo dalje od žarišta potresa ili njegovog epicentra to ćemo i njegove učinke slabije osjetiti. Ipak, na oštećenja nastala na nekoj lokaciji će, osim jačine i udaljenosti od epicentra, utjecati i efekti lokalnog tla (građa tla, svojstva tla i sl.). Svojstva tla mogu prouzročiti povećanje amplitude gibanja tla na nekom području. Najpoznatiji primjer utjecaja svojstava lokalnog tla je potres magnitude 8.3 iz 1985. godine koji se dogodio u Meksiku. Područje s najvećim oštećenjima bilo je udaljeno čak 400 km od epicentra potresa, a izgrađeno je na mekim sedimentima prahistorijskog jezera. Meki površinski sedimenti prouzročili su povećanje amplitude podrhtavanja tla. Zanimljivo je da se nekoliko kilometara dalje od epicentra, na području izgrađenom od vulkanskih stijena, potres jedva osjetio.

Dakle, intenzitet trešnje koji ćete osjetiti jako ovisi o svojstvima tla ispod površine. U tom su kontekstu najugroženija područja u Zagrebu upravo nasipana područja gdje su zgrade rađene prije 1960-ih kada se nije razmišljalo o protupotresnoj gradnji.

 

3. Može li Zagreb pogoditi potres jači od onog 1880. godine? Da li je točna procjena da je najjači mogući potres na području Zagreba maksimalne magnitude 6.6?

U Zagrebu se 1880. dogodio potres magnitude 6.3 i takav potres se naravno može ponoviti, možda čak za nijansu jači. Geolozi seizmotektoničari procjenjuju da seizmogeni potencijal seizmogene zone Sjevernog medvedničkog rasjeda, s obzirom na duljinu po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koja doseže pod površinom (oko 12 km), može prouzročiti potres maksimalno očekivane magnitude koja se procjenjuje na oko 6.5 (po Richteru). Više o tome možete saznati ovdje.

 

4. Jeste li predviđali jaki potres na području Zagreba? Ako ne, radite li na nekakvom modelu s kojim bi mogli takve stvari predviđati?

Potresi i seizmička aktivnost šire okolice Zagreba nisu ništa neuobičajeno (više na ovoj poveznici).

Međutim, nitko sa sigurnošću ne može znati hoće li se i kada dogoditi idući potres. Moguće je procijeniti potencijalnu maksimalnu magnitudu potresa na nekom području, pratiti relativna gibanja na dijelu površine pomoću GPS-a i InSAR tehnologije i na temelju takvih opažanja izračunati potencijal za potres određene magnitude. Također, moguće je izračunati utjecaj potresa na zgrade analizom lokalnih uvjeta tla i u skladu s tim rezultatima graditi zgrade. Postoji karta potresne opasnosti koju su seizmolozi izradili 2011. godine i koja je javno dostupna, te je dio Eurokoda 8, građevinskih propisa koji vrijede u Republici Hrvatskoj. Takva karta pruža informaciju građevinarima o ubrzanju/akceleraciji tla koje moraju uzeti u svoje statičke proračune. Karta je dostupna ovdje.

 

5. Postoji li ikakva poveznica između potresa na zagrebačkom području s potresima na području npr. jugoistočne Europe (Albanija, Turska i dr.)?

Ne postoji izravna povezanost navedenih područja. Jedino što im je zajedničko jest da su potresi na tim područjima nastali na rasjedima neposredna posljedica podvlačenja Afričke ploče pod Euroazijsku.

 

6. Može li se otvoriti zemlja i nastati veliki rascjep na području grada Zagreba? Postoje li već mjesta na kojima su uočene takve pojave i ako da, što to znači?

Takav scenarij nije moguć u Zagrebu. Rasjedi na zagrebačkom području nastaju uslijed kompresijskog i/ili transpresijskog režima naprezanja, a ne ekstenzijskog koji je ključan faktor kako bi uopće takva pojava mogla i nastati. Nadalje, čak i kada bi na zagrebačkom području rasjedi bili upravo takvi da prilikom njihove aktivnosti u zemlji nastaje rascjep, bile bi potrebne puno veće energije nego one koje su moguće u Zagrebu.

Jednostavnijim riječima, na rasjedima u okolici Zagreba ne očekujemo lom koji bi došao do same površine. Primjećene su neke popratne pojave poput odrona i rupa nastale zbog slijeganja terena i utjecaja podzemne vode.

 

7. Jazbina, Markuševačko epicentralno podrucje: Zadnjih dana se često osjeti tiho duboko “brujanje” koje traje po 4-5 sekundi i kao da se ponekad pritom osjeti nekakav blagi pomak. Kako to komentirate?

U zagrebačkom epicentralnom području još uvijek se događaju slabi potresi. Osim toga, moguće je da je brujanje poslijedica polaganog puzanja rasjeda, kod kojeg se energija ne oslobađa naglo u obliku potresa, već oslobađanje djela energije ide puno sporije i ne uzrokuje velike amplitude trešnje na površini Zemlje.

 

8. Je li potres iz ožujka prošle godine rezultat aktivacije markuševačkog rasjeda? Odnosno, znači li to da kašinski rasjed nije aktiviran i s obzirom na blizinu radi li se o dva različita, nepovezana rasjeda?

Zagrebački potres 22. ožujka 2020. godine dogodio se na Sjevernom rubnom medvedničkom rasjedu, Kašinski rasjed nije bio aktivan. Oba rasjeda nalaze se na Medvednici i najvjerojatnije su međusobno povezani. Međutim, ne možemo znati kako je točno pojava tog potresa utjecala na Kašinski rasjed.

 

9. Na kojem rasjedu je potres koji se neki dan dogodio u Remetama, i zašto mu je epicentar pomaknut u odnosu na ostale zagrebačke potrese? Je li taj potres povezan uz ožujski ili je počela nova serija sad u prosincu? Je li taj potres mozda nagovještaj da se budi taj rasjed i da potencijalno i Zagreb očekuje opet jaki potres?

Prema lokaciji epicentra potresa koji se 18. siječnja 2021.dogodio kod Markuševca (izvor: Seizmološka služba, Geofizički odsjek PMF-a), magnitude 2.6, navedeni potres je posljedica tektonske aktivnosti drugog rasjeda aktiviranog Sjevernomedvedničkim rasjedom. Radi se također o reversnom rasjedu, smjera pružanja ZJZ-ISI, manjeg nagiba od Sjevernomedvedničkog te koji ne izlazi na površinu. Prema tome, ne radi se o buđenju novog rasjeda, nego smirivanju u ožujku pobuđenog.

 

10. Postoji li rasjed koji prolazi kroz Ilicu i ako da, kolika je opasnost od njegove aktivacije?

Na karti rasjeda mapiranih od strane Hrvatskog geološkog instituta ucrtan je kao pretpostavljeni rasjed koji se pruža približno smjerom Ilice. Kako se radi o potencijalnom rasjedu, čije karakteristike nisu poznate, te kako navedeno područje nije pokazivalo seizmičku aktivnost u prošlosti, mišljenja smo kako ne postoji opasnost od njegove aktivacije.

 

11. Možete li pojasniti izjavu koje smo imali prilike čuti u medijima: "U Zagrebu je aktiviran reversni navlačni rasjed. Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju." ?

Kod reversnog rasjeda (engl. reverse fault) krovno (gornje) krilo rasjeda pomakne se prema gore u odnosu na podno (donje) krilo rasjeda. Animaciju gibanja na takvom rasjedu možete vidjeti na ovoj poveznici. Prilikom zagrebačkog potresa krovno krilo rasjeda (na kojem je Medvednica) pomaknulo se ukoso gore prema Zagorju, kao da se Medvednica nagurava prema Zagorju.

 

12. Jedan američki seizmolog objavio je nekakve procjene vjerojatnosti potresa u Zagrebu nakon petrinjskog potresa. Slažete li se s ovim procjenama (zadnje pristupljeno 10. veljače 2021.)?

Istraživanje je napravljeno po metodi koju su razvili Toda i Stein (2020.) koristeći podatke o lokacijama potresa Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC-CSEM) i podatke o rasjedima iz European Database of Seismogenic Faults (EDSF). Seizmološka služba intenzivno radi na katalogu potresa s preciznim lokacijama serije potresa oko Petrinje. Kombinacijom tih podataka i detaljne karta rasjeda koju je pripremio Hrvatski geološki institut (HGI), kao i podacima drugih multidisciplinarnih istraživanja, mogla bi se dobiti preciznija procjena. Detaljan osvrt na ovo istraživanje dala je pročelnica Geofizičkog odsjeka PMF-a izv. prof. dr. sc. Snježana Markušić u ovom intervjuu.

 

13. Je li moguće da se istovremeno dogodi jak potres u Petrinji i Zagrebu? Pitam jer se navodno radi o dva odvojena rasjeda.

Moguće je, ali je izrazito mala vjerojatnost da se to dogodi.

 

14. Za Zagreb je predviđena maksimalna magnituda od 6-6.5 prema Richteru. Na koji bi način građevinari trebali tu informaciju iskoristiti i uklopiti u protupotresno projektiranje i gradnju?

Podatak o maksimalnoj magnitudi potresa na određenoj lokaciji vrlo je bitan za definiranje seizmičkog hazarda (potresne opasnosti). Međutim, pri definiranju seizmičkog hazarda na određenoj lokaciji u obzir se moraju uzeti i svi potresi u širem području oko predmetne lokacije. Upravo nam to prikazuju karte seizmičkog hazarda − one nam govore o vjerojatnosti premašivanja vrijednosti odabranog parametra kojim se opisuje trešnja tla na određenoj lokaciji u zadanom vremenskom razdoblju. Taj parametar je uobičajeno maksimalna horizontalna akceleracija tla (engl. PGA - Peak Ground Acceleration). Seizmički hazard određenog područja procjenjuje se na temelju podataka o seizmičnosti (katalozi potresa), seizmotektonici (aktivni rasjedi i njihov seizmogeni potencijal) i geologiji (utjecaj lokalnih svojstava tla) koristeći statističko-empirijske zakonitosti i pretpostavke o pojavnosti potresa. Neizostavni dio su i baze podataka o zabilježenim akceleracijama na temelju kojih se izvode atenuacijske relacije (engl. GMPE – Ground Motion Prediction Equations) koje omogućuju procjenu akceleracije na određenoj lokaciji uzrokovane potresima na raznim udaljenostima.

Na seizmički hazard ne možemo utjecati, ne možemo ga izmijeniti, on ovisi samo o prirodnim faktorima (pojavnosti potresa), već ga na temelju svih trenutno dostupnih saznanja i podataka nastojimo što realnije i pouzdanije procijeniti. Naravno, kvaliteta i pouzdanost podataka prikazanih kartama seizmičkog hazarda ovise o kvaliteti, količini i pouzdanosti ulaznih podataka. Iz tog je razloga pogrešno smatrati kako se jednom definirane karte seizmičkoga hazarda više ne moraju mijenjati te da je posao po tom pitanju završen. Naprotiv, te se karte moraju periodički revidirati svakih nekoliko godina (svjetski standard je u prosjeku svakih pet godina) zbog novih saznanja o seizmičnosti i seizmotektonskim značajkama nekoga područja. Također je potrebno naglasiti kako su vrijednosti u tim kartama definirane na razini osnovne stijene (za koju vrijedi da je vs,30 ≥ 800 m/s), a ne na samoj površini (osim u onim područjima u kojima je osnovna stijena na površini), što znači da potresna pobuda na površini može biti znatno modificirana u odnosu na onu prikazanu na karti.

Trenutno važeća Karta potresnih područja Republike Hrvatske napravljena je 2011. godine u skladu s normom Eurokod 8 za povratna razdoblja od 95 i 475 godina, a 2020. godine napravljena je i karta za povratno razdoblje od 225 godina. Time su definirana potresna djelovanja različitih jakosti koja su građevinarima neophodna za provođenje kvalitetnog protupotresnog projektiranja i gradnje usklađenih s razinom seizmičnosti promatranog područja.

 

Ostali upiti

 

1. Postoje li ljudi koji istražuju epicentralno područje i kakva se oprema koristi? Može li se na licu mjesta procijeniti koliko se energije oslobodilo i kakva je trenutno situacija kod hipocentra?

Postoji, tim geologa koji istražuju situaciju na terenu na samom rasjedu i tim seizmologa koji istražuju zapise potresa. Najveći problem je što se potresi događaju na dubini (od manje od 1 km do čak nekoliko stotina kmilometara), a vidljive su jedino njegove posljedice na površini. Oštećenja na objektima i promjene u krajoliku u epicentralnom području, te dalje od njega, kao i čovjekov doživljaj, važni su pri određivanju intenziteta odnosno učinaka potresa. Na temelju seizmoloških podataka moguće je procijeniti lokaciju, dubinu i magnitudu potresa, te tip, pomak i položaj rasjeda na kojem je potres nastao. Međutim, ne postoji način na koji bi se mogla procijeniti magnituda ili trenutna situacija kod samog hipocentra jer se isti može nalaziti na raznim dubinama.

 

2. Zašto ne možete procijeniti vrijeme kada će se potres dogoditi, a njegovu jačinu i lokaciju da?

Lokacija potresa vezana je za aktivne rasjede koji su uglavnom poznati, pa je moguće unaprijed otprilike znati gdje se potres može dogoditi. Jačina potresa ovisi o čvrstoći stijena u rasjednoj zoni – jači potresi mogući su samo na mjestima gdje su i stijene čvršće, tj. ondje gdje se može nakupiti velika količina energije bez da se prijevremeno oslobodi. Na osnovi povijesnih i statističkih podataka te poznavanja lokacija rasjeda, moguće je pretpostaviti i potencijalnu jačinu budućeg potresa. Ali, zbog nehomogenosti sredstva i neperiodički dugog "punjenja" i kratkotrajnog "pražnjenja" energije na rasjedima u obliku potresa, nemoguće je točno predvidjeti kad će se idući potres dogoditi.

 

3. Koja je razlika između Omorijeva zakona i Gutenberg-Richterove relacije? Koji od ta dva zakona trenutno vrijedi na području Zagreba i što to znači?

Omorijev zakon daje odnos učestalosti pojavljivanja naknadnih potresa s vremenom i on isključivo vrijedi za naknadne potrese. Gutenberg-Richterova relacija daje odnos između magnitude i ukupnog broja potresa na nekom području tijekom nekog određenog vremena te on vrijedi za pojedinačna područja na Zemlji, ali i kad se Zemlja promatra kao jedna cjelina. Naknadni potresi prate oba ova zakona: s vremenom je sve manje potresa (Omorijev zakon) te je “trend” takav da je uvijek više potresa manje magnitude (Gutenberg-Richterova relacija).

 

4. Čitala sam da ste dobili 20 novih seizmografa i 20 akcelerografa. Hoćete li te instrumente rasporediti po cijeloj zemlji i da li je to dovoljno za Hrvatsku? Ako ne, koliko vam još točno nedostaje opreme da bi imali dovoljno gustu mrežu?

Nakon petrinjskog potresa dobili smo donaciju Vlade RH za 20 kompleta akcelerografa i seizmografa sa sustavom akvizicije podataka. Ovi instrumenti namijenjeni su za brzu reakciju i postavljanje u seizmički aktivno područje. Prva faza postavljanja instrumenata u okolicu Petrinje je završena, još uvijek (pisano 10. veljače 2021.) je u tijeku postavljanje osjetljivijih seizmografa u šire okolno područje. Manji dio instrumenata postavlja se oko Medvednice radi praćenja zagrebačke serije potresa.

Za kvalitetno pokrivanje čitavog teritorija Republike Hrvatske trebali bismo imati oko sto permanentnih seizmoloških postaja. Također je važna i razmjena podataka sa susjednim državama.

 

5. Mogi li potresi biti inducirani ljudskim utjecajem? Kod Bjelovara je nekoliko mjeseci prije zagrebačkog potresa krenula u rad prva geotermalna elektrana. Je li ona možda utjecala na aktivaciju tla?

Određene ljudske aktivnosti poput geotermalnih elektrana, rudarenja, eksploatacije nafte i plina ili izgradnje velikih akumulacijskih jezera uzrokuju tzv. inducirane potrese. Jedan od najjačih induciranih potresa na svijetu dogodio se kod Hidroelektrane Tri klanca u Kini, s branom na rijeci Jangce, blizu koje se 2003. godine dogodio potres magnitude 5.1 (više pročitajte ovdje). U slučaju geotermalnih elektrana većinom se radi o slabim potresima, koji mogu uznemiriti ljude ako se dogode blizu gusto naseljenih područja. Najjači potres povezan s geotermalnim elektranama u središnjoj Europi imao je magnitudu 3.2 (Grünthal, 2013). Prilikom takve proizvodnje električne energije najveći broj potresa dogodi se kada je u postupak uključeno ubrizgavanje tekućine natrag u podzemlje, slično kao i s hidrauličkim frakiranjem. Utjecaj nakupljene elastičke napetosti na području Zagreba daleko je veći nego utjecaj geotermalne elektrane kod Bjelovara. Stoga, gotovo sigurno možemo reći da geotermalna elektrana nije imala nikakvog utjecaja na potres kod Zagreba.

Za industrijska postrojenja gdje postoji mogućnost induciranja potresa ili koji su od posebne važnosti u slučaju jakih potresa uglavnom se radi dodatan monitoring seizmičke aktivnosti. Geofizički odsjek za potrebe Hrvatske elektroprivrede radi studije seizmičke aktivnosti za hidroelektrane Sklope, Peruča i Đale, te Ombla.

 

6. Postoji li baza podataka o rasjedima i pomaka duž njih za područje Hrvatske s prikazom rasjeda i njihovih pomicanja po duljini i dubini te naznakama kada su bili potresi i koliko su trajala naknadna podrhtavanja na temelju povijesnih podataka?

Vrijednosti pomaka po rasjedu mogu se izmjeriti koristeći GPS mjerenja, bilo mreže postaja na površini Zemlje, bilo satelitskih InSAR podataka. Za područje Hrvatske do sada je napravljena analiza InSAR podataka za potres kod Stona i Slanog magnitude 6.0 koji se dogodio 1996. godine (Govorčin i sur., 2020) te preliminarne analize za zagrebački i petrinjski potres. Pomaci na površini koji se dogode prilikom slabijih potresa premali su da bi ih se moglo analizirati na taj način. Možda podaci Hrvatskog pozicijskog sustava (CROPOS) omoguće slične analize i za neke slabije potrese. Povezivanje podataka CROPOS-a sa seizmološkim podacima moglo bi nam dati više informacija o potresima koji se dogode u budućnosti.

Baza podataka o rasjedima postoji, rasjede u hrvatskoj kartirao je Hrvatski geološki institut, a karta rasjeda dostupna je ovdje. Također, podaci o povijesnim potresima nalaze se u Hrvatskom katalogu potresa Geofizičkog odsjeka PMF-a, a lokacije svih potresa do 2015. godine možete vidjeti na ovoj poveznici.

 

7. Je li istina da jaki potresi mogu usporiti rotaciju Zemlje?

Ne. Suprotno tome, neka istraživanja pokazuju da jaki potresi mogu ubrzati rotaciju Zemlje i skratiti duljinu trajanja dana za par milisekundi. Tako male varijacije u rotaciji Zemlje su uobičajene, veći utjecaj od potresa mogu imati promjene u vjetrovima i cirkulaciji morske vode u oceanima. Pročitajte više ovdje.

 

8. Što sve pokazuje seizmogram seizmološke postaje Zagreb koji je dostupan na ovoj poveznici?

Primjer zapisa seizmografa na dan 8. siječnja 2021.

Seizmogram prikazan na navedenoj stranici prikazuje SVE vibracije koje su zabilježene na instrumentu, bile one umjetnog ili prirodnog porijekla. Drugim riječima, vide se sve vibracije, od prolaska vozila u blizini, njihanja stabala i stupova u blizini uslijed vjetra, vibracija zgrade uslijed naleta vjetra, hoda ljudi u blizini instrumenta, udaranja vratima, otvaranja prozora… do zabilježenih bliskih i dalekih potresa. Potrebno je znanje prepoznavanja određenih valnih paketa da bi se moglo reći što je prikazano na slici.

Kolika je skala amplitude?

Kako ovaj prikaz nije namijenjen analizi, nego je isključivo informativnog karaktera, skala je u tzv. countima (prikaz skale nalazi se na desnoj strani). Naši instrumenti koriste 24-bitne digitalizatore, koji daju teoretski ± 8 388 607 countova. Radi se o broju koju digitalizator daje za pojedini pomak i bez poznavanja konstanti instrumenta i samog digitalizatora nije ga moguće preračunati u brzinu.

Kako nastaju (što su zapravo) ove čudne spore anomalije označene plavim?

Kako je slika slabe razlučivosti, teško je sa sigurnošću reći na što se odnose. Najčešće su takvi zapisi znak nagle promjene temperature instrumenta (i njima smeta “propuh” 😊).

Ovo označeno zelenim, jesu li to mali potresi ili pak neka događanja u zgradi, u blizini zgrade, građevinski radovi, što već?

Ponovno, zapis je previše slabe kvalitete, tako da mogu nagađati o čemu se radi. Vjerojatno su nekakvi udari, iz ovakvog zapisa ne vidi se točno od čega.

Ovo označeno ljubičastim vidim da je pozadinski šum, pitam se što ga tu do koje mjere uzrokuje. Tramvaji? Cestovni promet? Hodanje po zgradi gdje se seizmograf nalazi?

Pozadinski šum ne mora biti stvarni šum zbog vibracija, može biti i posljedica električnih smetnji. Činjenica je da je instrument koji daje ovaj zapis u vrlo lošoj poziciji za seizmograf, tj. nalazi se u podrumu na podu “živog” prostora u kojem se radi, vrlo blizu prometnice, a sama zgrada je okružena drvećem. Stoga je određivanje točnog uzroka pojačanja šuma u navedenom dijelu ozbiljan posao.

 

O seizmološkim službama i centrima

1. Po društvenim mrežama često znaju kolati lažne "dojave" o potresima i dezinformacije. Gdje je najbolje potražiti službene podatke o potresima?

Službene podatke o potresima najbolje je tražiti od službenih tijela. Sva izvješća o potresima možete pogledati na našoj službenoj stranici: 

http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresima

Nadalje, slušajte upute Stožera Civilne zaštite i našu vladu. Centar 112 ima kapacitete da primi veći broj poziva.

 

2. Zašto kasnite za EMSC-om i zašto se vaše magnitude razlikuju od onih koje oni objavljuju?

EMSC je Europsko-mediteranski seizmološki centar koji u realnom vremenu prima informacije niza seizmoloških službi u Europi, uključujući i naše, te objavljuje automatske lokacije. Mi za sad nemamo direktne objave automatske analize, sve naše informacije kontrolira i analizira seizmolog. Nas nekolicina radi sav posao kao stotine u većim organizacijama. Automatska lokacija je odlična za brzo informiranje, ali Civilnoj zaštiti dajemo prekontrolirane rezultate da bi znali reagirati na pravi način. Do razlike u magnitudi može doći zbog razlike u podacima koje se koristi (broj seizmoloških postaja, model kojim se računa lokacija i sl.).

 

3. Smijemo li dobiti podatke o potresima koje su zabilježili vaši instrumenti?

Cijenimo želje pojedinaca da sami analiziraju podatke, ali oprezni smo kad se radi o dijeljenju podataka – ponajviše zbog raširenosti pseudoznanosti, velike mogućnosti da se provode nesmislene i/ili pogrešne analize te iznose znanstveno neutemeljeni zaključci koji mogu imati neželjene posljedice. Molimo, ostavite ovaj dio posla stručnjacima.

 

4. Zašto seizmološki zavodi svih okolnih zemalja objavljuju drugačije brojke od vaših službenih?

Do razlike u vrijednostima dolazi zbog drugačijih podataka koje koristimo i zbog različitih definicija magnitude. Mi objavljujemo vrijednosti lokalne magnitude (zvane i magnitude prema Richteru), a Europsko-mediteranski seizmološki centar i ostali svjetski centri objavljuju vrijednosti momentne magnitude, koja se malo razlikuje. Lokacije seizmoloških postaja naše mreže najbolje su raspoređene za lociranje i određivanje magnitude potresa koji se dogode u Hrvatskoj jer ih relativno dobro okružuju. Više o magitudama i načinima na koji se određuju možete saznati u ovom članku.

 

5. Kojim kriterijima se vodite za objavu izvješća o potresima? Pitam jer je vidljivo da kod potresa gotovo iste magnitude za neke objavljujete izvješće, a za neke ne. Zašto ne objavljujete i dubinu potresa kad stavljate izvješće?

Izvješća objavljujemo za potresa magnitude veće ili jednake dva koje ljudi osjete (i kontaktiraju nas putem službenih kanala). Iznimno dajemo obavijesti i za neke slabije potrese (npr. ako se dogodi par slabijih potresa koje osjeti veći broj ljudi - uglavnom se radi o potresima koji su popraćeni zvukom poput grmljavine, tutnjave ili eksplozije). Većina potresa koji se dogode na području Hrvatske su manjih magnituda i ljudi ih ne osjete.

 

6. Zašto nam sve ovo niste ranije rekli?

Seizmolozi se trude, uz svoj redoviti posao, informirati građane na različite načine. Kad god su potresi bili aktualna tema u hrvatskim medijima, seizmolozi su upozoravali i na seizmičku aktivnost na području Zagreba i cijele Hrvatske. Sudjelovali su u brojnim događajima kao što je npr. Festival znanosti, održavali su predavanja u školama, knjižnicama i sl. Mnoge škole dolazile su u organizirani posjet Geofizičkom odsjeku PMF-a gdje ih se upoznavalo sa seizmologijom i seizmičnosti Hrvatske, kao i drugim geofizičkim pojavama i procesima. Uvijek se odazivamo na pozive zainteresiranih. Tu je svakako i Geofizika uživo, jednodnevna manifestacija otvorenih vrata našeg odsjeka i dio Dana i noći na PMF-u, koji se od 2014. godine redovito održava u travnju. Kroz kratka popularna predavanja, demonstracije pokusa, postere i upoznavanjem s ostavštinom Andrije Mohorovičića približavamo tematiku potresa i njihovog djelovanja na društvo. Nažalost, ove godine Dan i noć na PMF-u je odgođen do daljnjeg zbog situacije s epidemijom koronavirusa. Za više informacija pogledajte ovdje. Svakako vas pozivamo da nas posjetite kad se ukaže prva prilika! Treba spomenuti i Facebookovu stranicu Geofizika uživo koja je aktivna kroz cijelu godinu i kojom pokušavamo popularizirati geofizičke teme svima koje to zanima.

 

7. Gdje mogu saznati više?

Preporučujemo sljedeće edukativne internetske stranice
https://www.usgs.gov/faq/natural-hazards
https://www.iris.edu/hq/educational_resources
ili dođite studirati kod nas
http://www.pmf.unizg.hr/geof/studiji

 

Ovaj tekst, kao i niz drugih tekstova i materijala na našim internetskim stranicama, pripremljeni su ponajprije volonterskim radom nas seizmologa i studenata na Geofizičkom odsjeku PMF-a najvećim dijelom nakon pojačanog interesa javnosti za naš rad.