VELEBIT

160. obljetnica rođenja Andrije Mohorovičića        21. travnja - DAN PMF-a

 

Projekt Hrvatske zaklade za znanost

 

 

VELEBIT od vrha do dna - multidisciplinarno istraživanje
s
eizmoloških značajki i tektonike područja Velebita

(VELEBIT)

 

Sažetak projektnog prijedloga

Područje predloženog multidisciplinarnog seizmološkog i seizmotektonskog istraživanja pokriva dio središnjih-sjeverozapadnih vanjskih Dinarida u Hrvatskoj u okolici Velebita, uključujući dio Jadrana između Velebita i Dugog otoka, te Liku u zalaeđu Velebita do granice s Bosnom i Hercegovinom. Ovo područje iskazuje uočljivo manju seizmičnost od susjednih regija prema SZ i JI. Instrumentalno zabilježeni potresi su plitki, slabi do umjereni, vrlo rijetko magnitude veće od M = 5. Kao takvo, ovo područje se smatra manje zanimljivim s obzirom na potresnu opasnost, te do sada nije bilo predmet detaljnih studija seizmičnosti. Nisku razina seizmičke aktivnosti nije moguće uvjerljivo objasniti niti jednim od predloženih tektonskih modela - u skladu s prevladavajućim razumijevanjem dinamike cirkum-jadranske regije, ova zona niske seizmičnosti ne bi uopće trebala postojati!

Ovim projektom želimo provesti seizmološko i tektonsko istraživanje. Ono uključuje i postavljanje guste mreže seizmografa (Velebit-net) čiji bi podaci trebali omogućiti lociranje položaja žarišta te račun mehanizama rasjedanja i za vrlo slabe potrese, analizu funkcija prijemnika, tomografiju pomoću mikroseizmičkog nemira, procjenu atenuacije i anizotropije... Zajedno s detaljnim tektonskim istraživanjima koja će omogućiti izradu lokalnih i regionalnih, kako plitkih tako i dubokih geoloških profila, te rekonstrukciju tektonske evolucije i polja paleo-naprezanja, nadamo se odgovoriti na neka, a približiti se odgovorima na ostala od sljedećih pitanja:

- Je li recentna niska seizmičnosti u okolici Velebita samo privremena, ili je to značajka povezana sa seizmotektonikom toga prostora koja je bitno drugačija nego u susjednim područjima prema SZ i JI? Je li seizmički hazard u tom području potcijenjen?

- Postoji li uopće reversni Velebitski rasjed, koji se gotovo unisono u literaturi navodi kao glavna seizmogena struktura u ovome dijelu vanjskih Dinarida? Ako postoji, gdje se nalazi, kakva su mu geometrijska i kinematička svojstva i je li još uvijek aktivan i potencijalni seizmogeni izvor?

- Koji su rasjedi u području Velebita seizmogeni i kakva su njihova kinematička obilježja?

- Možemo li povezati prividni manjak seizmičnosti s dubokim strukturama, tj. s nepostojanjem subduciranog dijela Jadranske mikroploče na tomografskim prikazima ovog dijela Dinarida, ili je to možda posljedica drugačije kinematičke prošlosti ovog područja u odnosu na sjevero­zapadni i jugoistočni dio vanjskih Dinarida?

- Kakva je uloga litosfernih procesa u širem području Velebita u sveukupnom razvoju Dinarida i kako se oni povezani sa sadašnjim tektonskim procesima?

- Koliko je dubok Mohorovičićev diskontinuitet u tom području, i možemo li unaprijediti znanje o njegovoj topografiji?

- Što nam prostorna razdioba grupnih brzina površinskih valova govori o vertikalnoj razdiobi brzina prostornih valova u kori?

- Razlikuju li se atenuacijska svojstva i/ili anizotropija seizmičkih brzina u području Velebita i u susjednim područjima?

 

Održani radni sastanci

1. lipnja 2015. - Radni (inicijalni) sastanak

18. rujna 2015. - Radni sastanak

22. prosinca 2015. - Radni sastanak

11. svibnja 2016. - Radni sastanak

15. veljače 2017. - Radni sastanak


AKTIVNOSTI NA PROJEKTU

U srijedu 15. veljače 2017. s početkom u 9:15 h održan je na Geofizičkom odsjeku PMF-a peti sastanak radne skupine projekta VELEBIT. Na sastanku su predstavljene aktivnosti koje se su se odvijale u proteklih nekoliko mjeseci i rezultati dosadašnjih istraživanja, te očekivanja u okviru radnog plana za drugu projektnu godinu. Više o samom sadržaju sastanka pročitajte u izvještaju.

Autor: Iva Dasović
Autor: Webmaster GFO

Potres koji se dogodio južno od Senja, kod Sv. Jurja , 20. srpnja 2016. g. u 8 sati i 36 minuta imao je magnitudu M=3.2 po Richteru. Najjače se osjetio u Sv. Juraju i Senju intenzitetom V °MSK ljestvice. U Sv. Juraju su se tresla stakla i manji predmeti,  potres je trajao kratko pa stanovnici nisu stigli bježati, ali su se uplašili. U Senju su sa zida pale slike i ogledalo.

Karta intenziteta potresa Kod Senja, 20. srpnja 2016. g. u 8 sati i 36 minuta (UTC)

Klikom na Kartu vidi se veća Karta intenziteta.

Autor: Webmaster GFO
Autor: Webmaster GFO

Potres koji se dogodio na Maloj Kapeli 8. svibnja 2016. u 1 sat i 45 minuta (UTC) imao je magnitudu 3.6. Najjače se osjetio u Dabru i Gornjim Vrhovinama intenzitetom V-VI. U tim su se selima dogodile manje štete, uske pukotione u žbuci, na lošije građenim starim objektima. Slične je štete uzrokovao i u Ličkim Jesenicama. Kod ovog je potresa došao do izražaja prirast intenziteta zbog mekog tla. Mjesta u okolici Otočca koja se nalaze u polju imala su za stupanj veći intenzitet od bliskih mjesta na obroncima brda.

 

Karta intenziteta potresa na Maloj Kapeli, 8. svibnja 2016. u 1 sat i 45 minuta (UTC).

Klikom na Kartu vidi se veća Karta intenziteta.

Autor: Webmaster GFO

U srijedu 11. svibnja 2016. s početkom u 13 h održan je na Geofizičkom odsjeku PMF-a četvrti sastanak radne skupine projekta VELEBIT. Na sastanku su predstavljene aktivnosti koje se su se odvijale u proteklih nekoliko mjeseci i rezultati dosadašnjih istraživanja, te su raspoređene dužnosti za pripremu godišnjeg izvješća o napretku projekta. Više o samom sadržaju sastanka pročitajte u izvještaju.

Autor: Iva Dasović

U utorak 22. prosinca 2015. s početkom u 10 h na Geofizičkom i Geološkom odsjeku održan je treći sastanak radne skupine projekta VELEBIT. Raspravljalo se o izvršenim aktivnosti i planovima za nastavak rada, te se raspravljalo o postojećim preliminarnim rezultatima istraživanja. O sadržaju samog sastanka može se pročitati u izvještaju.

Autor: Iva Dasović

Voditelj projekta VELEBIT, prof. dr. sc. Marijan Herak  i mr. sc. Ivo Allegretti, rukovoditelj Seizmološke službe, sudjelovali su u znanstvenoj emisiji Treći element na trećem programu HRT-a u kojoj su govorili o tome zašto dolazi do potresa, koliko ih se događa u našoj zemlji i koliko su jaki, kako se određuje epicentar, zašto su neki potresi puno razorniji od drugih, te što sve građani mogu napraviti da bi bili što sigurniji ako žive na trusnim područjima. Razgovarali su i o zagonetkama koje pokušavaju riješiti današnji seizmolozi, poput one zašto nema seizmičke aktivnosti u velebitskom području, a po svemu što znamo trebalo bi je biti. 

Emisiju možete pogledati klikom na poveznicu.

Autor: Webmaster GFO

1. lipnja 2015. je održan prvi radni sastanak suradnika na projektu Velebit. Voditelj projekta, prof. dr. sc. Marijan Herak, održao je kraću prezentaciju kojom je predstavio ciljeve projekta. Dogovorene su inicijalne aktivnosti.

Autor: Webmaster GFO

Repozitorij