Pola godine od zagrebačkog potresa

Dana 22. ožujka 2020. Zagreb i šire zagrebačko područje u 6 sati i 24 minute pogodio je snažan potres magnitude M=5.5 prema Richteru. Preliminarna karta intenziteta prikazana je na slici 1. Intenziteti, čije su vrijednosti na karti označene različitim bojama (legenda), ocijenjeni su po Europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS) - opise šteta za pojedine intenzitete možete očitati iz EMS ljestvice na poveznici: http://media.gfz-potsdam.de/gfz/sec26/resources/documents/PDF/EMS-98_Original_englisch.pdf.

Slika 1: Karta intenziteta zagrebačkog potresa, 22. ožujka 2020. godine u 05:24 (UTC), magnitude 5.5

 

Najveći intenzitet zagrebačkog potresa procijenjen je da iznosi VII (sedam) stupnjeva EMS ljestvice. S obzirom na vrijednost intenziteta (odnosno mjere koja opisuje učinak potresa na objekte na površini te opažanja i doživljaje ljudi), glavni potres zagrebačke serije možemo smatrati vrlo jakim potresom. Vrijednost intenziteta opada s udaljenošću od žarišta potresa, u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske iznosi V stupnjeva EMS ljestvice, a sam potres bio je dovoljno jak da zatrese prozore i vrata u Slavoniji i riječkom području (intenzitet IV stupnja). Za razliku od intenziteta, vrijednost magnitude za pojedini potres svugdje je ista, jer ta veličina ne ovisi o učincima potresa. Više o intenzitetu, magnitudi te vezi između te dvije veličine možete pročitati na ovoj poveznici.

Od 22. ožujka 2020. godine kada se dogodio glavni potres uslijedio je čitav niz brojnih naknadnih potresa. Do danas, 22. rujna u 6:24, locirano je oko 200 potresa magnitude veće ili jednake 1.3 (slika 2).

Slika 2: Stupičasti dijagram i histogram glavnog i naknadnih potresa do 22. rujna 2020.

 

Seizmička aktivnost bila je najviše izražena u prvim danima. Do 14. travnja dogodila su se 146 potresa navedenih magnituda, a nakon tog datuma naknadni potresi događaju se rjeđe i većinom su slabi ili vrlo slabi. Nakon 14. travnja dva potresa bila su magnitude veće ili jednake 3.0, a deset potresa imalo je magnitudu između 2.0 i 3.0.

Napomena: S obzirom da serija naknadnih potresa još uvijek traje, sve ove brojke sklone su promjenama!

Većina epicentara serije naknadnih potresa dogodila se na području grada Zagreba, posebice naseljima Markuševec i Čučerje. Dubine žarišta većinom su procijenjene do najviše 12-20 km. Na slici 3 su različitom veličinom i bojom naznačene magnitude i epicentri glavnog i naknadnih potresa zagrebačke serije potresa.

Slika 3: Epicentri glavnog i naknadnih potresa zagrebačke serije potresa.

 

*Zahvaljujemo dr.sc. Ivici Soviću na terenskom radu prikupljanja makroseizmičkih podataka i izradi karte intenziteta te prof.dr.sc. Marijanu Heraku na analizi naknadnih potresa.

**Tekstove su pripremile: doc.dr.sc. Iva Dasović, dr.sc. Marija Mustać i Helena Latečki

O drugim zanimljivostima iz seizmologije možete pročitati na poveznicama:

1) Analiza naknadnih potresa

2) Magnituda i intenzitet

3) 'Predviđanje' potresa