Magnituda i intenzitet potresa

Ukratko...

Intenzitet potresa: Najranije određivanje jakosti, odnosno veličine, potresa temeljilo se na osnovi učinka koje je potres imao na objekte na površini te opažanja i doživljaja ljudi – to su ljestvice makroseizmičkog intenziteta potresa.

Magnituda potresa: S pojavom prvih seizmografa moglo se precizno odrediti gibanje tla uzrokovano prolaskom seizmičkih valova. To je omogućilo lociranje potresa – određivanje mjesta i vriemena nastanka (izvor, žarište). Pojavila se potreba i za definiranjem objektivnije mjere jakosti potresa koja bi opisivala proces u samom izvoru, odnosno odražavalo energiju oslobođenu u žarištu, neovisno o naseljenosti područja i udaljenosti od epicentra.

Više o intenzitetu i magnitudi potresa pročitajte u nastavku pod Pročitaj više.
Ako Vas zanima više detalja, možete pročitati ovaj tekst, a ako želite izračunati koliko je jedan potres jači od drugoga, pogledajte ovaj pojednostavljeni izračun.

 

Intenzitet potresa

Najranije određivanje jakosti, odnosno veličine, potresa temeljilo se na osnovi učinka koje je potres imao na objekte na površini te opažanja i doživljaja ljudi – to su ljestvice makroseizmičkog intenziteta potresa. Giuseppe Mercalli razradio je 1902. god. Rossi-Forelovu ljestvicu (1883./1884.) koja se koristila dvadesetak godina i tako je nastala Mercallijeva ljestvica intenziteta.

Makroseizmički intenzitet jest skup učinaka/posljedica potresa na površini: ponašanje objekata na površini Zemlje za vrijeme trajanja podrhtavanja tla, moguće promjene u krajoliku ili čovjekov doživljaj. Učinci koji se opažaju ovise o jakosti potresa u izvoru, udaljenosti od žarišta potresa te o lokalnim svojstvima tla, ali i o vrsti građevine, odnosno načina gradnje. Iz karte izoseista (linija jednakog intenziteta) može se odrediti epicentralni intenzitet I0, epicentar potresa i dubina žarišta h.

Postoje različite makroseizmičke ljestvice koje opisuju intenzitet: Mercalli-Cancani-Siebergova (MCS), Modificirana Mercallijeva (MM, u SAD-u), Medvedev-Sponheuer-Karnikova (MSK) i Europska makroseizmička ljestvica (EMS). One su prilagođene područjima za koja su nastajale: npr. karakteristikama uobičajne gradnje objekata (drvene, ciglene, betonske zgrade i sl.), a razlikuju se i po složenosti pri klasifikaciji učinaka. Ljestvice za određivanje makroseizmičkog intenziteta najčešće imaju 12 stupnjeva, a svaki stupanj opisuje tipične učinke potresa te jačine, npr. prvi stupanj jakosti potresa su nezamjetljivi potresi koje bilježe samo seizmografi, dok je dvanaesti stupanj velika katastrofa. Najčešće ljestvice u upotrebi su MCS (jednostavna), MSK (složena) te EMS (vrlo složena, detaljna). Za točnije određivanje intenziteta potresa i posljedica koje je potres ostavio, jako je važno imati povratnu informaciju šire populacije (kako bi se subjektivnost smanjila na najmanju moguću mjeru). U Hrvatskoj se koristi ljestvica MCS za brzu procjenu intenziteta potresa, dok se za detaljno određivanje intenziteta upotrebljava ljestvica MSK ili u novije vrijeme EMS ljestvica.

Karta makroseizmičkog intenziteta, za 8. listopada 1909. godine dogodio se u dolini Kupe, kod Pokupskog, prema Andriji Mohorovičiću. [http://www.gfz.hr/sobe/diskontinuitet.htm]

Problem ove mjere jakosti potresa je i to što se intenzitet ne može procijeniti ako ne postoji opažanje, odnosno opažač, pa za nenaseljena područja ne postoji procjena intenziteta, odnosno intenzitet je nula. Još jedan problem s ovom veličinom predstavlja znatni utjecaj lokalnih efekata na vrijednost intenziteta: iako bi intenzitet potresa trebao biti najveći u samom epicentru te s udaljenosti od njega opadati, to nije uvijek tako. Tlo na kojem je neka građevina sagrađena igrat će značajnu ulogu u uzrokovanju štete – mekana, rastresita tla kao što su riječni ili jezerski sedimenti, posebno u dolinama, mogu pojačati trešnju i uzrokovati veća oštećenja na većoj udaljenosti, a time i veći intenzitet nego što bi bio očekivan na tom mjestu. Također, ljudi koji se nalaze na višim katovima zgrade osjetit će jače trešnju nego oni u prizemlju, kao i oni u mirovanju u odnosu na one koji se kreću (zato se potresi navečer često percipiraju jače nego tijekom dana).

Tablica prikazuje skraćeni opis opažanja prema stupnjevima Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice intenziteta.

Stupanj

Naziv

Kratki opis karakteristika ljestvice MCS

I °

Nezamjetljiv potres

Bilježe ga jedino seizmografi.

II °

Jedva osjetan potres

Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada.

III °

Lagan potres

Tlo podrhtava kao kad ulicom prođe automobil.

IV °

Umjeren potres

Prozorska okna i staklenina zveče kao da je prošao težak teretni automobil.

V °

Prilično jak potres

Njišu se slike na zidu. Samo pojedinci bježe na ulicu.

VI °

Jak potres

Slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću. Ljudi bježe na ulicu.

VII °

Vrlo jak potres

Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju sa krova, kućni zidovi pucaju.

VIII °

Razoran potres

Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca.

IX °

Pustošni potres

Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje.

X °

Uništavajući potres

Većina se kuća ruši do temelja, ruše se mostovi i brane. Izbija podzemna voda.

XI °

Katastrofalan potres

Srušena je velika većina zgrada i drugih građevina. Kidaju se i ruše stijene.

XII °

Veliki katastrofalan potres

Do temelja se ruši sve što je čovjek izgradio. Mijenja se izgled krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera nestaju ili nastaju.

 

Ako osjetite potres, pozivamo vas da ispunite upitnicu na stranicama Seizmološke službe (http://www.gfz.hr/seizmologija/upitnik.php)!

 

Magnituda potresa

S pojavom prvih seizmografa moglo se precizno odrediti gibanje tla uzrokovano prolaskom seizmičkih valova. To je omogućilo lociranje potresa – određivanje mjesta i vriemena nastanka (izvor, žarište). Pojavila se potreba i za definiranjem objektivnije mjere jakosti potresa koja bi opisivala proces u samom izvoru, odnosno odražavalo energiju oslobođenu u žarištu, neovisno o naseljenosti područja i udaljenosti od epicentra.

­Magnituda potresa M je mjera (broj) koja opisuje relativnu veličinu ili količinu oslobođene elastične energije potresa. Temelji se na mjerenju najveće amplitude pomaka seizmičkog vala opažene na nekoj seizmološkoj postaji jer amplituda vala odražava energiju oslobođenu u žarištu. Energija potresa oslobođena u žarištu potresa utroši se na trenje pri samom rasjedanju, odnosno pretvori u toplinu, i na energiju seizmičkih valova. Na temelju zapisa seizmičkih valova možemo odrediti samo energiju oslobođenu u obliku valova.

Magnitudu je u seizmologiju uveo Charles F. Richter 1935. godine, pa se zato vrlo često može čuti naziv Richterova ljestvica ili „magnituda po Richteru“, iako je ispravan naziv lokalna magnituda, ML. Ideja je bila da veliki raspon jakosti potresa opisujemo malim brojevima, npr. između 0 i 10, a kao mjerenu veličinu uzeo je najveću amplitudu vala zapisanu na seizmogramu potresa. Da bi to postigao, magnitudu je računao kao logaritam najveće amplitude te je dodao konstante koje kompenziraju energiju izgubljenu po putu. Definirao ju je za lokalne potrese u području Južne Kalifornije, odnosno za potrese koji su do 600 km udaljeni od epicentra potresa, a kalibrirana je tako da potres magnitude 3.0 na udaljenosti od 100 km uzrokuje pomak na seizmogramu od 1 mm. Budući da je definirana za male epicentralne udaljenosti i za specifični seizmograf, ova magnituda ne opisuje dobro jakost potresa za one jako velike i udaljene, pa su zbog toga definirane magnituda prostornih valova i magnituda površinskih valova. Danas se kao najbolja mjera zapravo koristi momentna magnituda MW koja je razmjerna umnošku površine rasjeda na kojem je došlo do pomaka rasjednih krila i samog pomaka.

Lokalna magnituda računa se pri postupku lociranja potresa, tako da je moguće vrlo brzo odrediti jakost potresa. No ovisi i o kvaliteti i broju korištenih seizmograma, pa je moguća naknadna korekcija magnitude.

Budući da se radi o logaritamskoj funkciji, treba imati na umu da razlika u magnitudi od 1, zapravo znači omjer amplituda pomaka od 10: potres magnitude 5.0 prouzrokovat će valove koji imaju najveću amplitudu 10 puta veću od onog magnitude 4.0, a 100 puta od onog magnitude 3.0. Ako govorimo o energiji za spomenute odnose, radi se oko 30 puta većoj energiji oslobođenoj za magnitudu 5.0 u odnosu na magnitudu 4.0 i oko 1000 puta većoj magnitudi u odnosu na magnitudu 3.0!

 

Odnos magnitude i intenziteta

U pravilu, potres veće magnitude za posljedicu ima i veći intenzitet. No na intenzitet znatno utječu lokalni efekti tla (mekano tlo ili čvrsta stijena) kao i način gradnje te vrsta i starost građevine. Također, važnu ulogu ima i dubina potresa: plići potres donijet će više energije na površinu, time i jaču trešnju, od potresa s dubljim žarištem. Zato se može dogoditi da potres manje magnitude prouzroči veća oštećenja i time ima veći intenzitet odnosno da je potres veće magnitude opisan intenzitetom manjeg stupnja.

Postoje empirijske jednadžbe koje su temeljene na postojećim podatcima o potresima koje nam omogućuju pretvorbu iz jedne veličine u drugu, no one su samo približne zbog svih opisanih svojstava intenziteta. Te jednadžbe se koriste kao gruba procjena.

Dakle magnitudu je moguće pouzdano izračunati samo za potrese za koje postoje zapisi potresa sa seizmografa. Za potrese koji nemaju takav zapis može se pouzdano odrediti samo njegov intenzitet, a magnitudu tek grubo procijeniti na osnovi empirijske jednadžbe. Zato je vrlo nepouzdano i nezahvalno za takve povijesne potrese govoriti o njihovoj magnitudi.

Dugi niz potresa, a time i podataka o intenzitetima (a kasnije i magnituda) važni su za određivanje seizmičkog hazarda (potresne opasnosti) nekog područja. Poznavanje seizmičkog hazarda omogućuje prilagodbu gradnje objekata trusnosti nekog područja kako bi se minimizirale materijalne štete te izbjegle ljudske žrtve.

Ilustracija odnosa količine oslobođene energije u potresu za najjače potrese na Zemlji i neke poznate „nedavne“. Preuzeto iz videa Earthquake: What Does 'Magnitude' Mean? s Youtubeovog kanala VideoFromSpace. [https://www.youtube.com/watch?v=yNN7eDXzlMo]

 

Pripremile Iva Lončar, univ. bacc. geophys. i doc. dr. sc. Iva Dasović

Objavljeno 18. travnja 2020.