Potresi na području južne Turske u blizini granice sa Sirijom, veljača 2023.

 

    Dana 6. veljače 2023. godine u 01:17:35 UTC, područje južne Turske u blizini granice sa Sirijom pogođeno je potresom magnitude 7.8. Devet sati kasnije, u 10:24:49 UTC, dogodio se drugi potres magnitude 7.5.
Prvi potres magnitude 7.8 dogodio se na jugozapadu Istočno-anatolijskog rasjeda (EAF – East Anatolian Fault), dok se drugi potres magnitude 7.5 dogodio 95 km sjeverno od lokacije prvog potresa (slika 1). Lokacije epicentara potresa Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC European-Mediterranean Seismological Centre) preuzete 12. veljače 2023. prikazane su na slici 1, a potresi magnitude veće od 2.5 koji su se dogodili u prva dva dana ubrzano su prikazani u videu na ovoj poveznici.

Slika 1. Karta epicentara potresa na području južne Turske u blizini granice sa Sirijom u razdoblju od 06.02. do 11.02.2023.

 

Seizmotektonska obilježja područja pogođenog ovim potresima
    Neotektonikom područja istočnog Sredozemlja dominira interakcija triju glavnih tektonskih ploča: Afričke, Arapske i Anatolijske ploče (slika 2). Granice i kretanje navedenih tektonskih ploča karakteriziraju dva glavna rasjeda odnosno rasjedne zone: rasjedna zona istočne Anatolije i rasjedna zona Mrtvomorskog rasjeda6. Rasjedna zona istočne Anatolije predstavlja oko 700 km dugačku7 i 20-ak kilometara široku granicu između Arapske i Anatolijske ploče s grubim pružanjem sjeveroistok-jugozapad koju povijesno i recentno karakterizira snažna seizmička aktivnost. Kretanje Arapske tektonske ploče prema sjeveru počelo je u srednjem do gornjem miocenu8 prije 15-ak milijuna godina, a iznosi od 18 do 25 mm/god9 te uzrokuje lijevo lateralno gibanje od 6 do 10 mm/god6 duž Istočno-anatolijske rasjedne zone, koje može imati i nezanemarivu vertikalnu (normalnu ili reversnu) komponentu. 

Preliminarna istraživanja pomaka po rasjedu tijekom potresa magnitude 7.8 pokazuju da je maksimalni pomak Arapske ploče u odnosu na Anatolijsku oko 7 metara po pružanju Istočno-anatolijskog rasjeda1

Slika 2. Afrička i Arapska ploča pomiču se kontinuirano prema sjeveru u odnosu na Euroazijsku ploču. Rezultat takvog pomicanja je istiskivanje anatolijskog bloka prema zapadu (https://www.barrons.com/news/tectonic-plates-in-turkey-01675860310, preuzeto 9.2.2023.).


    Potres magnitude M = 7.8 nastao je kao rezultat rasjeda s pomakom po pružanju (eng. strike-slip) na maloj dubini1. Potres je nastao na vertikalnom rasjedu, pri čemu je došlo do relativnog pomaka jednog rasjednog krila u odnosu na drugo prema sjeveroistoku, odnosno jugozapadu1. Glavni potres magnitude 7.8 aktivirao je rasjed  duljine do ~400 km i širine ~20 km1.
Potres jačine M = 7.5 se dogodio sjeverno od prvog potresa na rasjedu Sürgü-Çardak u blizini Istočno-anatolijskog rasjeda2. Potres je pokrenuo vertikalni lijevi lateralni rasjed koji se protegao u smjeru istok-zapad2.

 Slika 3. Površinska projekcija raspodjele pomaka superponirana na GEBCO_2022 Grid (GEBCO’s gridded bathymetric data set, globalni model  s podacima o elevaciji kopnenog i oceanskog terena). Tanke bijele linije označavaju glavne granice ploča. Lijeva slika se odnosi na potres magnitude 7.8, a desna na potres magnitude 7.5  USGS, https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000jllz/finite-fault, https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000jlqa/finite-fault, preuzeto 9.2.2022.).

 

Povijest potresa Istočno-anatolijske rasjedne zone

    Duž rasjedne zone Istočne Anatolije povijesno su zabilježeni potresi s magnitudom većom od 7.0, kao što je to bio potres magnitude veće od 7.8  29. studenoga 1114., zatim 28. ožujka 1513. potres magnitude veće od 7.4 i 2. ožujka 1893. potres magnitude veće od 7.18. No, iako se radi o vrlo seizmički aktivnom području, tijekom prošlog stoljeća nije bilo zabilježenih potresa magnitude veće od 7.0 te se kao najjači ističe potres 4. prosinca 1905. magnitude 6.87. Prije potresa koji se dogodio 6. veljače 2023., zabilježena su samo tri potresa od 1970.godine magnitude veće od 6 u epicentralnom radijusu od 250 km2.  

Slika 4. Povijesni potresi od 1900. koji su klasificirani kao značajni potresi na temelju niza kriterija (ljudske žrtve, štete i magnitude) (preuzeto sa https://www.nytimes.com/interactive/2023/02/06/world/turkey-earthquake-faultlines.html prema izvorima: NOAA; USGS, 12.02.2023.). Potres koji se 1939. godine dogodio na istočnom dijelu Sjeverno-anatolijskog rasjeda bio je usporediv s glavnim  potresom 6. veljače 2023. M7.8. Od 1900. godine na Sjeverno-anatolijskom rasjedu dogodilo se još sedam potresa magnituda većih od 7.0.

 

Usporedba turskog potresa 6.2.2023 i petrinjskog potresa 29.12.2020.

    Najjači potres koji se dogodio u Turskoj 6. veljače imao je mehanizam vrlo sličan petrinjskom potresu, rasjedna krila gibala su se jedno pokraj drugog. Na temelju podataka u tablici 1 može se izračunati da je uzrokovao 25 puta veću amplitudu pomaka na površini te da se u njemu oslobodilo 125 puta više energije nego u petrinjskom potresu.

Tablica 1. Neke karakteristike turskog potresa magnitude M= 7.84 i petrinjskog potresa magnitude M= 6.43.     

  Petrinjski potres
(29. prosinca 2020.)
Turski potres
(6. veljače 2023.)
Magnituda MW = 6.4 (ML = 6.2) MW = 7.8
Dubina žarišta 8 km 18 km
Vrsta rasjeda rasjed s pomakom po pružanju (strike-slip)

rasjed s pomakom po pružanju (strike-slip)

 

Više o intenzitetu i magnitudi11 potresa možete pročitati ovdje, a kako izračunati koliko je jedan potres jači od drugoga, pogledajte objašnjenje i pojednostavljeni izračun12 na našim stranicama.

Ako imamo dva potresa, jedan magnitude M1, a drugi magnitude M2
   *1) Omjer amplituda zapisa potresa je:




    **2) Omjer oslobođene energije dva potresa, jedan magnitude M1, a drugi magnitude M2

 

- - - - - - - - - - - - - - - - - - -

                      Pripremili suradnici na projektu :     

Anamarija Tremljan, mag.ing.geol,
Marko Kapelj, mag.ing.geol.
Viktorija Milec, mag.educ.phys.
mr.sc. Ines Ivančić
dr.sc. Marija Mustać Brčić

Literatura:

Slike :

preuzeto 9.2.2022

preuzeto  12.2.2022

Tekst

  1. https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000jllz/executive 
  2. https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000jlqa/executive
  3. https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/potresi_kod_petrinje?@=1na56#news_118053
  4.  European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) https://www.emsc-csem.org.
  5. United States Geological Survey (USGS) https://www.usgs.gov/news/featured-story/magnitude-78-earthquake-nurdagi-turkey
  6. Bulut, F., Bohnhoff, M., Eken, T., Janssen, C., Kılıç, T., and Dresen, G. (2012), The East Anatolian Fault Zone: Seismotectonic setting and spatiotemporal characteristics of seismicity based on precise earthquake locations, J. Geophys. Res., 117, B07304, doi:10.1029/2011JB008966
  7. Sezim Ezgi Güvercin, Hayrullah Karabulut, A Özgün Konca, Uğur Doğan, Semih Ergintav, Active seismotectonics of the East Anatolian Fault, Geophysical Journal International, Volume 230, Issue 1, July 2022, Pages 50–69, https://doi.org/10.1093/gji/ggac045
  8. Xu, J., C. Liu, and X. Xiong  Source Process of the 24 January 2020 Mw 6.7 East Anatolian Fault Zone, Turkey, Earthquake, Seismol. Res. Lett. 2020, 91, 3120–3128, doi: 10.1785/ 0220200124. 
  9. H. Yılmaz, Hüseyin & Över, Semir & Ozden, Suha. (2006). Kinematics of the East Anatolian Fault Zone between Turkoglu (Kahramanmaras) and Celikhan (Adiyama), eastern Turkey. Earth Planets Space. 58. 1463-1473. 10.1186/BF0335264
  10. https://earthquake.usgs.gov/education/calculator.php
  11. https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020/pola_godine_od_potresa/magnituda_i_intenziteti
  12. www.pmf.unizg.hr/_download/repository/Usporedba_jakosti_potresa%5B1%5D.pdf