Uloga gena cirkadijanog ritma u razvoju klasičnog Hodgkinovog limfoma

CHLOCK

Akronim: CHLOCK

Voditelj: Petra Korać

Suradnici: prof. dr. sc. Slavko Gašparov, izv. prof. dr. sc. Snježana Dotlić, nasl. izv. prof. dr. sc. Snježana Židovec Lepej, dr. sc. Valerija Begić i Suzana Hančić, univ. mag. med. lab. diag.

Trajanje: 20. 12. 2025. – 19. 12. 2028.

Status: U tijeku

Vrijednost: 198.950,00 EUR

Znanstveno područje i polje: Prirodne znanosti, Biomedicina i zdravstvo / Biologija, Temeljne medicinske znanosti

Ustanova: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Ključne riječi: cirkadijani ritam, transkriptomika, klasični Hodgkinov limfom, uzorci pacijenata, stanične linije

Sažetak

Cirkadijani sustav sastoji se od centralnog sata u suprahijazmatskoj jezgri hipotalamusa i perifernih satova u gotovo svakoj stanici u tijelu. Sustav molekularnih satova usklađuje fiziologiju organizma s izmjenom dana i noći.

Osnovne komponente cirkadijanih satova su proteini CLOCK, BMAL1, PER i CRY koji čine transkripcijsko-translacijsku petlju kojom reguliraju vlastitu aktivnost, ali i aktivnost mnoštva drugih gena na koje djeluju kao transkripcijski faktori, represori ili modulatori kromatina.

Iako se promjene cirkadijanih gena povezuju s razvojem limfoma, još uvijek nije poznata njihova točna uloga ni potencijal u prevenciji i liječenju ove skupine bolesti. Cilj ovog projekta je istražiti ulogu gena cirkadijanog ritma u razvoju klasičnog Hodgkinovog limfoma (HL), i to utvrđivanjem specifičnih promjena u staničnom transkriptomu koje uzrokuju aberacije tih gena te definiranjem narušenih signalnih putova u tumorskim stanicama.

Hodgkinov limfom biološki je raznolika skupina limfoidnih tumora slične morfologije i imunofenotipa koja čini 1 % svih de novo neoplazmi svjetske populacije te je jedna od najčešćih malignih bolesti među mlađom odraslom populacijom (20–40 godina).

Kako bi se dobili reprezentativni podaci o promjenama u tumorskim stanicama HL-a, projekt se sastoji od dva dijela: primjene inovativne metode prostorne transkriptomike na uzorcima pacijenata, koja omogućava analizu u visokospecifičnom tumorskom tkivu HL-a gdje su tumorske stanice raspršene među brojnim stanicama upalnog infiltrata, te manipulacije ekspresije cirkadijanih gena u staničnim linijama HL-a kako bi se detaljno i precizno utvrdile promjene koje su posljedica aberantne ekspresije tih gena.

Projektni tim obuhvaća stručnjake iz četiriju institucija, iz područja molekularne biologije, patologije, medicinske genetike i transkriptomike. Očekuje se da će rezultati pridonijeti temeljnom razumijevanju utjecaja cirkadijanog ritma na razvoj malignih bolesti, što bi posljedično moglo imati i javnozdravstveni značaj.