Znanstveno obrazovanje

Znanstveno obrazovanje – prema suvremenom obrazovanju za zanimanja i građane 21. stoljeća

Doc. dr. sc. Dalibor Paar
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Poster: Obrazovanje 21. stoljeća: znanstveno obrazovanje počinje u vrtiću

Suvremeni obrazovni sustavi nisu bazirani na visoko razrađenim kurikulima i nastavnim materijalima već na odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima – stručnjacima su nositelji odgojno-obrazovnog procesa. Iskustva najboljih  svjetskih obrazovnih sustava imaju vrlo jasnu recepturu uspjeha – ulaganje u njihovo vrhunsko obrazovanje, motiviranje da budu što kreativniji i u konačnici da sami uvode suvremene metode i ideje uz odgovarajuću formalnu i materijalnu podršku. 

Ono što je ključno, da svi sudionici hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava trebaju biti svjesni da obrazovanje u svijetu u ovom trenutku prolazi kroz brze i temeljne promjene (neusporedivo veće od onih o kojima se priča u raspravama o hrvatskom kurikulu) i počinje se sve više udaljavati od obrazovnih sustava 20. stoljeća. Sama činjenica da mnoga zanimanja nestaju, a javljaju se brojna nova govori da su promjene nužne i hitne. Fokusiranost obrazovanja od rane dobi (temeljene na novim spoznajama o razvoju mozga) na znanstveno obrazovanje (STEM odnosno STEAM) postaje ključno za razvoj suvremenog društva. Jedna od temeljnih promjena u odnosu na 20. stoljeće je da se smanjuje uloga sustava evaluacije u obrazovnom procesu, a novi koncepti bazirani na motivaciji i inspiraciji, stjecanju praktičnih vještina i znanja postaju sve značajniji. Pri tome se u obzir uzimaju i povezuju svi oblici obrazovanja (formalno, neformalno i informalno), sudionici obrazovnog procesa postaju osim nastavnika, roditelji i stručnjaci koji izvana donose znanstvene i tehnološke sadržaje u učionicu. Sve značajniju ulogu pored istraživački orijentirane nastave ima izvanučionička nastava koja se odvija u parku pored vrtića ili škole, u muzejima, edukativnim centrima, ali i istraživačkim laboratorijima.

Razvojem tehnologija 21. stoljeća cijena nastavne opreme, literature i drugih resursa pada u drugi plan i ne zahtijeva veliki postotak u ukupnom budžetu. S druge strane raste cijena nastavničkog znanja i ekspertize u implementaciji novih sadržaja i tehnika. U tom kontekstu značaj i cijena profesionalaca u odgojno-obrazovnom sustavu će rasti, proporcionalno vještinama i znanjima kojima ovladaju, ali i povećanjem njihove važnosti za razvoj i opstanak društva. 

Uvođenje suvremenih znanstvenih sadržaja i tehnologija u nastavu podrazumijeva pomoć stručnjaka za pojedina područja koji nastavniku trebaju prirediti sadržaje za odgovarajuću razinu, praćene materijalima i edukacijom. Pri tome se ne treba striktno držati institucionalnih okvira već pomoć stručnjaka na razini Hrvatske i EU prihvatiti kroz sve dostupne kanale. Uloga Agencije za odgoj i obrazovanje treba biti u poticanju raznovrsnih znanstvenih (STEAM) edukativnih programa, ali i poticanje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa u sudjelovanju u svim dostupnim europskim sustavima edukacije, bilo fizički, bilo putem učenja na daljinu koje se sve više implementira u praksi. Po uzoru na napredne obrazovne sustave treba poticati kreativnost i inventivnost nastavnika i olakšati administrativne okvire odvijanja obrazovnog procesa.