Pristupačnost
Workshop POLYP BioInfoW: Ocean4Biotech
Organisms Repository - From habitat through species identification to natural product discovery
Prof. dr.sc. Zrinka Ljubešić i poslijedoktorandica dr.sc. Maja Mucko sudjelovale su na dvodnevnoj radionici COST akcije CA 18238 „Ocean4Biotech“ tijekom 17. i 18. siječnja 2024. u prostorima Hotela Holiday te Univerziteta Sarajevo, Prirodno-matematičkog fakulteta, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
Tijekom prvog dana radionice prof.dr.sc. Zrinka Ljubešić održala je pozvano predavanje pod naslovom „Representative sampling for biodiscovery: sampling design and methodology“, dok je dr.sc. Maja Mucko održala pozvano predavanje pod naslovom „Introduction to bioinformatics: from experimental design to pretty plots“.
Tijekom drugog dana radionice dr.sc. Maja Mucko je vodila praktičnu radionicu za studente i članove COST akcije u prostorijama računalnog praktikuma Matematičkog odsjeka PMF-a u Sarajevu. Za potrebe praktične radionice korišteni su podaci projekata ISLAND IP-2020-02-9524 te AmphiAdriPlant UIP-2017-05-2882 na kojima dr.sc. Maja Mucko radi kao suradnik, a radionicu je podržao i Sveučilišni računski centar „SRCE“ koji je omogućio virtualni server i module za rad bioinformatičkih analiza.
Više informacija pročitajte na poveznici.
Predavanje u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik 22.11.2023.
Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku organiziraju radionicu na temu „Recentna istraživanja planktona u Jadranu“. Predstavljen je rad znanstveno-istraživačkih projekata koji se trenutno provode u Jadranu: projekt ISLAND (prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu), te projekti DIVMAD (dr. sc. Mirna Batistić) i SPATEGEN (dr. sc. Rade Garić) sa Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Preliminarni rezultati projekta ISLAND prezentirani su na predavanju pod naslovom „Primarna proizvodnja u Jadranskom moru“ doktorandice Antonije Matek. Rezultati ostalih projekata su također predstavljeni, nakon čega je slijedila diskusija o izazovima sa kojima se susreće znanstvena zajednica tijekom istraživanja mora, a poseban naglasak stavljen je na važnost suradnje između institucija koje se aktivno bave istraživanjem planktona na Jadranu i Mediteranu.
Projektni sastanak na Geofizičkom Odsjeku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, 25.10.2023.
Projektni sastanak i predavanje na Geofizičkom odsjeku PMF -a
Projektni sastanak održan 25.10.2023. je organizirala prof.dr.sc. Zrinka Ljubešić na Geofizičkom Odsjeku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), Sveučilišta u Zagrebu te su sudjelovali projekti suradnici sa PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu, te sa Sveučilišta Santa Cruz, Kalifornija. Predstavljene su sve projektne aktivnosti te su zadani ciljevi za budući rad. Doktorandica je predstavila preliminarne rezultate analiza svjetlosti, te je provedena rasprava rezultata, predložene su nove smjernice za daljnji rad.
Prije sastanka rezultati projekta i suradnje s kolegama s University of Sanata Cruz prezentirani su na geofizičkom seminaru gdje je Jasen Jacobsen održao predavanje pod naslovom: „Baroclinic Drivers of Marine Productivity Compared in Two Case Studies: Internal Tides and Island Trapped Waves“
Više informacija na: https://www.pmf.unizg.hr/geof?@=1nr8v#news_33612
Opremanje laboratorija aparaturom za molekularna istraživanja
Nabavili smo novu opremu i time opremili naš Laboratorij za algologiju i za istraživanja okolišne DNA. Već više od 10 godina radimo intenzivno i tu vrstu istraživanja, ali kao gosti u laboratorijama naših kolega na Biološkom odsjeku PMF-a i na Institutu Ruđer Bošković. Do sada smo objavili oko 50tak radova i pod našim mentorstvom je obranjeno četiri doktorata u kojima smo naša klasična taksonomska istraživanja proširili i na genetiku s preko 15 novoopisanih vrsta za znanost i osnovali Hrvatsku nacionalnu zbirku dijatomeja.
Iako trenutno nismo u našim prostorima (dok se ne vratimo nakon obnove od potresa), imamo svoj Laboratorij za algologiju i istraživanje okolišne DNA!
Veliko hvala kolegama čiji smo bili gosti do sada i rado ćemo uzvratiti uslugu!
Do povratka na Rooseveltov trg, možete nas naći na Horvatovcu 🙂
Microgrant Meet-Up
Dr. sc. Maja Mucko dobitnica mikrogranta Physalia Courses u suradnji sa The eDNA Collaborative održala je kratko usmeno priopćenje na Microgrant Meet-Up 13. rujna 2023.
Sastanak na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu
6. i 7. rujna 2023. godine održan je sastanaka u organizaciji doc. dr. sc. Žarka Kovača na kojemu su sudjelovali projektni suradnici projekta ISLAND i kolege sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split, University of Santa Cruz California i Sveučilišta u Rijeci. Prezentirane su sve dosadašnje projektne aktivnosti, doktorandica je prezentira temu doktorata te smo imali izvrsnu raspravu i dogovor oko danjeg rada i suradnje.
TEREN 2023.
2. – 23. srpnja 2023.
Rad na postajama S1 (Struga) i S0 (pozicija eksperimenta i ADCP-a)
uzorkovanje tijekom dva fenomena ITW-a
snimljeno 85 profila vodenog stupca
napravljena tri eksperimenta in situ inkubacije (mjerenje primarne produkcije)
uz eksperimente sakupljeni uzorci za analizu klorofila, hranjivih soli i mrežni uzorci fitoplanktona
u vrijeme prelaska satelita Sentinel napravljena radiometrijska mjerenja (SVC)
in situ mjerenja otopljenih plinova u moru (PIGI sistem)
mjerenja hiperspektralnih svjetlosnih svojstava mora s instrumentom hyperpro
mjerenja s senzorima za PAR
Otok Lastovo i budućnost oceanografije – testiranje novih tehnologija
(senzori i samo-plutajuće platforme)
Naša Zemlja, zvana i plavi planet, pokrivena je 71% oceanima, te od toga otvoreni oceani prekrivaju 66% površine.
Prosječna je dubina oceana 3 700 m, dok je najveća zabilježena dubina 11 000 m, što predstavlja veliko, no teško pristupačno prostranstvo.Stoga, izazovi terenskih istraživanja u oceanografiji su uvijek bili brojni. Unatoč velikim istraživačkim naporima, 20. stoljeće je često bilo okarakterizirano kao stoljeće podistraženosti oceana (eng. undersample oceans) budući da su mjerenja bila točkasta i sporadična, te vezana prvenstveno uz istraživačke brodove. Upravo je i to jedan od razloga zašto je UN upravo ovo desetljeće proglasio desetljećem Oceana „The Ocean decade - The science we need for the ocean we want“ kako bi se unaprijedilo znanje o morima i oceanima jer u poznavanju tog prostranstva je ključ pravednog i održivog planeta.
Napredak tehnologije omogućio je razvoj i primjenu raznih plutajućih objekta kao podrška mjerenjima s brodova, poput stacionarnih mjerenja pomoću usidrenih plutača i mjerenja velike prostorne pokrovnosti primjenom slobodno plutajućih Argo plutača, bespilotnih ronilica poput glider-a ili satelitskih mjerenja koja mogu dati vrlo velike količine korisnih podataka zbog kontinuiranih mjerenja visoke prostorne i vremenske rezolucije. Kao dobar primjer ističe se NASA koja je iskoristila visokorazvijenu tehnologiju za istraživanj svemira u svrhu istraživanja mora i oceana. Projekt PACE provodi razvoj hiperspektralnog satelita, čije je lansiranje predviđeno 2024. godine, te objedinjuje preko 20 godina sustavnog rada u satelitskoj oceanografiji i proučavanju globalnih bioloških procesa na tri razine: u oceanima, aerosolu i atmosferi.
Slika 1. Kolonija stanica dijatomeja, važne sastavnice fitoplanktonske zajednice
Oko 9% oceana se nalazi iznad kontinentalne podine (odnosno do dubine od 200 m)- područje zaslužno za neproporcionalnu veću količinu neto primarne proizvodnje NPP (eng. net primary production (NPP)) - oko 20%. NPP je proces u kojem fotosinteski organizmi koristeći sunčevu svjetlost, ugljični dioksid i vodu proizvode organsku tvar za svoj rast i razvoj, ali i za prehranu oceana. Te organizme nazivamo fitoplankton – sitni mikroskopski organizmi raspršeni u vodenom stupacu (Slika 1). Zagrijavanje oceana je posljedica klimatskih promjena i uzrok jačeg raslojavanja (stratifikacije) oceana, kojeg prati slabije miješanje vodenog stupca i stoga smanjen donos hranjivih tvari u osvijetljeni eutrofni sloj. Imajući to na umu, ključno je razumijevanje mehanizma opskrbe fotičke zone hranjivim tvarima, te prepoznavanje područja tzv. „vrućih točaka“ gdje dolazi do povećane NPP, poput područja podvodnih pragova, zona uzdizanja ili zona miješanja voda različitih gustoća. Posebna kategorija takvih područja su ona pod utjecajem internih valova vezanih uz otok (eng. island-trapped waves (ITW)) koji su poseban tip valova vezanih uz obalu (eng. coastal-trapped waves (CTW)). Jedinstvena mjesta na svijetu na kojima je otkrivena pojava rijetkog ITW fenomena su Bermuda, Havaji, te Gotland u Baltičkom moru, a nedavno zabilježen je i oko otoka Lastova na Jadranu.
Potencijal fenomena ITW da podržava povećanu NPP je prepoznat u četiri važna aspekta:
- prijenos hranjivih tvari u osvijetljenu eufotičku zonu oceana
- uzdizanje vodene mase bogate hranjivim tvarima na površinu u plića obalna područja
- koncentriranje i agregiranje fitoplanktona na ili ispod vodenih masa čija su strujanja horizontalna u odnosu na obalu
- prijenosu fitoplanktona iz dubljih slojeva na površinu čime se potencijalno povećava njihova izloženost svjetlosti i provođenje fotosinteze
Osiromašenost hranjivim tvarima dodatno je izražena za vrijeme ljetnih mjeseci i visokih temperatura kada je vodeni stupac izrazito uslojen (stratificiran) – gornji sloj je zagrijan uslijed visokih (ponekad ekstremnih) temperatura ljeti (20-24°C), a donji sloj ostaje hladniji (15-18°C). Slojevitost vodenog stupca smanjuje donos hranjivih tvari u osvjetljeni gornji sloj gdje se nalazi fitoplankton- primarni proizvođač koji hrani sekundarne proizvođače, te dalje prenosi energiju hranidbenom mrežom. Fitoplankton i njegove fluktuacije uvjetuju promjene na svim razinama te utječu na sve, od najmanjih do najvećih organizama u moru, a posebice na vrste koje su komercijalno iskorištavaju. Ovdje se posebno ističe riba za koju je očekivati da je brojnija ako na raspolaganju ima više hrane, posebice u morskim zaštićenim područjima koja imaju funkciju utočišta za mnoge vrste. Takav odgovor prirode na povoljnije uvjete u okolišu ima i pozitivan utjecaj na nas ljude, s obzirom na to da takve pojave podržavaju i zdravi mediteranski tip prehrane s velikom količinom ribe koja bi se trebala nalaziti na našim tanjurima barem dva puta tjedno.
Jadransko more je sezonski stratificirano more i izrazito oligotrofno (siromašno hranjivim tvarima). Unatoč tome, svjedočimo oazama bioraznolikosti poput Lastovskog otočja kojeg čini 46 otoka, otočića i hridi, koje je 2006. godine proglašeno parkom prirode upravo zbog svog prirodnog bogatstva, posebnosti i velike bioraznolikosti morskog ekosustava. Stratifikacija u Jadranskom moru prisutna je ljeti i u ranu jesen, no promatrajući na globalnoj razini, znanost bilježi porast stratifikacije u morskim ekosustavima uslijed klimatskih promjena, što posljedično osiromašuje naše oceane i mora. Imajući sve dosadašnje spoznaje i znanstvena pitanja u vidu, 2020. godine oformila se međunarodna istraživačka grupa i odobren je projekt ISLAND (IP-2020-02-952-Utjecaj valova vezanih uz otok na primarnu produkciju) financiran fondom Hrvatske zaklade za znanost. ISLAND projekt započinje 2021. godine sa radom u svrhu povezivanja fizikalnih i bioloških procesa u izučavanju utjecaja rijetkog oceanografskog fenomena na procese primarne proizvodnje oko otoka Lastova (Slika 2). Međunarodni znanstveni tim provodi dva velika eksperimenta na otoku Lastovu tijekom 2021. i 2022. godine koja uključuju mjerenja koncentracija hranjivih tvari, kisika, intenziteta svjetlosti, temperature, saliniteta te određivanje vrsta i brojnosti predstavnika mikro svijeta koji podržavaju hranidbenu mrežu (fitoplankton, zooplankton i bakterije).
Slika 2. Istraživačka postaja na otoku Lastovo i CTD sonda spremna za profiliranje kroz vodeni stupac
ITW fenomen ima izrazitu vremensku i prostornu dinamiku, a istraživanje njegove biološke funkcije istaknulo je problem koji već dugi niz godina prati oceanografska istraživanja. Analiza uzoraka koji su uzeti na različitim dubinama je potrebna i informativna, no točkasta (diskretna) u vremenu i prostoru. Stoga, potrebna su dodatna uzorkovanja koja mogu proizvesti kontinuiranu skalu na kojoj se vide promjene koje se događaju vrlo brzo u vremenu i prostoru. U tu svrhu, potrebna je primjena moderne tehnologije koje su razvijene u oceanografiji- senzori i samo-plutajuće platforme. In situ (na mjestu) mjerenja pomoću senzora omogućuju kontinuirano mjerenje u vremenu i olakšavaju uočavanje ekstremnih vrijednosti i promjena na finoj skali (u gustim vremenskim intervalima od nekoliko minuta do nekoliko sati).
Na strmce obale otoka Lastova na određenim dubinama ronioci su postavljali senzore koji mjere razne parametre važne za povezivanje fizike i biologije (Slika 3) - salinitet, temperaturu, intenzitet svjetlosti, fotosintetski aktivno zračenje (eng. photosynthetically active radiation (PAR)), pH, koncentraciju klorofila a, i hranjivih tvari. Vjerojatno možete pretpostaviti očekivani slijed događaja? Senzor se uključi, kalibrira, ronilac ga postavi na dogovorenu dubinu i na kraju eksperimenta ga pronađe, izvadi podatke koji se analiziraju i dalje znanstvenici izvode zaključke. Međutim, proces nije uvijek tako jednostavan. More iznova pokazuje svoju nepredvidivost, a znanstveni tim sposobnost za prilagodbom na novu situaciju. U našem slučaju, senzori za kisik, pH i PAR nisu bili ispravni, dok drugi senzori (primjerice za svjetlost i temperaturu) nisu uopće pronađeni. Uzrok je nepoznat, no postoji mogućnost da turisti uoče zanimljiv instrument dok rekreativno promatraju podmorje, otkinu ga sa strmca, te naposljetku bace ili uzmu sa sobom kao „suvenir s ljetovanja“ često ne imajući ideju koliko je jedna takva mala naprava važna karika u lancu slijedivosti ovakvog kompleksnog istraživanja. Posljedica je gubitak vrijednih podataka pa se dalje radi sa onime što preostaje uz dodatna ograničenja, više ekstrapolacija i pretpostavki. Dodatno, tehnički neispravni senzori trebaju se optimizirati tako da ubuduće imamo manje grešaka u radu. Pozitivno gledano, ostali senzori su radili i omogućili prikaz fizikalno-kemijskih čimbenika na finoj skali koji se može zatim usporediti sa uzorcima planktonske zajednice koji su se prikupljali i do četiri puta dnevno.
Slika 3. Postavljanje senzora na strmce Lastova u lipnju 2022.
Period eksperimenata projekta ISLAND obilježilo je i isprobavanje in situ platformi koje omogućuju kontinuirano prikupljanje podataka cijelog ili dijela vodenog stupca (mjerenje gore navedenih parametara kroz vodeni stupac u određenom vremenu – „profiliranje“). Jedna od često korištenih platformi za profiliranje svjetskih oceana je Wirewalker (WW)- plutajuća platforma koja se sastoji od tri glavna dijela: površinske plutače na površini, sustava senzora mobilno povezan na žicu (wire), te uteg na morskom dnu. Ovaj sustav čiji naziv doslovno opisuje kako sustava senzora „hoda po žici“ (Wirewalker) od površinske plutače do utega na dnu duž žice je inače vrlo velik u svrhu istraživanja oceana (Slika 4B i 4B), no Jadransko more je uvučeno poluzatvoreno more koje je puno pliće, manje površine i stoga zahtjeva prilagodbu platforme.
Slika 4A i 4B. Wirewalker (WW) plutajuća platforma za istraživanje oceana tijekom istraživačke ekspedicije „Sea2Space“ na znanstveno istraživačkom brodu Falkor, sjeverni Pacifik
U tu svrhu, na Sveučilištu u Rhode Island-u, SAD izrađen je prototip manjeg WW (Slika 5) pomoću 3D printera. Prototip je testiran za vrijeme zadnjeg eksperimenta u srpnju 2022. godine uz kombinaciju znanja i iskustava različitih profila stručnjaka iz znanstvenog tima. Sustav je uspješno optimiziran i testiran, te ove pozitivne rezultate možemo smatrati prvim koracima prema konkretnoj primjeni u budućnosti. Postoji izniman potencijal izrade novog modela WW na temelju prototipa testiranog kod otoka Lastova koji bi se koristio u svrhu istraživanja manjih morskih ekosustava kao što je naš Jadran.
Slika 5. Testiranje prototipa manje Wirewalker (WW) plutajuće platforme za primjenu u plićim morima kao što je Jadran u Skivenoj Luci, Lastovo, srpanj 2022.
Zahvaljujući radu sa senzorima i plutajućim platformama na terenu, imamo vrijedne podatke, ali i više saznanja o učinkovitom korištenju modernih tehnologija u znanstvenom istraživanju. Uz naporan rad, upornost i marljivost slažu se dijelovi ove kompleksne interdisciplinarne slagalice u jednu uspješnu zajedničku priču. Za sva nova saznanja o ovoj temi i rezultate naših eksperimenata, pratite naš napredak putem Facebook stranice Project ISLAND i službene stranice ISLAND projekta.
Pozvano predavanje
U petak 3. ožujka 2023. izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić održala je pozvano predavanje u sklopu Fakultetskog seminara Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu - na kojemu je predstavila projekt "Utjecaj valova vezanih uz otok na primarnu produkciju - ISLAND".
https://www.pmfst.unist.hr/64-fakultetski-seminar-prirodoslovno-matematickog-fakulteta-fizika-okolisa/
Projektna radionica “Biološko-fizikalni procesi u Jadranskom moru – prezentacija projekata HRZZ-a ”
7. i 8. veljače 2023. u organizaciji pet projekta financiranih od Hrvatske zaklade za znanost održala se projektna radionica “Biološko-fizikalni procesi u Jadranskom moru – prezentacija projekata HRZZ-a ” (Bio-physical Interactions in the Adriatic Sea – presentation of ongoing CSF projects) na kojoj je predstavljeno pet tekućih, te jedan zaprimljeni projket. Projekti obuhvaćaju istraživanja procesa tonjenja i uzdizanja morske vode u srednjem Jadranu (voditelj akademik Mirko Orlić, PMF, Sveučilište u Zagrebu), dnevne vertikalne migracije zooplanktona u južnom Jadranu (voditeljica dr. sc. Mirna Batistić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), genetsku raznolikost zooplanktona u Jadranu (dr. sc. Rade Garić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), molekularni život fitoplanktona (dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, CIM Rovinj Institut Ruđer Bošković), oceanografski fenomen valova vezanih uz otok i njegov utjecaj na biološku produkciju (izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, PMF Sveučilište u Zagrebu i osjetljivost primarne proizvodnje uslijed klimatskih promjena (doc dr. sc, žarko Kovač, PMF Sveučilište u Splitu).
Održan je okrugli stol na teme Promjene u ekosustavu Jadranskog mora i Izazovi terenskih istraživanja - optimizacija metodologije, te je održano 9 pozvanih predavanja. Na radionici je sudjelovalo 50 znanstvenika sa Geofizičkog i Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale iz Trsta, Društvo istraživača mora - 20000 milja, CIM Rovinj Instituta Ruđer Bošković, Fakultet za Fiziku, Sveučilišta u Rijeci i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
TEREN III 2022.
Sudjelovanje na simpoziju: 10. ANATOMIJA OTOKA KLIMATSKE PROMJENE I OKOLIŠNE BUDUĆNOSTI OTOKA
Lastovo 26. -28. rujna 2022.
Terenski rad na postaji Struga, Maslovnjak i Prižba
Zamjena temperaturnih logera
Fotografiranje bentosa
Vađenje ADCP
TEREN II 2022.
8. – 27. srpnja 2022.
Rad na postaji Struga
uzorkovanje tijekom dva fenomena ITW-a
snimljeno 69 profila vodenog stupca
sakupljeno 177 uzorka morske vode za analizu fitoplanktona, bakterija, hranjivih soli i klorofila a
sakupljeno 88 mrežnih uzorka zooplanktona
sakupljeni uzorci mora za NGS analizu tijekom, poslije i prije generiranja fenomena ITW-a
sakupljeni uzorci za analizu prehrane dominantnih vrsta zooplanktona
testiran Wire Walker
mjerenja s senzorima za PAR, nitrate i kisik
SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNOM KONGRESU
13. – 18. lipanj 2022. sudjelovanje na međunarodnom kongresu „18th Islands of the World conference ISLANDS: NATURE AND CULTURE“ u Zadru s usmenom prezentacijom:
Z. Ljubešić, H. Mihanović, M. Orlić, D. Viličić, H. Čižmek, B. Čolić, D. Lučić, R. Garić: Observing Island-Trapped Waves Around Lastovo Island, Adriatic Sea
https://conference.unizd.hr/isisaislands/wp-content/uploads/sites/34/2022/06/Book-of-Abstracts-ISISA-Zadar-2022.pdf
Prezentacija: Ljubešić ISISA
TEREN I 2022.
5. – 12. lipnja 2022.
Rad na postaji Struga, Maslovnjak i Prižba
Zamjena temperaturnih logera
Mjerenja in situ primarne produkcije
Fotografiranje bentosa
Postavljanje ADCP
9 izmjerenih profila vodenog stupca
14. - 18. veljače 2022. sudjelovanje na on line radionici „Ocean Carbon from Space 2022“ (https://oceancarbonfromspace2022.esa.int/agenda/) s posterskom prezentacijom:
Z. Ljubešić , Ž. Kovač, M., Orlić, H. Mihanović , D. Lučić , H. Čižmek , B. Čolić, D. Viličić „Island trapped waves (ITWs) as a driver of primary production at Lastovo island (Adriatic Sea)“
Prezentacija: Ljubešić ESA
Projektni sastanak i javno predavanjE
16. 11. 2021. Projektni sastanak i javno predavanje doc. dr. sc. Žarka Kovača „Fragility of primary production“
Sastanak se održao hibridno, na Biološkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i putem aplikacije Microsoft Teams.
Prezentirani su dosadašnji rezultati i postavio se prvi plan uzorkovanja za slijedeću godinu.
TEREN 3
22. rujan – 3. listopada 2021.
22.-24. rujan 2021. Testni teren za uhodavanje CTD sonde koja se vratila s kalibracije svih senzora na Prokljanskom jezeru
26.-29. rujan sudjelovanje na simpoziju u Lastovu – 9. Anatomija otoka. Pozvano predavanje: „Otok Lastovo – jedinstveni oceanografski fenomen“
26. 9. – 2. 10. 2021. Tereni na Lastovu i Korčuli - Izvađeni temperaturni data logeri, postavljeni novi, testiran oksimetar, napravljeni CTD profili, izvađen ADCP, fotografiran bentos
Teren 2
11. – 23. srpanj 2021.
Sakupljeno 59 uzoraka morske vode (uzorci fitoplanktona, baterioplanktona, hranjivih soli, NGS, klorofil a); 52 uzorka mrežnog zooplanktona i snimljen 71 profil vodenog stupca.
Teren 1
Postavljeni su temperaturni logeri, izmjereni profili CTD sondom i napravljene prve snimke kvadrata bentosa.
15. - 16. veljače 2021. na PMF-u, Sveučilišta u Zagrebu i putem aplikacije Microsoft Teams održan je prvi projektni sastanak.
Suradnici su se imali priliku upoznati, dio u živo, a dio putem Microsoft Teamsa. Dogovorili smo aktivnosti za prvo projektno razdoblje, metode uzorkovanja i analize, te način na koji ćemo opremiti laboratorije i istraživački brod. Radi trenutne epidemiološke situacije, te nesigurnosti narednih par mjeseci dogovorena su dva odvojena plana, za slučaj da će suradnici iz drugih država i dalje imati zabranu putovanja i neće moći sudjelovati na terenskom istraživanju kako je predviđeno.
