Kolegij je namijenjen razvijanju sposobnosti studenata za samostalnu i pravilnu organizaciju istraživačkog rada u biološkim i ekološkim istraživanjima, od opažanja i formuliranja istraživačkog pitanja i hipoteza do dizajna pokusa/istraživanja, analize podataka i interpretacije rezultata, uz dosljedno poštivanje načela znanstvene čestitosti. Poseban naglasak stavlja se na upoznavanje ?metodologije 21. stoljeća? koja obuhvaća podatkovnu pismenost, odnosno odgovorno upravljanje istraživačkim podacima i primjenu načela FAIR (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) u planiranju, pohrani i dijeljenju podataka, čime se potiče transparentnost, reproducibilnost i otvorena znanost. Kolegij osposobljava studente za kritičku procjenu kakvoće stručnih i znanstvenih istraživanja te etično i jasno izvještavanje o rezultatima u obliku znanstvenih publikacija i otvorenih istraživačkih resursa. Dodatni cilj kolegija je poticanje istraživačkog duha kod studenata i mobilnosti u obrazovanju.
SADRŽAJ KOLEGIJA: 1) Znanstvena metoda. Postupci za ispitivanje opaženih pojava i stjecanje novih znanja. Etape: Opažanje i postavljanje pitanja. Pravila formulacije pitanja izbjegavanje zamke postavljanja tendencioznih pitanja (koja nameću pogrešnu premisu ili nude odgovor). Određivanje bitnih obilježja predmeta istraživanja i prikupljanje empirijskih (opažajnih) i mjerljivih dokaza podložnih posebnim načelima rasuđivanja.
2) Formuliranje provjerljivog objašnjenja opaženog problema i postavljenog pitanja temeljenog na prethodnom znanju ili novostečenom znanju pregledom relevantne literature ? postavljanje Hipoteze.
3) Odnos hipoteza-teorija. Zamke: Nepažnja pri opažanju (inattentional blindness), Pristranost (confirmation bias). Filozofija znanstvene metode: Duhem-Quine teza, Schroedinger, Descartes, Bacon?
4) Provjera hipoteze: pokus - primjer. Načini određivanja bitnih i optimalnih elemenata pokusa koji nedvosmisleno moraju dovesti do ostvarivanja cilja ? potvrđivanja, odbijanja ili modifikacije hipoteze. Prethodno definiranje predviđenih rezultata pokusa sukladno hipotezi ili hipotezama uz praktičan primjer pokusa.
5) Povijesni pregled razvoja primjeri povijesnih pokusa u razvoju znanstvene metode Newton, Herschel, Semmelweis, Eratosten...
6) Istraživački rad na terenu i laboratoriju. Istraživačka oprema u istraživanju okoliša. Vođenje terenskih i laboratorijskih dnevnika rada. Kako organizirati, rad i voditi bilješke u svrhu pisanja dobrih znanstvenih tekstova.
7) Znanstveni sustavi objavljivanja te praćenja kvalitete u objavljivanju (Pretraživanje znanstvenih djela Scopus, Web of knowledge, Google scholar, Hrčak. Mjere znanstvene kakvoće: bibliometrika, sekundarne publikacije - baze podataka. Scijentometrija. Vrednovanje autora, znanstvenog djela (članka) i časopisa - čimbenici utjecaja i kvartilno stupnjevanje, h-indeks, Journal Citation Reports (JCR), Scientific Journal Rankings (SJR). Odabir časopisa prema području i kakvoći. Open access, predatorski časopisi i izdavači
8) Uvod u podatkovnu pismenost u biološkim i ekološkim istraživanjima ?data literacy?
9) Upravljanje istraživačkim podacima, planovi upravljanja podacima (DMP), FAIR načela za istraživačke podatke (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable; primjeri dobre i loše prakse)
10) Načela otvorene znanosti i otvorenih podataka (Open Science)
11) Otvorena znanost u praksi: repozitoriji, licence, otvoreno dijeljenje podataka i rezultata
12) Integracija FAIR i otvorenih podataka u pisanju i objavljivanju znanstvenih radova
13) Znanstvena čestitost i odgovorno postupanje s istraživačkim podacima te i odgovorna uporaba umjetne inteligencije u znanstvenom radu
14) Etički i pravni aspekti prikupljanja, pohrane i dijeljenja podataka,
15) Rasprava o postignutim rezultatima kolegija (recenzija kolegija)
Seminari:
1. Osmišljavanje pokusa na temelju opažanja po vlastitom izboru uz postavljanje adekvatne hipoteze prikaz pokusa i očekivanih rezultata (3 sata)
2. Prema zadanoj temi naći relevantne publikacije i objasniti metodu traženja vrijeme traženja i način probira ? (1 sat)
3. Procjenjivanje kakvoće znanstvenih publikacija (peer rewiev) na primjerima članaka koji su objavljeni i članaka prije recenzije (2 sata)
4. Istorazinsko procjenjivanje znanstvenih priloga primjenom principa znanstvene metode (međusobno anonimno procjenjivanje) (2 sata)
5. Procjenjivanje kakvoće i FAIR usklađenosti istraživačkih podataka (2 sata) - Analiza konkretnih primjera skupova podataka iz repozitorija
6. Izrada plana upravljanja istraživačkim podacima (DMP) za projekt (3 sata)
7. Otvorena znanost i znanstvena čestitost u praksi ? 2 studije slučaja, npr. plagiranje pomoću umjetne inteligencije (2 sata)
|