IVANA POZOJEVIĆ – OBRANA DOKTORSKOG RADA
Naslov: Vodengrinje (Hydrachnidiae) kao ključne sastavnice i deskriptori limnokrenih i reokrenih krških izvora Hrvatske
Water mites (Hydrachnidiae) - key components and descriptors of limnocrene and rheocrene karst springs of Croatia
Četvrtak, 16. svibnja 2019. godine u 12,00 sati u dvorani BO5 Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Rooseveltov trg 6, Zagreb
Povjerenstvo za obranu:
prof. dr. sc. Goran Klobučar; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
prof. dr. sc. Vladimir Pešić; Univerzitet Crne Gore
prof. dr. sc. Ivana Maguire; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
zamjena: doc.dr.sc. Dubravka Čerba; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Mentor: izv.prof.dr.s:c. Sanja Gottstein; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
Sastav i struktura zajednica vodengrinja je dobar pokazatelj ekoloških uvjeta i stabilnosti slatkovodnih staništa te može poslužiti kao bioindikator raznolikosti i statusa ugroženosti izvorskih ekosustava. Čak petina svih zabilježenih vrsta vodengrinja na svijetu staništem je, u manjoj ili većoj mjeri, vezana za izvorske ekosustave. Dosadašnja istraživanju vodengrinja u Hrvatskoj su malobrojna te se odnose uglavnom na faunističe nalaze, dok ekološka istraživanja koja uključuju ovu skupinu donedavno nisu provedena. Literaturnim pregledom, u fauni Hrvatske ustanovljeno je 67 vrsta vodengrinja dok je terenskim istraživanjem zabilježeno 8 novih vrsta za faunu Hrvatske. Brojnost i raznolikost zajednica vodengrinja testirane su u ovisnosti o ključnim okolišnim parametrima kao što su fizikalno-kemijska obilježja vode, sastav i struktura mikrostaništa, morfološki i hidrološki tip krških izvora, sezonske promjene ekoloških uvjeta staništa i geografska pripadnosti slijeva, a u svrhu utvrđivanja osnovnih pokretača distribucije zajednica vodengrinja u krškim izvorima. Sezonalnost nije značajno utjecala na bogatstvo svojti, ali su utvrđene sezonske razlike u gustoći jedinki zajednica. Veće bogatstvo vrsta i brojnost vodengrinja utvrđena je na mikrostaništima kamenih podloga - litala i na podvodnoj vegetaciji – fitalu, dok su mikrostaništima s većom količinom mrtve organske tvari siromašna vodengrinjama. Najveći utjecaj na sastav zajednica vodengrinja ima morfotip izvora. Veća brojnost i raznolikost vodengrinja te veći udio krenobiontnih, krenofilnih i stigofilnih svojti zabilježen je u reokrenim izvorima. Zajednice vodengrinja krških izvora obilježava iznimna raznolikost i disjunktni tip rasprostranjenosti kao posljedica isprekidanog hidrološkog reljefa krškog krajolika. Zbog fragmentiranog areala rasprostranjenosti te malog broja nalaza, većina krenobiontnih vrsta vodengrinja mogu se smatrati iznimno ugroženim svojtama.
Pristupačnost