KRISTINA ČAVLOVIĆ – OBRANA DOKTORSKOG RADA
Naslov: Filogenetički odnosi i genska raznolikost roda Squalius (Cypriniformes, Actinopterygii) u Jadranskom slijevu
Philogenetic relationships and genetic diversity of the genus Squalius (Cypriniformes, Actinopterygii) in Adriatic Sea basin
petak, 5. srpnja 2019. godine u 12,30 sati u Vijećnici Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Rooseveltov trg 6, Zagreb
Povjerenstvo za obranu:
doc. dr. sc. Ivana Buj, PMF, Zagreb
izv. prof. dr. sc. Marko Ćaleta, Učiteljski fakultet, Zagreb
izv. prof. dr. sc. Ana Galov, PMF, Zagreb
zamjena: prof. dr. sc. Marina Piria, Agronomski fakultet, Zagreb
Mentor: prof. dr. sc. Davor Zanella, PMF, Zagreb
Rod Squalius (Leuciscidae; Cypriniformes) živi u slatkovodnim vodotocima Europe i Azije, s velikom raznolikosti u mediteranskoj regiji. Cilj istraživanja bio je razriješiti taksonomske nedoumice klenova rijeka jadranskog slijeva u Hrvatskoj i BiH, te odrediti rasprostranjenosti pojedinih vrsta, povezanost populacija i razinu genske raznolikosti, te ugroženost pojedinih populacija u svrhu djelotvornije zaštite. Filogenetička rekonstrukcija napravljena na mitohondrijskim i jezgrinim molekularnim biljezima (cyt b, rhod, rag1 i S7) pokazala je dvije nezavisne, genetički udaljene evolucijske grupe: mediteransku (S. svallize, S. microlepis, S. tenellus, S. illyricus i S. zrmanjae) i S. cephalus grupu (S. squalus), zahvaljujući davnom vremenu divergencije. Na raznolikost navedenih vrsta najviše je utjecala alopatrijska specijacija, čemu je doprinijela i prirodna hibridizacija. Ovim istraživanjem nije potvrđeno postojanje istarske vrste S. janae, te se predlaže da se taj naziv koristi kao mlađi sinonim vrste S. squalus. Manja zabilježena unutarvrsna genska raznolikost u dalmatinskoj regiji objašnjava se povećanom osjetljivosti klenova na antropogene utjecaje.